Nepriznati rad velike znanstvenice

Evo tko je Mileva Marić – žena koja je živjela u sjeni Alberta Einsteina

Mileva Marić bila je prva supruga nobelovca Alberta Einsteina. Njihova veza i brak su opisani kao burni, ali još važnije, njihovi odnosi doveli su u pitanje vjerodostojnost njegovih radova.

Maja Ljilja

26.3.2021.

Mileva Marić rođena je 1875. godine u Titelu u Austro-Ugarskoj, na području današnje Srbije. Potjecala je iz prilično bogate obitelji srpskog podrijetla. Pokazala se kao jako bistro i nadareno dijete zbog čega je na koncu smjela pohađati školu, unatoč tome što je žena. Upravo ona tema je današnjeg Petka za znatiželjne, serije članaka u sklopu koje donosimo razne zanimljivosti o temama gotovo svih područja.

Po završetku osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja u Zagrebu Marić je upisala švicarsko sveučilište na kojem je kratko studirala. Prešla je potom na tehnički fakultet u Zürichu, kasnije Švicarski federalni institut ili ETH. Među mnogim ljudima koje je tu upoznala, upoznala je i Alberta Einsteina, svog budućeg supruga. Dijelili su ljubav prema znanosti.

Briljirala je u matematici i fizici, bila je jako organizirana i metodična, stoga je i Einsteina poticala da bude takav, piše Scientific American. Ne čudi, stoga, da je navodno izjavio sljedeće:

– Trebam svoju suprugu, ona rješava sve moje matematičke probleme.

Veza s Albertom Einsteinom

U početku je Marić uspješno studirala. Semestar je provela u Heidelbergu u Njemačkoj, a dok je izbivala, dopisivala se s Einsteinom. Dao joj je nadimak Dollie i pozvao je da se uskoro vrati.

Njihovo prijateljstvo pretvorilo se u vezu nakon njezinog povratka. Dok su njezini roditelji prihvatili brak, Einsteinovi su se roditelji usprotivili. Nije im se svidjelo što je ona nekoliko godina starija od njega i što je druge vjerske i kulturne pozadine. Mileva nije bila ni Židovka ni Njemica. Ona je šepala i bila je previše intelektualka, prema mišljenju njegove majke.

– Kad napuniš 30 godina, ona će već postati stara vješalica! Ona ne može ući u uglednu obitelj. – bile su riječi njezine majke koje je Einstein s njom podijelio u pismu od 27. srpnja 1900.

U rujnu 1900. napisao joj je:

– Radujem se što ćemo nastaviti naš novi zajednički rad. Sada moraš nastaviti sa svojim istraživanjem – kako ću biti ponosan što ću imati liječnicu za supružnicu, a ja ću biti samo običan čovjek.

Brak

Einstein i Marić vjenčali su se 6. siječnja 1903. godine u Bernu u Švicarskoj uz jednostavnu ceremoniju u gradskoj vijećnici. Iduće godine par je dobio svog prvog sina Hansa Alberta.

Nejasno je koju je ulogu Marić imala u Einsteinovom djelu, no pretpostavlja se da je ipak bila mnogo veća, nego što se znalo. Tome u prilog idu i pisma u kojima su razgovarali o radovima te ih nazivali njihovim radovima.

On je veći dio slobodnog vremena provodio proučavajući fiziku i radeći na teorijama, a 1905. godine objavio je niz radova koji su postali poznati kao njegova najveća djela. U to je vrijeme predstavio svoju teoriju relativnosti i poznatu formulu E = mc².

Par je dočekao drugog sina Eduarda 1910, a sljedeće godine preselili su se u Prag gdje je Albert postao profesor na njemačkom sveučilištu. Nisu se dugo zadržali jer je pozvan da bude profesor na ETH-u u Zürichu samo dvije godine kasnije. Otprilike u to vrijeme Einstein se također povezao sa svojom rođakinjom Elzom Lowenthal. Njih dvoje su se dopisivali neko vrijeme, a onda se zaljubili i vjenčali.

Razvod

Marić i njezina djeca preselili su se u Berlin da bi te godine bili s Einsteinom, no djecu je nakon samo nekoliko mjeseci vratila u Švicarsku. On je tražio razvod 1916, što je bilo finalizirano nakon I. svjetskog rata.

Dio njihovog dogovora bio je da Marić dobije novčani dio Nobelove nagrade ako je on ikad osvoji. 1921. dobio je Nobelovu nagradu za fiziku, a ona dio novca.

