Times Higher Education
Hrvatska sveučilišta iza 600. mjesta na raznim rangiranjima; u top pet ulaze britanska i američka
Donosimo podatke triju različitih rangiranja sveučilišta u svijetu, koji u prvih pet mjesta smještaju britanska i američka sveučilišta.
Donosimo podatke triju različitih rangiranja sveučilišta u svijetu, koji u prvih pet mjesta smještaju britanska i američka sveučilišta.
Britanska i američka sveučilišta najjača su u svijetu, barem prema popularnijim rang-listama. Poredak sveučilišta u svijetu malo se razlikuje ovisno o tome tko provodi rangiranje, no, ako uzemo u obzir QS World University Rankings, Times Higher Education i Round Unversity Ranking, možemo primijetiti da se na sve tri rang-liste u top pet svjetskih sveučilišta nalaze ona britanska i američka.
QS World University Rankings
Kriteriji koje QS World University Rankings uzima u obzir jesu: akademski ugled, ugled kod poslodavaca, citiranost po fakultetu, omjer studenata i nastavnog osoblja, udio međunarodnog fakultetskog osoblja i udio međunarodnih studenata te je ove godine obuhvatilo više od 1000 sveučilišta. Prema tim kriterijima prvi je na listi američki MIT, koji je u svim kriterijima dobio najveću ocjenu, dok je s tek nešto manje od 100 ocijenjen na području udjela međunarodnih studenata i citiranosti po fakultetu. Prema podacima s rangiranja, ovo privatno sveučilište ima nešto više od 11 000 upisanih studenata. Drugo mjesto zauzeo je Stanford, sveučilište koje pohađa oko 16 000 studenata, s ukupnom ocjenom 98,4, od čega je najveći mogući ostvareni broj bodova u tri područja: akademski ugled, ugled kod poslodavaca i omjeru studenata i nastavnog osoblja. Treće mjesto zauzeo je Harvard, koji ima oko 23 000 studenata, a koji je je ocijenjen s 97,4, pri čemu su dva kriterija ostvarila najveći mogući broj bodova: akademski ugled i ugled kod poslodavaca. Tek na četvrtom mjestu našlo se neameričko sveučilište, odnosno britanski Oxford, čiji je ukupni rezultat 97,2. Sveučilištu koje pohađa nešto više od 20 000 studenata, najvišom su ocjenom ocijenjeni akademski ugled, ugled kod poslodavaca i omjer studenata i nastavnog osoblja. Peto mjesto, koje je ocijenjeno s 96,9, a bilježi tek nešto više do 2000 studenata, zauzeo je američki Caltech.
Times Higher Education
Times Higher Education ove je godine svrstao više od 1300 sveučilišta prema poučavanju, istraživanju, citiranju, prihodima te internacionalizaciji. Na prvom mjestu THE rangiranja nalazi se britanski Oxford s ukupno 95,4 boda, pri čemu je s više od 90 bodova ocijenjen u svim područjima ocjenjivanja, osim prihoda, gdje mu je dodijeljeno 65,5 bodova. Ovo je četvrta godina zaredom da Oxford zauzima prvo mjesto. Drugo mjesto zauzima američki Caltech s ukupnim brojem bodova od 94,5, a najviše bodova ostvareno je na području citiranja. Treće mjesto zauzeo je Cambridge s 94,4, koji je najviše bodova, čak 98,7% na području istraživanja. Četvrto mjesto zauzeo je Stanford, a peto mjesto američki MIT, koji je na području citiranja ostvario gotovo 100 bodova.
Round University Ranking
Ovo rangiranje svrstava sveučilište prema nastavi, odnosno podučavanju, istraživanju, internacionalnoj raznolikosti i financijskoj održivosti, a u ovogodišnjem rangiranju nalazi se čak 829 sveučilišta. Na prvome mjestu našao se Harvard sa stopostotnim brojem bodova, dok drugo mjesto zauzima Caltech s 99,291 bodova. Prema podacima RUR rangiranja, Harvard je prvi u svijetu po pitanju financijske održivosti, dok je drugi na području podučavanja i istraživanja. Jedino sveučilište koje se pojavilo u prvih pet mjesta, a da se ne nalazi u tom rangu u ostala dva, ranije navedena rangiranja jest Imperial College London koji na RUR-ovu rangiranju zauzima treće mjesto, a broji oko 16 000 studenata te je prvo u svijetu na području istraživanja.
