Studentski domovi duguju svoje ime poznatim hrvatskim ličnostima; saznajte zanimljive činjenice o njima
Imena poznatih hrvatskih velikaša poput Stjepana Radića, Ante Starčevića, Ivana Gorana Kovačića i Brune Bušića krase nazive studentskih domova diljem Hrvatske. Donosimo nekoliko zanimljivih činjenica o ovim značajnim ličnostima hrvatske povijesti.
Imena poznatih hrvatskih velikaša poput Stjepana Radića, Ante Starčevića, Ivana Gorana Kovačića i Brune Bušića krase nazive studentskih domova diljem Hrvatske. Donosimo nekoliko zanimljivih činjenica o ovim značajnim ličnostima hrvatske povijesti.
Studentski domovi diljem Hrvatske nose naziv po poznatim hrvatskim ličnostima, od istaknutih političara do uglednih književnika, koji su svojim aktualnim djelovanjem uvelike utjecali na oblikovanje naše povijesti. Iako su nam njihova imena dobro poznata, koliko zapravo znamo o tim velikašima? Odlučili smo osvježiti pamćenje i otkriti nekoliko značajnih činjenica o Radiću, Starčeviću, Bušiću i Kovačiću kako bismo doznali zašto baš njihova imena krase ulaz domova.
Stjepan Radić
Stjepan Radić hrvatski je političar i publicist rođen u selu Trebarjevo Desno kod Siska. Poznat po dinamičnoj i entuzijastičnoj naravi, bio je samouvjeren govornik i političar. Poznat je po sudjelovanju u spaljivanju mađarske zastave 1895. godine u Zagrebu nakon čega mu je bilo zabranjeno studiranje u zemlji. Zato je završio studij u Parizu 1899. godine te tako postao prvi hrvatski diplomirani politolog. Nastavio je svoje političko djelovanje osnivanjem i vođenjem Hrvatske pučke seljačke stranke zajedno sa svojim bratom Antunom pod geslom Vjera u Boga i seljačka sloga. Zbog privrženosti hrvatskom seljaštvu u stranci se posvetio brizi za seljake nastojeći ih uključiti u politički život zemlje djelotvornim i organiziranim radom. Tijekom godina aktivnog političkog djelovanja Radić je imao ključan utjecaj i u zastupanju hrvatskih nacionalnih interesa. U borbi za svoje ciljeve suočavao se s političkim progonima, pritiscima i zatvorskim kaznama. Zahtijevao je preuređenje države u kojoj će biti osigurana ravnopravnost svim nacionalnostima individualnostima. Međutim, u toj je namjeri spriječen 1928. kada je na njega izvršen atentat, od čijih je posljedica umro. Njegov sprovod pamćen je kao jedan od najvećih sprovoda u hrvatskoj povijesti na kojem je prisustvovalo čak oko 300 000 ljudi.
Ante Starčević
Podrijetlom iz Gospića Ante Starčević poznati je hrvatski političar, publicist i književnik. Kao i Radić, aktivan je hrvatski političar koji je svoje djelovanje posvetio borbi za slobodnu i suverenu Hrvatsku. Bio je veliki protivnik Habsburške Monarhije, koju je smatrao neprijateljem hrvatskoga naroda. Osim toga, bio je protivnik klera smatrajući ga odgovornim za zaostalost masa. Vjerovao je u sposobnost hrvatskog naroda i želio uspostavu samostalne hrvatske države, izvan granica Habsburške Monarhije. U toj namjeri osnovao je 1861. Stranku prava zajedno s Eugenom Kvaternikom s kojim je dijelio slične zamisli. U svojem je političkom djelovanju bio vrstan političar koji se žestoko borio za ostvarenje hrvatskih prava te oštro kritizirao protivnike koji su hrvatski narod željeli podčiniti sebi. Osim toga, Starčević je bio uspješan književnik. Priklonjen ilirskom pokretu objavljivao je pjesme, feljtone, kritike i filozofske eseje u tadašnjim poznatim novinama poput Gajeve Danice ili Nevena. Zahvaljujući političkom radu i književnim djelima, postavio je temelje buduće hrvatske nacionalne države te je zbog toga prozvan ocem domovine.
Ivan Goran Kovačić
Ivan Goran Kovačić, rođen u Lukovdolu u blizini Gorskog kotara, jedan je od najpoznatijih hrvatskih književnika u razdoblju prije i tijekom Drugog svjetskog rata. Zanimljiva je činjenica da je svoje srednje ime Goran naknadno dodao kao znak pripadnosti svojem zavičaju. Godine 1935. Kovačić je prekinuo studij slavistike na Filozofskom fakultetu kako bi se posvetio novinarskom i književnom radu. Napisao je mnoga važna dijela poput Dani gnjeva, Ognji i rože, Leševi putuju ili Moj grob. Većina njegovih dijela usmjerena je na prikaz teškog tadašnjeg ratnog života, društvenoj nepravdi i mučnoj svakodnevici. Ipak, vrhunac je njegova pisanja današnje važno djelo moderne hrvatske književnosti Jama, napisana 1934. kada je sam pjesnik boravio na partizanskome teritoriju. Ono što je zanimljivo jest da se Kovačić, zajedno s Vladimirom Nazorom priključio partizanima 1942, a zbog neočekivane smrti na ratištu, ubijen od strane četnika, nije uspio doraditi Jamu. Poema je objavljena tek 1944, a njezin sadržaj odnosi se na opise ratnih zločina počinjenih na teritoriju Nezavisne Države Hrvatske. U spomen na Kovačića, svake se godine na dan njegova rođenja, 21. ožujka, odvija manifestacija Goranovo proljeće, utemeljena još 1964. U sklopu manifestacije dodjeljuje se i najvažnija hrvatska pjesnička nagrada Goranov vijenac, kao nagrada za cjelokupni pjesnički doprinos.
Bruno Bušić
