Studentski multitasking: male tajne za visoku produktivnost

Svi vodimo iste bitke – kako ne prokrastinirati, kako biti uspješan multitasker, kako obaviti čim više zadataka u čim manje vremena. Kako sve u životu napraviti u roku?! Produktivnost je po definiciji dobivanje maksimalne koristi od minimalne upotrebe resursa (vremena, novaca, napora). Studenti s ovim jednostavnim konceptom imaju mnogo problema te često i ne shvaćaju kako se razina njihove produktivnosti odražava na njihov uspjeh na fakultetu, na napredak na radnom mjestu te sve akademske, poslovne i privatne odnose.

Prije nego navedemo trikove i savjete za maksimalnu produktivnost, potrebno je razbiti jedan mit. Multitasking. Iako su ljudi koji su uspješni na fakultetu često oni zauzeti (poslovima, mnogim slobodnim aktivnostima, volontiranjem, vezama), uspješno obavljati više stvari odjednom može manje od 2% stanovništva. Ostalih 98%, prema neuroznanstveniku Earlu Milleru, multitaska na jedan od tri načina: neuspješno rade dva zadatka u isto vrijeme, krenu na drugi prije nego završe prvi te brzo skaču s jednog na drugi, možda i treći.

foto: Giphy

Naš mozak nije stvoren za multitasking; kognitivne funkcije smanjuju se, koncentracija pada i fokus je izgubljen unutar nekoliko zadataka. Na taj se način gubi gotovo 40% produktivnog rada tjedno. Usmjeravanje pažnje na jedan zadatak povećava efikasnost i osigurava uspješan završetak tog zadatka. No kako odrediti koji je zadatak prioritet, kako se ograditi od loših pokušaja multitaskinga i kako smanjiti distrakcije te povećati produktivnost tijekom studiranja?

Kvalitetno spavanje

Najvažniji savjet i, naravno, onaj koji studenti najviše ne slušaju – treba se dobro naspavati! Malo je ljudi produktivno nakon dvije neprospavane noći, a gotovo nitko nakon nekoliko mjeseci spavanja po tri-četiri sata. Minimalno 8 sati sna potrebno je tijelu da se posve odmori i optimalno obavi sve zadatke koji mu se postavljaju svakoga dana. Također, savjetuje se da se dan počne rano (što znači ići spavati na vrijeme). Nijedan savjet neće pomoći umu ako je tijelo umorno.

Osvješćivanje svojih potreba

Vrlo je bitno ne prisvajati tuđe navike. Samo zato što je netko uspješno riješio ispit nakon neprestanog učenja dva dana i dvije noći, ne znači da će to biti dobar pristup za sve njegove kolege. Ono što se treba zapitati prije bilo kakvog planiranja aktivnosti jest: kada sam gladan, koliko mi sna treba, što volim, u čemu ne uživam, koliko mi treba da pročitam 50 stranica teksta – što želim postići? Tek na temelju toga može se govoriti o stvaranju rutine, o uspješnom učenju, o kvalitetnom upravljanju vremenom. S tim informacijama mogu se postaviti prioriteti i osmisliti dnevni planovi.

foto: Giphy

Popis obaveza i zadataka

Ovo nije beskorisno gubljenje vremena! Pogotovo ako se radi na pravi način. Staviti na papir sve što treba biti obavljeno taj dan/tjedan/mjesec predstavlja neki cilj i postavlja rok. Važno je biti realan i ne staviti trideset zadataka i obaveza te za svaki zadatak ostaviti dovoljno vremena. Izvršni direktor LifeHacka Leon Ho osmislio je metodu vage koju koriste svi njegovi zaposlenici i na temelju koje rade deset puta brže nego prije, a sve zbog samo 10 minuta na početku dana. Prvi je korak metode vage staviti na papir sve zadatke toga dana. Zatim ih pomno promotriti i sortirati ih u četiri kategorije prema tome koliko vremena i napora zahtijevaju te koliko koristi donose.

