9 slavnih žena koje su obilježile hrvatsku povijest

Znanstvenice, novinarke, spisateljice, umjetnice – sve su one vlastitim talentom, radom i trudom ostavile otisak u hrvatskoj povijesti, a njihova se važnost nerijetko zaboravlja. Stoga, izdvajamo 9 slavnih žena naše povijesti koje svakako vrijedi upamtiti. 

Zlata Bartl 

Poznata kao Teta Vegeta, Zlata Bartl je vlastitim izumom smjese različitih začina prije 62 godine promijenila sudbinu koprivničke tvrtke. Stekla je diplomu profesora kemije, fizike, matematike i meteorologije, a potom se zaposlila na poziciji kemijskog tehničara za rad u laboratoriju Podravke. U svom radu oduvijek je voljela eksperimentirati, a nakon što je od prijateljice iz Francuske probala juhu iz vrećice, i sama je proizvela prve vrećice Podravkinih juha. Nedugo nakon toga, poduzela je sljedeći korak u namjeri da stvori smjesu koja se neće koristiti samo u juhama, već i u ostalim jelima. Tako je nastala Vegeta – mješavina soli i sušene mrkve, celera, peršina, pastrnjaka i luka. Za svoje djelovanje primila je mnoge nagrade i priznanja, a 2007. osvojila je Večernjakovu nagradu za životno djelo. 

Slava Raškaj 

Ova poznata hrvatska slikarica obilježila je povijest slikajući akvarele koji su prozvani najvišim dometom hrvatskog akvarelnog slikarstva. Rođena je gluhonijema, stoga je završila osnovnu i srednju školu u Zavodu za gluhonijemu djecu u Beču, a zatim se prebacila u Zagreb gdje je polazila nekoliko tečajeva i naučila o raznim tehnikama slikanja od poznatih umjetnika. Voljela je provoditi vrijeme u prirodi, stoga je tamo pronalazila inspiraciju za svoje radove. Najčešći motiv njezinih akvarela bila je rijeka Kupa koja prolazi kroz njezino rodno mjesto Ozalj. U čast njezinom teškom životu ispunjenom raznim poteškoćama i bolestima, u Zagrebu danas stoji njezin kip ispred Centra za odgoj djece i mladeži oštećenog sluha Slava Raškaj.

Marija Braut 

Naša fotografkinja i umjetnica Marija Braut jedna je od značajnijih predstavnica zagrebačke škole fotografije. Završila je studij arhitekture, a s fotografijom se počela baviti tek u 38. godini života pod mentorstvom Toše Dabca. Najveća su joj inspiracija bile zagrebačke ulice, a fotografirala je i portrete umjetnika, arhitekturu, kulturna zbivanja te ilustrirala časopise i monografije. Djela je izlagala na brojnim samostalnim i skupnim izložbama, dok su neke fotografije objavljene u novinama i časopisima. Zanimljivo je kako nikada nije imala vlastiti fotoatelijer, već je svoju kuhinju pretvorila u tamnu komoru kako bi tamo mogla raditi. S obzirom na njezin veliki značaj i bogatu ostavštinu u hrvatskoj fotografiji, o njoj je 2009. snimljen dokumentarni film Marija hoda tiho.

Nada Klaić

Kao unuka hrvatskog povjesničara i pisca Vjekoslava Klaića, Nada Klaić također se odlučila baviti poviješću iako je njezina obitelj očekivala da će upisati studij medicine. Završila je studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je i doktorirala s radom Političko i društveno uređenje Slavonije za Arpadovića. Od položaja asistentice na katedri za narodnu povijest, uzdigla se do položaja redovitog profesora na katedri za hrvatsku povijest tog fakulteta. Osim toga, napisala je brojna djela vezana uz hrvatsku povijest srednjeg vijeka zbog čega je prozvana utemeljiteljicom moderne hrvatske medievistike. Svojim radom opovrgnula je i izmijenila brojne stare historiografske teze što je izazvalo burnu reakciju u tadašnjim povijesnim krugovima. 