Milevi je život bio još i teži s godinama. Jedno je vrijeme vodila pansion i držala instrukcije kako bi spojila kraj s krajem, a onda je dobila novi udarac – sin Eduard razbolio se od šizofrenije, ironično jer je zapravo bio psihijatar. Ostatak života proveo je u institucijama.

Albert Einstein je opisan kao loš suprug, a ovo su neki od argumenata koji se iznose kao dokazi u današnje vrijeme:

navodno je i nakon djeteta je bio akademik boem/hipi i nije tražio posao kad je zatrudnjela
potpisao je samo svoje ime na sve zajedničke radove
navodno ju je varao te je započeo dugotrajnu vezu sa svojom rođakinjom
navodno je napisao okrutne stvari o njihovom bolesnom sinu, implicirajući da bolje da se nije ni rodio
tijekom razvoda potpisao je dokument u kojem joj je obećao da će joj dati novac ako osvoji Nobelovu nagradu, ali kad je pobijedio to i nije baš išlo tako glatko i u potpunosti prema dogovoru
jednom kad je postigao neki uspjeh u karijeri, neki tvrde da ju je nazvao zaposlenicom koju nije mogao otpustiti.

Koliko je pridonijela njegovoj revolucionarnoj znanosti?

Iako nikada nije potpisana u radovima Alberta Einsteina, njihova pisma i brojna svjedočenja predstavljena u njoj posvećenim knjigama pružaju značajne dokaze o tome kako su surađivali od vremena kada su se upoznali do njihovog odvajanja. Knjige prikazuju par ujedinjen zajedničkom strašću za fizikom, glazbom...

U kolovozu 1899. Albert je Milevi napisao:

– Kad sam prvi put pročitao Helmholtza, činilo mi se toliko čudnim da nisi bila uz mene, a ni danas nije bolje. Smatram da je posao koji radimo zajedno vrlo dobar, ljekovit i lakši. – zatim je 2. listopada 1899. iz Milana napisao: – Klima mi ovdje nikako ne odgovara, ispunjavam se mračnim mislima – drugim riječima, nedostaje mi što nisi tu da bi me pazila i spriječila misli da odlutaju.

13. prosinca 1900. predali su svoj prvi rad potpisan samo pod Albertovim imenom. Unatoč tome, u pismima su govorili o tome radu kao o zajedničkom. Mileva je Heleni Savić napisala 20. prosinca 1900:

– Poslat ćemo privatni primjerak Boltzmannu da vidi što misli o našem radu i nadam se da će nam odgovoriti.

Albert je Milevi napisao 4. travnja 1901. da je njegov prijatelj Michele Besso u njegovo ime posjetio svog ujaka, prof. Junga, jednog od najutjecajnijih fizičara u Italiji, i dao mu kopiju njihovog rada.

Nitko nije jasnije rekao od samog Alberta Einsteina kako su surađivali na teoriji relativnosti. Naime, napisao joj je 27. ožujka 1901. da je sretan i ponosan što će njihov rad o teoriji relativnosti biti objavljen.

Nakon razvoda se dosta toga promijenilo, a i Einstein nije bio voljan tek tako predati novce od Nobelove nagrade. Mileva mu je navodno zaprijetila da će reći sve o njezinoj ulozi u radovima na što joj je napisao pasivno agresivno pismo u kojem je pisalo:

– Nasmijala si me kad si mi počela prijetiti. Jesi li ikad pomislila, makar i na trenutak, da nitko nikada ne bi obraćao pažnju na tvoje riječi. Kad je netko potpuno beznačajan, ne treba toj osobi ništa drugo reći osim da ostane skromna i da šuti. To je ono što tebi savjetujem.

Šutjela je, ali njezina prijateljica Milana Bota rekla je srpskim novinama 1929. da trebaju razgovarati s njom kako bi doznali više o teoriji relativnosti, s obzirom na to da je ona izravno umiješana. Mileva je to odbila.

Njezin sin Hans Albert rekao je kako se znanstvena suradnja njegovih roditelja nastavila u njihovom braku i kako se sjeća da je vidio kako navečer rade za istim stolom. Sve to ide u prilog tome da je zaslužila puno veću zahvalu za znanstveni doprinos, nego što se dopustilo da se zna.

OZNAKE:

FOTO: WIKIMEDIA