Prva je kategorija niskog troška i velike koristi; te zadatke treba obaviti prve jer su jednostavni, a postavljaju nas bliže cilju. Zatim kategorija visokog troška i velike koristi; te važne zadatke treba rastaviti na manje dijelove i rasporediti ih tijekom dana prema prioritetnosti. Zadatke malog troška i male koristi treba obaviti, ali u kratkom vremenskom roku i između važnijih zadataka. Njima se ne treba puno posvetiti, ali su obavezni. Na kraju je kategorija visokog troška i male koristi; treba dobro promisliti jesu li ti zadaci uopće nužni te, ako jesu, može li ih druga osoba ili neki program odraditi bolje i brže (kako ne bismo trošili vrijeme na njih).

foto: Unsplash

Upravljanje vremenom

Nakon osam sati sna potrebno je pravilno rasporediti ostalih 16 sati u danu. Nakon promatranja svojih potreba i analiziranja svoje rutine znamo koliko vremena treba za putovanje do fakulteta/posla, koliko za kavu, hranu i slično. Uz 10 minuta koje smo, kako savjetuje Ho, utrošili na pisanje to do liste, ostaje nam dovoljno za sve aktivnosti i obaveze koje imamo.

Vrlo je važno svjesno i realno odrediti koliko je vremena potrebno da se obavi jedna točka s popisa i prema tome ispuniti radno vrijeme ili vrijeme za učenje. Ako se govori o poslu, nova je norma prema mnogim istraživanjima 6 sati u kojima su ljudi gotovo jednako ili čak više produktivni nego kada rade više. Istraživanje tvrtke Draugiem Group pak donosi podatak da su najefikasniji oni ljudi koji rade točno 52 minute, a odmaraju 17 minuta. Imajući sve to na umu, pisanje seminara, planiranje prezentacija, pripremanje za kolokvije i ispite trebalo bi biti puno lakše i brže, a ne bi toliko trebalo umarati. I, najvažnije, ostavilo bi vremena za nekoliko kava, vježbanje, slobodne aktivnosti te pokoji izlazak.

foto: Pinterest

Postavljanje rokova

Još jedan bitan dio upravljanja vremenom – rokovi. Tko zaista poznaje sebe, taj zna koliko mu vremena treba da nešto kvalitetno obavi, ali zna i koliko se treba pogurati. Pogotovo kada se radi o kompliciranijim zadacima koji traju nekoliko dana ili tjedana, potrebno je imati neki datum i neko vrijeme za dodatnu motivaciju.

Distrakcije svesti na minimum

Pregledavanje e-maila svakih 20 minuta, često posjećivanje Instagrama, škicanje obavijesti sa Snapchata, komentari i dobacivanja kolega na faksu i na poslu – koga ne bi dekoncentriralo? Kao što smo rekli, formula za produktivnost jest 52 minute rada i 17 minuta pauze. U tih 17 minuta stigne se sve navedeno, pa čak i pojesti nešto. Sve što nas ometa vrlo se lako ukloni jednostavnim trikovima: treba stišati grupne razgovore, staviti slušalice (čak i ako ne slušamo ništa), izaći sa svih računa na društvenim mrežama – i biti produktivan.

foto: Giphy

A za maksimalnu produktivnost (u kriznim situacijama), zašto uopće imati društvene mreže? Kako bi izgledalo nekoliko dana bez gledanja tuđih života na InstaStoryju i bez čitanja vrlo važnih statusa svojih 600 prijatelja na Facebooku?

Vježbanje – ostati u pokretu

Pritom se ne misli na dva sata u teretani. Bilo kakvo vježbanje: plivanje, trčanje, hodanje, rolanje pomaže našem tijelu da ostane aktivnim, a mozgu da ostane produktivnim. U onih 16 spomenutih sati sigurno ima barem deset minuta viška za kratku seriju trbušnjaka ili čučnjeva, plank ili nešto slično. Čak i kada je u pitanju kreativna blokada ili kriza pred važan rok, jednostavna šetnja do balkona, svjež zrak ili samo istezanje u hodniku može pomoći da se fokus vrati na ono što mora biti odrađeno.

Život izvan fakulteta

U planiranju svog dana često se može izostaviti važan dio vrlo bitan za dobrobit našeg tijela i duše – društveni život i gušt. Odakle motivacija da budete produktivni ako nema nagrade (ludog izlaska, savršenog filma, dugoočekivane kave, neočekivane avanture). Nije se loše povremeno udaljiti od fakulteta; pronaći studentski posao, početi stažirati ili volontirati, pridružiti se nekoj udruzi, početi s nekim sportom ili se okušati u nekoj umjetnosti. Ne bi li bilo divno svoju novostečenu produktivnost usmjeriti na stvari koje nas vesele i u kojima uživamo!

foto: Giphy

Uz ove male i velike trikove produktivnost će doći. Možda ne odmah, ali s vremenom se stvara rutina i sve što se čini teškim i nemogućim postat će automatsko. A rezultati će biti očiti i vidno će vam poboljšati život i studiranje.