Hrvatska sveučilišta na rang-ljestvicama
QS World University Rankings svrstava Zagreb između 751. i 800. mjesta, dok drugih hrvatskih sveučilišta nema na toj ljestvici. Na THE rangiranju nalaze se Sveučilište u Splitu i to između 601. i 800. mjesta te Sveučilište u Zagrebu na 1001+ mjestu. Ukupna je ocjena splitskog sveučilišta između 28,3 i 35,2, dok je zagrebačko ocijenjeno s rezultatom između 10,7 i 22,1. Na RUR-ovoj ljestvici na 581. mjestu nalazi se Sveučilište u Zagrebu s ocjenom nešto većom od 40, dok je Sveučilište u Rijeci na 705. mjestu, ocijenjeno s nešto više od 29 bodova.
QS World University Rankings
Kriteriji koje QS World University Rankings uzima u obzir jesu: akademski ugled, ugled kod poslodavaca, citiranost po fakultetu, omjer studenata i nastavnog osoblja, udio međunarodnog fakultetskog osoblja i udio međunarodnih studenata te je ove godine obuhvatilo više od 1000 sveučilišta. Prema tim kriterijima prvi je na listi američki MIT, koji je u svim kriterijima dobio najveću ocjenu, dok je s tek nešto manje od 100 ocijenjen na području udjela međunarodnih studenata i citiranosti po fakultetu. Prema podacima s rangiranja, ovo privatno sveučilište ima nešto više od 11 000 upisanih studenata. Drugo mjesto zauzeo je Stanford, sveučilište koje pohađa oko 16 000 studenata, s ukupnom ocjenom 98,4, od čega je najveći mogući ostvareni broj bodova u tri područja: akademski ugled, ugled kod poslodavaca i omjeru studenata i nastavnog osoblja. Treće mjesto zauzeo je Harvard, koji ima oko 23 000 studenata, a koji je je ocijenjen s 97,4, pri čemu su dva kriterija ostvarila najveći mogući broj bodova: akademski ugled i ugled kod poslodavaca. Tek na četvrtom mjestu našlo se neameričko sveučilište, odnosno britanski Oxford, čiji je ukupni rezultat 97,2. Sveučilištu koje pohađa nešto više od 20 000 studenata, najvišom su ocjenom ocijenjeni akademski ugled, ugled kod poslodavaca i omjer studenata i nastavnog osoblja. Peto mjesto, koje je ocijenjeno s 96,9, a bilježi tek nešto više do 2000 studenata, zauzeo je američki Caltech.
Times Higher Education
Times Higher Education ove je godine svrstao više od 1300 sveučilišta prema poučavanju, istraživanju, citiranju, prihodima te internacionalizaciji. Na prvom mjestu THE rangiranja nalazi se britanski Oxford s ukupno 95,4 boda, pri čemu je s više od 90 bodova ocijenjen u svim područjima ocjenjivanja, osim prihoda, gdje mu je dodijeljeno 65,5 bodova. Ovo je četvrta godina zaredom da Oxford zauzima prvo mjesto. Drugo mjesto zauzima američki Caltech s ukupnim brojem bodova od 94,5, a najviše bodova ostvareno je na području citiranja. Treće mjesto zauzeo je Cambridge s 94,4, koji je najviše bodova, čak 98,7% na području istraživanja. Četvrto mjesto zauzeo je Stanford, a peto mjesto američki MIT, koji je na području citiranja ostvario gotovo 100 bodova.
Round University Ranking
Ovo rangiranje svrstava sveučilište prema nastavi, odnosno podučavanju, istraživanju, internacionalnoj raznolikosti i financijskoj održivosti, a u ovogodišnjem rangiranju nalazi se čak 829 sveučilišta. Na prvome mjestu našao se Harvard sa stopostotnim brojem bodova, dok drugo mjesto zauzima Caltech s 99,291 bodova. Prema podacima RUR rangiranja, Harvard je prvi u svijetu po pitanju financijske održivosti, dok je drugi na području podučavanja i istraživanja. Jedino sveučilište koje se pojavilo u prvih pet mjesta, a da se ne nalazi u tom rangu u ostala dva, ranije navedena rangiranja jest Imperial College London koji na RUR-ovu rangiranju zauzima treće mjesto, a broji oko 16 000 studenata te je prvo u svijetu na području istraživanja.
Hrvatska sveučilišta na rang-ljestvicama
QS World University Rankings svrstava Zagreb između 751. i 800. mjesta, dok drugih hrvatskih sveučilišta nema na toj ljestvici. Na THE rangiranju nalaze se Sveučilište u Splitu i to između 601. i 800. mjesta te Sveučilište u Zagrebu na 1001+ mjestu. Ukupna je ocjena splitskog sveučilišta između 28,3 i 35,2, dok je zagrebačko ocijenjeno s rezultatom između 10,7 i 22,1. Na RUR-ovoj ljestvici na 581. mjestu nalazi se Sveučilište u Zagrebu s ocjenom nešto većom od 40, dok je Sveučilište u Rijeci na 705. mjestu, ocijenjeno s nešto više od 29 bodova.
OZNAKE:
FOTO:
UNSPLASH