LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Petak za znatiželjne

Gia Carangi svojevremeno je bila najplaćeniji model – ovo je njezina priča

Gia Marie Carangi rođena je 29. siječnja 1960. godine u Philadelphiji, a nakon selidbe u New York ostvarila je zavidnu modnu karijeru. No, sa slavom i novcem stigli su i problemi...

Gia Marie Carangi rođena je 29. siječnja 1960. godine u Philadelphiji, a nakon selidbe u New York ostvarila je zavidnu modnu karijeru. No, sa slavom i novcem stigli su i problemi...

Prije Naomi, Claudie, Elle, Cindy i ostalih modnih superzvijezda u 90-im godinama 20. stoljeća modnim pistama suvereno je vladala Gia Carangi koju predstavljamo u seriji članaka Petak za znatiželjne. U moru krhkih plavookih plavuša pojavila se smeđooka putena brineta na koju nitko nije mogao ostati ravnodušan – njezina pojava bila je poput supernove koja je eksplodirala u ovoj industriji. Bila je lezbijka, i to nije nimalo skrivala u vrijeme kada se o homoseksualnosti nije javno govorilo, voljela je androgini stil odijevanja te vrlo često nije nosila ni trunke šminke. Ukratko, bila je prava suprotnost svim uvriježenim pretpostavkama o tome što bi jedan model trebao biti i pravo osvježenje na sceni.

 

Gia Marie Carangi rođena je 29. siječnja 1960. godine u Philadelphiji. Otac joj je bio vlasnik restorana, a majka kućanica. U srednjoj školi bila je ogroman fan Davida Bowieja koji ju je iznimno inspirirao svojim modnim izričajem. Kada je imala 16 godina primijetio ju je lokalni fotograf i frizer Maurice Tannenbaum. Zamolio ju je da pozira na plesnom podiju jednog noćnog kluba, što je ona i učinila. Njegove fotografije emitirane su u reklamama na lokalnoj TV-postaji i privukle pažnju mnogih modnih skauta. 1978. godine, sa samo 17 godina, odlučila je preseliti se u New York.

Ubrzo nakon dolaska ondje Gia je upoznala Wilhelminu Cooper, vlasnicu prestižne njujorške modne agencije koju je potpuno oduševila. Postala joj je mentorica i svojevrsna majčinska figura. Jedno od prvih snimanja za koje je bukirana bilo je za fotografa Chrisa von Wangenheima, a ono je za nju bilo višestruko sudbonosno. Naime, tada je nastala kultna fotografija koja je napravila pravu senzaciju u modnom svijetu i katapultirala mladu ljepoticu među najtraženije i najbolje plaćene modele kasnih sedamdesetih.

Na tom snimanju Gia je ujedno upoznala vizažisticu Sandy Linter, što je također utjecalo na daljnji tijek njezina života. Druga manekenka koja je trebala sudjelovati na snimanju bila je spriječena, pa je von Wangenheim zamolio Linter da zauzme njezino mjesto. Dvije žene postale su dobre prijateljice i ljubavnice. Kako kaže Linter, njihova veza nikada nije bila posve stabilna niti konvencionalna, no postojala je duboka ljubav i privrženost.
 

 

Carangi je u vrlo kratko nosila revije te snimala editorijale za sva vodeća imena u modi – od Armanija, Diora i Versacea, do naslovnica Voguea i Cosmopolitana. Postala je i najplaćeniji model toga vremena, pa je mnogi nazivaju i prvim supermodelom. No, sa slavom i novcem stigli su i problemi. Vrlo je zanimljivo kako je Linter opisala taj period. Prema njezinim riječima, konzumiranje kokaina i heroina bilo je nezaobilazno u modnoj industriji toga vremena, a prema prevladavajućem mišljenju nije se moglo postati ovisnikom o heroinu ako ga ne uzimate intravenozno. Naravno, to nije istina, pa su mnogi postali, kako ih ona naziva, slučajnim ovisnicima. Ta sudbina zadesila je i Giu Carangi.

Gijino konzumiranje opijata počelo se otimati kontroli nakon smrti Wilhelmine Cooper 1980. godine. Gubitak osobe koja joj je bila zaštitnik i oslonac pokrenuo je pravu destruktivnu spiralu. Zamijenila je kokain heroinom te je odbacivala već dogovorene poslove ili se jednostavno nije pojavljivala na snimanjima. Takvo ponašanje dovelo je do otkazivanja mnogih unosnih ugovora. Nitko nije htio riskirati i zaposliti je za svoje kampanje.
 

 

U veljači 1981. uhićena je zbog vožnje pod utjecajem narkotika, a u ožujku iste godine prijavila se na program liječenja. Nažalost, taj i svi idući periodi trezvenosti bili su kratkoga vijeka, iako Linter kaže kako je žarko željela ostaviti se droge. Pokušala se vratiti i modnoj karijeri, no svojim ponašanjem spalila je mnoge mostove u industriji, a droga je uzela danak na njezinu izgledu, pa su ti pokušaji neslavno propali. Do 1983. godine gotovo sva je zarada koju je ostvarila manekenstvom nestala. Tada je živjela u stanovima ljubavnika i radila svakakve poslove kako bi preživjela.

U prosincu 1985. primljena je u bolnicu s obostranom upalom pluća, nakon čega joj je dijagnosticiran AIDS. U jesen 1986. godine Gia je ponovno primljena u bolnicu nakon što je pronađena na ulici, teško pretučena i silovana. Umrla je 18. studenog 1986. od komplikacija uzrokovanih AIDS-om u dobi od samo 26 godina.

FOTO: TWITTER / KRYSTALSTARR85 / FOTO: CHRIS VON WANGENHEIM. HARPERS BAZAAR. 1978.