Studenti koji prakticiraju Zero Waste: „...to štedi lovu, živce, vrijeme i zdravlje”

Zero Waste lifestyle ili u prijevodu život bez smeća u zadnjih nekoliko godina postaje sve popularniji, sukladno sve većoj zabrinutosti oko klimatskih promjena i neadekvatnom odlaganju otpada. Ideja je u život uvesti što više navika kojima bi se spriječilo gomilanje bespotrebnih proizvoda, osobito onih načinjenih od plastike. Održivost i promišljena konzumacija svih dostupnih proizvoda niti su vodilje jer ovaj lifestyle promovira ideju očuvanog planeta koji bi pružio zdraviji život za sve nas.

– Zero Waste u svom cilju, koji je pragmatičan i vizionarski, usmjerava ljude da oponašaju održive cikluse prirode, gdje svi pa i odbačeni resursi imaju više namjena te su na raspolaganju za korištenje svima. Zero Waste znači stvaranje i upravljanje proizvodima na način da se smanjuje obujam toksičnih otpada i materijala te da se poseže za očuvanjem već postojećih i obnovljivih resursa, dok otpad ne podliježe zakopavanju i spaljivanju. Implementacija Zero Waste načina života u našu svakidašnjicu uklonit će svako odlaganje na kopno, u zrak i u vodu koje može potencijalno ugroziti zdravlje planeta, ljudi, životinja ili biljaka. – objašnjava na svojoj web-stranici udruga Zero Waste Europe koja je sa svojim djelovanjem započela još davne 2011. godine.

Ova alternativna životna filozofija nekima se možda čini skupom, nedostižnom i zahtjevnom, a svoja iskustva i viđenja nje s nama su podijelili studenti koji je prakticiraju . Dora, studentica biologije, u taj je svijet uvedena je preko YouTubea na kojem se mogu pronaći brojni savjeti kako započeti ovaj put.

– Takav stil života je nemoguće provoditi savršeno u današnjem društvu pa ga tako niti ja ne provodim savršeno, a definitivno i dalje imam smeća. – odgovara nam Dora o pitanju zahtjevnosti ovakvog pothvata.

Budući da u Hrvatskoj Zero Waste ne doseže popularnost kakvu primjerice uživa u Švedskoj, alati za njegovo održavanje teže su dostupni. To se odnosi na namirnice u rinfuzi, pakiranja bez plastike i slično. Dora nam govori kako je sustav u Hrvatskoj poprilično neprilagođen, no ipak je uz malo truda održiv. Ono što najviše odbija ljude od ovog životnog stila jest pretpostavka da je to skup način života, osobito u početcima, no ona se ne bi složila.

– Za Zero Waste život nije potreban velik budžet, nego samo promjena načina razmišljanja. Ima čak i jako puno stvari iz Zero Waste principa koje su dugoročno jeftinije. Na primjer, meni su osobno obroci u menzi često preveliki i ne mogu pojesti sve. Obično si ostatke spakiram za večeru umjesto da ih bacim. Još jedna jeftinija stvar u Zero Wasteu je kupovanje stvari second hand, što je obično jeftinije. Cijeli princip je baziran na kupnji manje količine stvari pa je i zbog toga jeftinije. Naravno da su neki Zero Waste proizvodi skuplji, no ja smatram da, kad se sve uzme u obzir, ispadne jednako skupo kao i inače. – govori nam Dora, objašnjavajući kako je dugoročnije Zero Waste održiviji i isplativiji budući da se kupuje ono što traje.

Sa zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta putujemo za Split iz kojeg nam se javlja Mislav, student Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje. Njegova priča sa Zero Wasteom započinje još u srednjoj školi kada su mu dokumentarci o ovom načinu života, kako kaže, otvorili oči.

