Boravak u inozemstvu može poboljšati vaš način razmišljanja
Ako još uvijek niste sigurni trebate li otići na studentsku razmjenu ili na stručnu praksu u stranu zemlju, donosimo nekoliko razloga koji će vas uvjeriti da je to ispravan korak.
Ako još uvijek niste sigurni trebate li otići na studentsku razmjenu ili na stručnu praksu u stranu zemlju, donosimo nekoliko razloga koji će vas uvjeriti da je to ispravan korak.
Magazine Time prenosi rezultate triju studija o životu u stranoj zemlji. Oni potvrđuju da boravak u inozemstvu razvija kreativnost, fleksibilnost i sposobnost kompleksnog razmišljanja ako postoji spremnost prilagodbe i otvorenosti prema novoj kulturi.
Prvo istraživanje o studiranju i radu u inozemstvu proveo je William Maddux, izvanredni profesor INSEAD-a, jedne od vodećih svjetskih poslovnih škola. Istraživanje je provedeno među studentima koji su sudjelovali u međunarodnom MBA programu. Rezultati tog istraživanja pokazali su da studenti s bogatim međunarodnim i međukulturalnim iskustvom ujedno imaju razvijenije apstraktno i kompleksno razmišljanje.
Stupanj njihove prilagodbe novoj kulturi u stranoj zemlji bio je u korelaciji s ponudom poslova nakon završetka programa. Oni studenti koji su se bolje prilagodili novim situacijama i novim izazovima u stranoj zemlji dobili su više ponuda za poslove. Također, to istraživanje pokazalo je da su studenti koji imaju međunarodno iskustvo – ili su boravili među ljudima različitih nacionalnosti – kreativniji i fleksibilniji u razmišljanju. Na poslu će prije stvoriti nove proizvode, prije će ih promaknuti, a spremniji su i na pokretanje samostalnog posla.
Slične zaključke imalo je istraživanje koje je proučavalo psihološke učinke života u stranoj zemlji, a proveo ga je tim stručnjaka pod vodstvom Angele Leung, izvanredne profesorice psihologije sa Sveučilišta menadžmenta u Singapuru. To istraživanje dokazalo je da su ispitanici koji su se prilagodili stranim kulturama i oni koji su prema drugačijima od sebe pokazali otvorenost i razumijevanje ujedno imali razvijenije apstraktno mišljenje. Mogli su brže i lakše stvarati veze između različitih ideja i koncepata te povezivati elemente među kojima naoko nije bilo previše sličnosti.
Tome u prilog ide i studija koju je proveo David Therriault, izvanredni profesor edukacijske psihologije na Sveučilištu u Floridi. On je testirao kreativno razmišljanje studenata preddiplomskih studija. Prvu grupu ispitanika činili su studenti koji su neko vrijeme proveli na studiju u inozemstvu. Druga grupa sastojala se od studenata koji su planirali studirati u inozemstvu, a treću grupu činili su oni studenti koji nisu studirali u inozemstvu niti su to namjeravali. U zadacima i aktivnostima bila je daleko nadmoćnija prva grupa studenata koji su studirali u inozemstvu.
Navedena istraživanja ukazala su na još neke prednosti života u stranoj zemlji – ako smo spremni na otvorenost i prilagodbu različitim kulturama. Dakle, kada se nađete u inozemstvu, budite spremni na promjene, upoznajte se sa životom domaćina i pokažite razumijevanje i toleranciju prema različitima. Time ćete poboljšati vlastiti način razmišljanja i razviti kompleksnost, fleksibilnost i kreativnost u razmišljanju. Rezultat toga je i da ćete biti profesionalniji i uspješniji. Stoga ne čudi to što budući poslodavci prednost daju kandidatima koji u prijavi za posao imaju navedeno barem neko inozemno iskustvo.
