LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Jonathan Jones

10 najvećih djela umjetnosti

Slažete li se s likovnim kritičarem The Guardiana?

Slažete li se s likovnim kritičarem The Guardiana?

Od pećinskih slikarija do Pollocka. Čovjek stvara otkad postoji. No, koja su to najveća postignuća misteriozne ljudske djelatnosti zvane umjetnost?
Jonathan Jones je novinar i likovni kritičar za "The Guardian" još od 1999. godine Studirao je povijest na Cambridgeu, ali ima veoma razvijen interes za modernu umjetnost. Donosimo vam deset najvećih umjetničkih djela po mišljenju ovog kontroverznog kritičara.

Leonardo da Vinci - Fetus u maternici (oko 1510. - 1513.)

Leonardo da Vinci - Fetus
Leonardo da Vinci - Fetus; FOTO: The Guardian

Jones smatra kako Leonardo veoma "kratko i jasno" objašnjava ljudsko stanje. Njegova izvedba maternice izgleda poput kućišta otvorenog kestena. Unutra se nalazi početak svih nas. Ovaj umjetnik i znanstvenik mogao je još prije 500 godina prikazati ljudsku misteriju s čuđenjem koje nije religijsko, već biološko. Čovječanstvo smatra činjenicom prirode. Jones ovo Leonardovo djelo smatra jednim od najljepših umjetničkih djela.
Danas se ovo djelo nalazi u dvorcu Windsor kao dio kraljevske kolekcije.
 

Caravaggio – Dekapitacija Svetog Ivana Krstitelja (1608.)
 
Caravaggio - dekapitacija Ivana Krstitelja
 Caravaggio - dekapitacija Ivana Krstitelja; FOTO:The Guardian

Caravaggio pokazuje ubojit trenutak u zatvorskom dvorištu. Krvnik nožem odvaja posljednje tetive i kožu s vrata Ivana Krstitelja. Uokolo je nadgrobna tama. Smrt i ljudska okrutnost razgolićeni su ovim remek-djelom, a svojim opsegom zaprepašćuje i opsjeda ljudski um. Danas se nalazi u ko-katedrali Svetog Ivana u Valletti, na Malti.


Rembrandt - Autoportert s dva kruga ( oko 1665. - 1669.)
 
Rembrandt - autoportret
Rembrandt - autoportret; FOTO: The Guardian

Gledajući ovaj autoportert osjećate se kao da on promatra vas, a ne vi njega. Autoritet genija i starost pogleda gotovo je zastrašujuća. Rembrandt gleda u dušu svakog promatrača i percipira svaki nedostatak. Prema Jonesu, on je kao Bog.
Danas se nalazi u kući Kenwood u Londonu.


Pećinske slikarije u spilji Chauvet (oko 30 000 godina pr. Kr.)
 
slikarije u pećini Chauvet
 slikarije u pećini Chauvet; FOTO: The Guardian

Nikada nećemo saznati tko je ovako izvrsno naslikao vjerne portrete životinja. Mogla je to biti žena ili neka djeca. No, znamo da je ovaj pečat u povijesti jedan od najranijih tragova homo sapiensa.


Jackson Pollock – One: Number 31, 1950 (1950. godina)
 
J. Pollock - One: Number 31, 1950
J. Pollock - One: Number 31, 1950; FOTO: The Guardian

Pollockova umjetnost je moderni misterij. Poput soula Charlija Parkera ili Jimija Hendrixa, njegova prostoručna improvizacija ipak postiže produhovljeno jedinstvo. Ova slika je katedrala uma.
Danas se nalazi u muzeju moderne umjetnosti (MoMA) u New Yorku.


Velázquez – Las Meninas (oko 1656.)
 
Velázquez – Las Meninas
Velázquez – Las Meninas; FOTO: The Guardian

Kralj i kraljica stoje gdje stojite i vi, ispred okupljenih dvorjana. Velazquez stoji ispred portreta kraljevskog para kojeg slika. Najstarija kći (infanta), njezine sluškinje (meninas) i patuljaste zabavljačice okupljene su pred monarhom. Glasnik stoji na vratima, a u ogledalu se vidi svijetli odraz kraljevskog para. Slika je višeslojni model neobičnosti. Danas se nalazi u muzeju Prado u Madridu.


Picasso – Guernica (1937.)
 
Picasso – Guernica (1937) 
Picasso – Guernica (1937); FOTO: The Guardian

Kada je Picasso počeo slikati svoj protest bombardiranju Guernice u španjolskom građanskom ratu, bio je na vrhuncu svoje moći. Trideset godina nakon što je naslikao "Gospođice iz Avignona" njegova kubistička inteligencija obogatila se mitologijom i poezijom nadrealističkog pokreta. Ovo se može smatrati jednom od najvećih ljudskih izjava 20. stoljeća, po Jonesu.
Danas se ovo remek djelo nalazi u muzeju suvremene umjetnosti, Reina Sofia u Madridu.


Michelangelo - Zatvorenici ( oko 1519. - 1534.)
 
Michelangelo – Prisoners
Michelangelo – Prisoners; FOTO: The Guardian

Michelangelovi Zatvorenici ili Robovi započeti su na grobu pape Julija II., ali nikad nisu dovršeni. Uključujući Umirućeg i Neposlušnog Roba u Louvreu i Mojsijevog kipa na završnoj verziji grobnice u Rimu, spada u najveća nedovršena remek-djela. Michelangelo nije ostavljao svoja djela nedovršenima zbog lijenosti, to je bio njegov estetski izbor. Tragična moć zatvorenika koji se pokušava osloboditi iz kamena izražaj je ljudskog stanja koje se može mjeriti sa Shakespeareovim Hamletom. 
Statua se danas nalazi u Galeriji Akademije u Firenzi.
 

Skulpture Partenona ( oko 447. - 442. prije Krista)
 
skulptura Partenona 
skulptura Partenona; FOTO: The Guardia

Na naslovnoj slici prikazan je Fidija kako svojim prijateljima pokazuje friz Partenona. Većina skulptura drevne Grčke poznata nam je kroz rimske kopije. No, ovo je najpoznatiji ansambl originala. Umjetnost koja je stvorila ideju "klasičnog". Radi se o dugom mramornom frizu slomljenih statua bogova i rezbarija borbe kentaura i ljudi koje je Lord Elgin skinuo s atenske Akropole prije dva stoljeća. Sam pogled na božicu čije haljine nalikuju na slike Leonarda da Vincija govori nam kako ne može bolje od ovog.
Danas se nalaze u British Museumu u Londonu.


Cézanne – Mont Sainte-Victoire (oko 1902. -1904.)
 
Cézanne – Mont Sainte-Victoire 
Cézanne – Mont Sainte-Victoire; FOTO: The Guardian

Jedna od najdriljivijih borbi u povijesti umjetnosti je borba intenziteta pogleda i težine Cezanneova uma dok pokušava vidjeti i shvatiti suštinu planine. Nešto poput slomljene vizije. Vrlo brzo dolazi kubizam i apstrakcija. Čak i ako ga vlastita istraživanja nisu dovela do traženog cilja, Cezanneu je mjesto među najvećim umjetnicima.
FOTO: THE GUARDIAN