Postoji mogućnost da smo ipak svi „pali s Marsa“
Svim već odavno poznatim teorijama o nastanku Zemlje pridružila se i ideja o tome da čestice od kojih smo nastali potječu s Marsa ili drugog mjesta u svemiru. Iako se naizgled čini idealnim objašnjenjem, i ova teorija, kao i svaka, ima svoje nedostatke.
Svim već odavno poznatim teorijama o nastanku Zemlje pridružila se i ideja o tome da čestice od kojih smo nastali potječu s Marsa ili drugog mjesta u svemiru. Iako se naizgled čini idealnim objašnjenjem, i ova teorija, kao i svaka, ima svoje nedostatke.
Jedna od tema koje smo se svi u jednom trenu dotakli, čak i ako ne studiramo fiziku nego samo imamo dubokoumne razgovore u dva ujutro, definitivno je Odakle smo došli? Dobra vijest je da odnedavno postoji još jedna teorija o tome.
Moguće je da su mikroorganizmi doneseni na Zemlju putem međuzvjezdanih čestica. Teorija se temelji na istraživanju prof. Arjuna Berera na Sveučilištu u Birminghamu u kojem, između ostalog, objašnjava da zvjezdana prašina neprekidno bombardira Zemljinu površinu. Njegova zapažanja poduprli su i znanstvenici iz ESA-e u zasebnim istraživanjima. Naime, na Saturnovim prstenima zabilježene su čestice s obližnjeg mjeseca, Encelada, što zapravo ne čudi jer prašina putuje brzinama i do 70 km/h. Drugim riječima, ljudski život zapravo je vanzemaljski, ako je vjerovati ovim istraživanjima.
Najzanimljiviji dio ove teorije je činjenica da je polazna točka naših pračestica mogao biti i Mars! Da, došli smo s Marsa. Cijela ideja proizašla je iz izlaganja biokemičara Stevena Bennera iz 2013. o tome kako je život zapravo mogao potječi iz organskih spojeva spomenutog planeta. Iza njegove teorije stoje i čvrsti argument – bor i molibden, elementi ključni za život, morali su doći na Zemlju s određenog vanjskog izvora uzevši u obzir da je Zemlja u jednom periodu možebitno u potpunosti bila prekrivena vodom, što bi onemogućilo stvaranje spomenutih elemenata.
Ipak, nije sve tako idilično. Iako Mars objašnjava kako su komponente zaslužne za nastanak života došle do Zemlje, još veće je pitanje kako su te čestice došle na Mars s obzirom na njegovu slabu gravitacijsku silu. Sitne molekule organskih spojeva izgubile bi se u svemiru. Baš iz tog razloga šanse za život na Marsu i danas su gotovo pa nikakve.
Uz sva poznata nalazišta prvih stromatolita ili 4,1 milijardi godina starih cirkona znamo otprilike kada je nastao život, a na nama je još da otkrijemo kako.
