SLAY: koje gaće,koje hlače, koje boje natikače

Je li prihvatljivo ubijati životinje zbog mode?

 

Osnovne informacije: Slay, 2022., 1h 25min, dokumentarac, IMBD ocjena 10/10

Čisto da znaš o čemu se radi: Dugometražni dokumentarac prati redateljicu istraživačkih filmova Rebeccu Cappelli dok putuje svijetom kako bi otkrila mračnu stranu modne industrije. Prostirući se na 5 kontinenata, putovanje razotkriva mučnu priču o pogrešnom označavanju, okrutnosti prema životinjama i zataškavanju nekih od najvećih svjetskih luksuznih modnih marki. Pruža i dubinski pogled koji otvara oči u stvarnost današnje modne industrije, istovremeno pokazujući put prema održivim alternativama.

SLAY ima jedinstvenu perspektivu trgovine životinjskom kožom u modnoj industriji i onog što se mora promijeniti. Ovaj dokumentarac okuplja mnoštvo slavnih osoba, stručnjaka i aktivista za razotkrivanje neetičkih postupaka u modnoj industriji, dok istovremeno prikazuje praktična rješenja. Sve to je pretočeno u web stranicu, a link je: https://www.slay.film/

Razotkriva se modna industrija krzna, vune i kože u groznim tretmanima za životinje i razne „zelenolažne“ kampanje. Zadnjih nekoliko godina klimatske promjene nemoguće je ignorirati. Najveći fokus je na prehrambenim proizvodima, a moda nikako da uđe na zaslone ljudi. Tu u priču uskače Rebecca ostavljajući veliki fokus i kritiku na ono što svi nosimo. U dokumentarcu su istraživačke snimke snimljene na nekoliko kontinenata u rasponu od tri godine, otkrivajući ne etiku modne industrije na svjetskoj razini ističući stravične načine na koje se životinje drže i ubijaju s blagoslovom modnih kuće.

Kožna roba predstavlja polovicu prihoda brenda kao što je Hermès, dok za francusku luksuznu grupu Kering - francuska multinacionalna korporacija koja posjeduje brendove poput Balenciaga, Bottega Veneta, Gucci, Yves Saint Laurent - 72% prihoda dolazi od kožne obuće. S druge strane, netko tko se posveti profesiji zamki i hvatanju životinja može zaraditi veliki novac. Većina ljudi ovog nije ni svjesna što govori podatak da 20% ljudi u Kini ne zna da krzno dolazi od „pravih životinja“.

Objašnjen je i pojam karnizam - nevidljivi sustav vjerovanja ili ideologija koja nas uvjetuje da konzumiramo određene životinje, ali ne i druge. Već sam se susrela s tom riječi ne znajući njezino značenje, do sada. Pojam uvodi američka psihologinja Melanie Joy definirajući ga u svojoj knjizi Zašto volimo pse, jedemo svinje i nosimo krave.

Nakon što se na mom ekranu pojavila odjavna špica, ostala sam bez riječi. Jednostavno nisam očekivala ovako nešto. Rečenica „Sada dok ovo gledaš, ubijeno je najmanje 500 000 životinja zbog mode“ je bila zgražajuća i tragična, ali najviše neočekivana. Kako su brojke nešto što volim, odmah sam nešto htjela vidjeti:

U danu - 500 000, životinja, mjesec dana – 15 000 000 životinja, godina dana – 180 000 000
Kakve strašne brojke…I to sve zbog jedne torbice, para štikli, remena…Zar je vrijedno?

Da ne čitaš samo moje riječi, evo i tuđih:

„Osobno me nikad nisu privlačile kožni ni krzneni materijali niti sam ikad išta kupila. Postoje alternative, ali razumijem veliku industriju jer ljudi to nose te je velika profit u pitanju. Tu su naravno i prehrambene potrebe, zbilja kompleksna tema.“
                                                                                                                                                                                                                                                                                                                 Magdalena, 23

Naravno, ponuđena su rješenja za ovu situaciju. Alternative životinjskoj vuni je biljna vuna od cvijeća i regenerativnog pamuka. Također može se napraviti „koža“ od vlakana lišća ananasa ili čak od kaktusa u Meksiku, čak i uzgajati u laboratoriju, izravno iz stanica i bez ozljeđivanja životinja. Stella McCartney i Adidas već usvajaju kožu iz podzemnih slojeva micelija.

Baci oko na trailer, a dokumentarac možeš pogledati na WaterBear stranici.
 

Naposljetku, ostavljam ti da pogledaš pomalo uznemirujuću i jezivu priča radi koje nikad više nećeš poželjeti išta životinjsko u svom ormaru. Vidimo da postoje plastični i prirodni materijali koji još nisu savršeni, ali pomalo zamjenjuju životinjske uloge. Nama ostaje težiti i raditi za modni sustav uz pripadajuću etiku, dajući prioritet životu životinja; ljudi i neljudi, te planeta.

Do idućeg puta, Ivana. #čitamose