– Samo odvajanje otpada vršio sam još kroz osnovnu školu, dok mnogi u Splitu o tome još nisu mislili ni u ludilu. Split je, kao i većina svijeta isto, vrlo konzumeristički nastrojen i u tome ne vidi problem. Na neki način sam to sam počeo primjenjivati, možda čak i cura i ja, svaki u svom domu jer sa Zero Wasteom se jednostavno osjećaš bolje i manje opterećen materijalnim. – objašnjava Mislav te kao primarni problem izdvaja pakiranje proizvoda u plastiku koje smatra da treba zaobići kako bi se potrošačima olakšalo.

Kad govorimo o zahtjevnosti održavanja ovog životnog stila ističe kako je najkompleksnija stavka vrijeme koje je potrebno da se osmisli alternativni način postupanja – što kupiti, gdje kupiti, kako do nečega doći, koja je održivija opcija. No, srećom, nije se susretao s predrasudama.

– Živimo slobodno i svatko radi što ga je volja, iako te nekad, pogotovo u ovom našem Splitu u dućanima gledaju s čuđenjem kad nećeš besplatnu kesicu i slično. Ali, ima i pozitivnih primjera gdje se Zero Waste politika cijeni i ljudi međusobno surađuju. – navodi.

Vezano: Zero waste sve popularniji u Hrvatskoj, pravi su odraz toga Sharing is caring grupe

VEZANO

Isplativo je misliti „eko”: za povrat boca od sljedeće godine možete dobiti više novca

---

Osim što savjetuje promišljeno kupovanje, ovakav stil života podrazumijeva korištenje svih stvari koje posjedujemo do njihovog samog kraja. Mislav vješto barata ovim područjem budući da je, kako kaže, imao dosta komada odjeće i obuće pred Zero Waste razdoblje pa rijetko ima potrebu kupovati novo.

– Sada sve iskorištavam do kraja i ne kupujem novo, a to štedi lovu, živce, vrijeme i zdravlje na kraju krajeva. Ja, kao idealist u nekim situacijama bih najviše volio da većina ljudi u državi, na planetu provodi tu politiku, ali znam da je nemoguće.

Dora je udijelila i nekoliko korisnih savjeta za sve one koji se žele okušati u ovom alternativnom životnom stilu – najvažnije je početi postepeno:

– Normalno je da ti na početku ide loše i ne treba se ljutiti zbog toga. Najlakše su osnove: ne uzimati plastične vrećice u dućanu nego koristiti platnene vrećice ili torbu, ne kupovati flaširanu vodu nego donositi flašicu vode od kuće i sa sobom svugdje nositi beštek (žlica, vilica, nož i višekratna slamka ako ih koristiš).

Zero Waste, za lakše razumijevanje i implementaciju u svoju svakidašnjicu, poziva na 5R rješenja koje treba znati svaki početnik:

VEZANO

Kako možete biti ekološki osviješteni tijekom studiranja, a usput i uštedjeti novac?

---

• refuse – odbijanje svega što ubrzo nakon prihvaćanja postaje otpad kao što su plastične slamke, letci, besplatne vrećice te sve iz slične domene
• reduce – smanjenje kupnje bez promišljanja, koja promovira etičnu i održivu kupnju
• reuse – ponovno korištenje onog što već posjedujemo (ponekad to znači popraviti kako bi se ponovno koristilo, a ponekad preoblikovati za drugu namjenu – tu je važno imati na umu razmjenu i kupovanje second hand, ne samo odjeće već, primjerice, i namještaja)
• recycle – treba i reciklirati, ali i imati na umu da nisu svi proizvodi podložni reciklaži
• rot – ovom stilu pripada i proces kompostiranja kad su u pitanju ostatci hrane kako se ništa ne bi bacalo.

Naši sugovornici složili bi se kako je potrebno da što više ljudi u svoj život počinje primjenjivati ove principe jer, kako kaže Mislav, Zero Waste čovjeka kao individuu razvija u više pogleda i rješava ga onog materijalističkog u životu!