Sedam neobičnih činjenica o medicini kroz povijest
Donosimo vam sedam začuđujućih i zanimljivih činjenica o medicini od njenog prakticiranja u Starom Egiptu do ne tako davnog 19. stoljeća.
Donosimo vam sedam začuđujućih i zanimljivih činjenica o medicini od njenog prakticiranja u Starom Egiptu do ne tako davnog 19. stoljeća.
Još u pradavnim vremenima ljudi su se počeli baviti metodama izlječenja oboljelih. Medicina se razvijala prije Nove ere, a njezina su se načela mijenjala iznova i iznova. Tako se operacija nosa izvodi već stoljećima, a ne tako davno doktori bi vam preporučili pušenje kao lijek protiv astme. Saznajte više o ovim i drugim zanimljivim činjenicama o medicini kroz povijest.
1. Prethistorijski ljudi obavljali su operacije lubanje
U Peruu je pronađena lubanja koja datira između 1400. i 1530. godine prije Nove ere. Lubanja ima pravokutnu rupu na frontalnom režnju. Znanstvenici su dokazali da je rupa napravljena namjerno i to dok je osoba još bila živa. Primjeri ovakvih bušenja pronađeni su diljem svijeta u različitim kulturama, a o razlozima još se raspravlja. Neki smatraju da je razlog religijske prirode, odnosno otpuštanje demona, no sve više znanstvenika smatra da je razlog medicinske prirode. Naime, pri ozljedi lubanje, kost se s vremenom razgradi i inficira okolno područje te je uklanjanje tih dijelova kostiju moglo spasiti ozlijeđenome život. Naravno, pod uvjetom da pacijent preživi postupak operacije.
2. Pastir anusa bio je medicinski specijalist u Egiptu
Egipatski sustav medicine bio je prvi koji je zapisan. Otkriveno je da su Egipćani poznavali veliki broj bolesti te su imali bogatu farmakopeju bilja, životinjskih produkata i minerala. Pripravci su se pripremali pomoću detaljnih recepata s dugom listom sastojaka i njihovih količina te su pripremali tablete, masti, pripravke za inhalaciju i pročišćavanje crijeva. Jedan od specijalista bio je i pastir anusa koji se brinuo o zdravlju crijeva faraona.
3. Plastični kirurzi odavno su bili u mogućnosti izvršiti operaciju nosa
Gubitak nosa, bilo zbog kazne, loše sreće u dvoboju ili bolesti, naveo je liječnike kroz povijest da pokušaju vratiti nos čime bi se ne samo poboljšao pacijentov izgled već bi mu se vratilo i dostojanstvo. Indijski kirurzi koristili su kožu s pacijentova obraza kako bi restaurirali nos, dok su u renesansnoj Italiji koristili kožu s pacijentove ruke koja bi tjednima bila pričvršćena za pacijentovo lice. U početku su detalji postupka bili stroga tajna kako bi se uklonila konkurencija, no s vremenom su postali javno dostupni.
4. Pušenje je smatrano zdravim
U 19. stoljeću bile su popularne cigarete kojima se liječila astma. Smatralo se da je astma bolest živčanog sustava koja uzrokuje spazam bronha. Stoga se u medicinu uvela biljka stramonium koja se pušila pomoću uobičajenih lula za duhan te je dovodila do olakšanja simptoma astme. Liječnici su preporučali uzimanje ove biljke pušenjem kao prikladan način unosa sve dok se nisu dokazale štetne posljedice pušenja.
5. Prva afričko-američka doktorica diplomirala je na vrhuncu Američkog građanskog rata
Rebecca Crumpler bila je prva žena afričko-američkog podrijetla koja je diplomirala medicinu. Posvetila je svoju karijeru liječenju, pogotovo crnaca koji su živjeli u siromaštvu. Završila je studij na New England Female Medical Collegeu te je unatoč diplomi radila kao medicinska sestra. Napisala je knjigu A Book of Medical Discourses te, shvativši da je znanje moć, ohrabrivala žene da budu aktivne u čuvanju svog zdravlja i zdravlja svoje djece.
6. Putujući doktor za trakavice bilo je unosno zanimanje
Krajem 19. i početkom 20. stoljeća poznati su bili putujući doktori za trakavice koji bi putovali od grada do grada i liječili oboljele. Prije tretmana osoba nije smjela jesti 24 sata kako bi trakavica ogladnjela, a zatim bi popila žlicu eteričnog ulja paprati u čaši toplog mlijeka. Osoba bi zatim legla na nekoliko sati te bi popila smjesu ricinusovog, terpentinskog i krotonovog ulja što je toksično i djeluje iznimno laksativno. Posljedice ovakvog lijeka možete zamisliti.
7. Kuga i društvena nejednakost ujedinile su snage pred kraj 19. stoljeća
Riječ kuga zvuči srednjovjekovno, međutim treća pandemija kuge dogodila se u nedavnoj prošlosti. Prošle pandemije pogađale su sve ljude bez obzira na društveni status, no ova je pokazala veliku društvenu nejednakost pogađajući uglavnom one koji su živjeli u siromaštvu. Pandemija je započela u Kini 1850-ih godina te se proširila svijetom preko štakora zaraženih oboljelim buhama na brodovima koji su razvozili dobra po kolonijama. Bolest je odnijela oko 15 milijuna života, većinom u Indiji i Africi.