Lidija Colombo

Jedna od najvećih hrvatskih znanstvenica 20. stoljeća svojim je radom osigurala mjesto u hrvatskoj povijesti. Nakon što je diplomirala matematiku i eksperimentalnu fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, Lidija Colombo zaposlila se na Institutu Ruđer Bošković gdje je ostala sve do umirovljenja. Kao prva žena u Hrvatskoj koja je doktorirala fiziku, imala je uspješnu karijeru za koju je bila više puta nagrađivana. U šezdesetim godinama bila je član tima fizičara na spomenutom Institutu koji je konstruirao prvi laser u tadašnjoj SFRJ, a pamti se kao i osnivačica prvog laboratorija za molekulsku fiziku u Hrvatskoj. Isto tako, bila je nositeljica nekoliko kolegija na studiju fizike, objavila je više od četrdesetak znanstvenih radova te uređivala Matematičko-fizički list nastojeći popularizirati znanost i uključiti mlade suradnike u rad lista. 

Katarina Matanović Kulenović 

Katarina Matanović Kulenović prva je hrvatska pilotkinja i padobranka. Od mladih dana bila je sportskog duha, a interesirali su je skijanje i trkaći automobili. Njezin prvi susret sa zrakoplovstvom bio je 1935. u novootvorenoj pilotskoj školi na aerodromu Borongaj u Zagrebu. Tamo je već 1936. položila pilotski ispit. Nakon toga, odlučila se za novi izazov – skok s padobranom. Prvi uspjeh ostvarila je 1938. kada je s unaprijed otvorenim padobranom skočila sa 100 metara visokog tornja, a titulu prve padobranke dobila je iste godine kad je odradila grupni skok iz aviona padobranom s visine od 1500 metara. U sklopu zagrebačkog Aerokluba osnovala je žensku pilotsku sekciju i održala predavanje Žene u avijaciji kako bi ženama približila to područje zanimanja. Osim toga, završila je i tečaj za instruktora letenja na više tipova zrakoplova. 

Milka Babović 

U hrvatskoj povijesti Milka Babović zapamćena je kao vrhunska sportašica te novinarka, komentatorica i urednica koja je obilježila rad hrvatskog sportskog novinarstva. Još od studentskih dana, bila je poznata atletska reprezentativka Jugoslavije i dva puta svjetska studentska prvakinja u trčanju na 80 metara s preponama. O njezinom uspjehu govore činjenice da je 17 puta bila prvakinja Jugoslavije, 26 puta članica reprezentacija, 2 puta prvakinja Balkana, a 27 puta srušila je državni rekord u nekoliko disciplina. Osim toga, prva je sportska reporterka u Hrvatskoj te osnivačica i prva urednica sportske redakcije. Pokrenula je brojne emisije na temu tjelesne kulture i sporta i izvještavala o brojnim svjetskim sportskim događajima. 

Ivana Brlić-Mažuranić 

Ivana Brlić-Mažuranić bila je jedna od značajnijih hrvatskih književnica koja je čak četiri puta nominiran za Nobelovu nagradu. Djela je posvećivala mladim uzrastima, a njezine knjige poput Čudnovate zgode Šegrta Hlapića, Priče iz davnine i Šuma Striborova neka su od popularnijih djela dječje književnosti. S navršenih 18 godina udala se za odvjetnika i političara Vatroslava Brlića i s njime preselila u današnji Slavonski Brod. Osim što se bavila književnim radom, posvetila se svom obrazovanju i obitelji, a njezino sedmero djece bilo joj je velika inspiracija u pisanju maštovitih priča i pripovjedaka. Zahvaljujući vrhunskom stvaralaštvu, često je prozivaju hrvatskim Andersenom i hrvatskim Tolkienom. Nažalost, nakon dugogodišnje borbe s depresijom, 1938. godine počinila je samoubojstvo. 

Marija Jurić Zagorka 

Jedna od ključnih osoba hrvatske povijesti je Marija Jurić Zagorka – poznata književnica i novinarka koja je imala dinamičan i zanimljiv život. Kao maloljetnica prisilno je udana za mađarskog činovnika, a nakon tri godine braka pobjegla je od njega i došla u Zagreb kako bi se bavila novinarstvom. Zaposlila se u redakciji Obzora gdje je radila čak 15 godina te od anonimne reporterke napredovala do visokopriznate političke novinarke. Cijelog se života trudila pokazati svoj trud i znanje, što joj je na kraju i uspjelo zahvaljujući velikoj inteligenciji i energiji. Veliki je utjecaj ostavila i na tadašnji feministički pokret zalažući se za ravnopravnost spolova i ženska prava, a samostalno je pokrenula prve časopise namijenjene isključivo ženama – Ženski list i Hrvatica. Unatoč svom svestranom i vrhunskom radu, za života je stalno bila izložena poniženju i podsmijehu onih koji su je smatrali luđakinjom i muškobanjastom babom.