Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira
Ova kazna pripada u opseg Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira (NN 5/90, 30/90, 47/90) na red za izmjene je došao tek u rujnu 2012. godine.
Ova kazna pripada u opseg Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira (NN 5/90, 30/90, 47/90) na red za izmjene je došao tek u rujnu 2012. godine.
Proteklih dana imali smo priliku pratiti u hrvatskim medijima priču o zagrebačkom studentu Fakulteta strojarstva i brodogradnje koji je kažnjen sa 700 kuna i još dodatnih 200 kuna za troškove prekršajnog postupka. Razlog? Sjedio je na naslonu klupice umjesto na predviđenom dijelu te je time uneredio navedenu klupicu. Zapitali smo se čemu odjednom ovakva kazna? Konstantno srećemo ljude koji na taj način sjede iz jednostavnih razloga što to svi rade. Većina klupica u gradu Zagrebu je u iznimno trošnom stanju s obzirom na to da parkovima često „lutaju” neobuzdani školarci koje boli briga za druge. Kada bi policijska tijela postala konzistentna u provođenju svojih odluka i počela dodjeljivati kazne svima koji to rade, vjerojatno bi obitelji s djecom mogle sjediti na tim klupicama bez podmetanja maramica i novina pod stražnjicu. Također, kada bi se grad pobrinuo za sve klupice koje su neispravne i trule, bilo bi mnogo lakše prilagoditi ponašanje sviju.
Ova kazna pripada u opseg Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira (NN 5/90, 30/90, 47/90) na red za izmjene je došao tek u rujnu 2012. godine Nužnost promjena očitovala se u činjenici da Zakon nije promijenjen od 1994. godine Iako je prijedlog izmjena Zakona postavljen, on još nije doživio čitanje u Saboru, stoga se vodimo zadnjom verzijom Zakona (NN 47/90) u izdvajanju pojedinih članova. Cijeli tekst Zakona možete pročitati na stranicama Ministarstva unutarnjih poslova.
Čl.1. definira prekršaje protiv javnog reda i mira kao djela kojima se na nedozvoljen način remeti mir, rad ili normalan način života građana, stvara nemir, neraspoloženje, uznemirenost ili ometa kretanje građana na ulicama i drugim javnim mjestima ili ometa ostvarivanje njihova prava i dužnosti, vrijeđa moral, ometa vršenje zakonitih mjera državnih organa i službenih osoba, ugrožava opća sigurnost ljudi i imovine, vrijeđaju državni organi ili se na drugi način narušava javni red i mir građana te djela utvrđena ovim zakonom.
Čl.2. definira način kažnjavanja. On uključuje novčane kazne, kazne zatvora, zaštitne mjere oduzimanja određenog predmeta, obavezno liječenje od alkoholizma i narkomanije, obavezno liječenje spolne bolesti ili AIDS-a ili udaljavanje od mjesta na kojem je prekršaj počinjen.
U čl.5. definirane su mjere i za ljude koji tiskane ili snimljene stvari dijele na drzak i nametljiv način. Ako susretnete na ulicama čovjeka koji vas prisiljava da uzmete letak i ometa vas, imate ga pravo prijaviti po ovoj osnovi. Kazne za ovaj prekršaj se kreću od 50 do 300 DEM (odnosno od 200 do 1200 kuna).
Potpomaganje bludničenja i prostitucije kažnjava se u rasponu od 200 do 1200 kuna ili kaznom zatvora do 30 dana. (čl.7.)
Za skitnju i prosjačenje (čl.11) te za prostituciju (čl.12) kažnjava se novčanom kaznom u rasponu od 200 do 800 kuna ili zatvorskom kaznom od 30 dana.
Kazne su predviđene i za javnu klevetu i širenje krivih informacija (čl.16), kao i za vrijeđanje državnih organa prilikom vršenja njihove službe (čl.17). Kazne također variraju od 200 do 800 kuna, kao i kaznom zatvora do 30 dana.
Davanje alkoholnih pića pijanoj ili maloljetnoj osobi (čl.19) te odavanje pijančevanju i uživanje opojnih droga (čl.20) također se kažnjava novčanom kaznom od 200 do 800 kuna. Ako postoji opasnost da će osoba ponovno izvršiti isti prekršaj, može se izreći i zaštitna mjera obaveznog liječenja od alkoholizma i narkomanije. Ako se osoba odbije podvrgnuti liječenju, kaznit će ga se kaznom zatvora do 30 dana (čl.30).
Zabranjeno je isticanje zastavi stranih država bez dozvole društveno-političke organizacije ili bez odobrenja Ministarstva unutarnjih poslova (čl. 26). Ako to učinite, platit ćete također iznosom od 200 do 800 kuna.
Ako se izmjene zakona dogode, one (ponovno) neće učiniti ništa maloljetnicima. Maloljetne osobe su svjesne toga da su nedodirljive za bilo koji zakon u Republici Hrvatskoj, a to stvara veliki društveni problem. U 2011. godini, od 6899 prekršaja u ovoj skupini, 1723 prekršaja su počinila maloljetne osobe. Maloljetnici se većinom izvuku pismenom opomenom, no za repetitivno počinjenje prekršaja ne postoji neka sankcija. Možda bi se ipak mogli ugledati na američki sustav i uvesti maloljetničke zatvore s pravom suđenja po napunjenih 18 godina.
