Opasno eksperimentiranje

Student o drogama: „Nakon što nađeš osobu, postane jako lagano nabavljati što god treba”

Droge su vrlo popularne među mladima koji žude za eksperimentiranjem. Donosimo iskustva studenata koji su konzumirali lakše i teže.

29.3.2021.

Tijekom studiranja, ali i ranije, mladi se susreću s drogama. U potrazi za vlastitim identitetom izmiču kontroli roditelja, suprotstavljaju se autoritetima i u želji za drugačijim iskustvima, da se osjećaju bolje ili drugačije neki se odlučuju za eksperimentiranje.

Svjesni smo svi da su droge prisutne u životima mladih. Istražili smom stoga, do koje mjere i što ih potakne da se odluče na konzumaciju, što konzumiraju i koliko lako dolaze do toga.

Prema istraživanjima, prosječna dob prvog kontakta s psihoaktivnim drogama je od 15 do 17 godina. Pitali smo studente kada se dogodio njihov, zbog čega su se odlučili na to i je li društvo utjecalo na tu odluku, s obzirom da se u istraživanjima ponekad upravo to navodi kao razlog:

– Društvo, znatiželja, bunt, adolescentska faza života. Svi to prođu u nekoj mjeri, ne nužno s drogama.

– Prvi susret bio mi je s marihuanom u trećem razredu srednje škole, a to se nastavilo na faksu redovito. Marihuanu sam najviše konzumirao, skoro svaki dan jer mi je predstavljala neki način opuštanja. Ne mogu reći da me društvo potaknulo na korištenje, već čista znatiželja i zabava. Nisam mislio to dugoročno koristiti nego ono, probati i vidjeti kako je.

Postoje razne vrste droga koje različito djeluju na organizam i koje se različito koriste. Premda se ne nalazi na MUP-ovom popisu, važno je napomenuti da je kofein u kavi najrasprostranjenija psihoaktivna supstanca na svijetu. Naš je jedan sugovornik probao nekoliko vrsta:

– Alkohol, nikotin, kofein, marihuana, speed, kokain, MDMA, Ecstasy, LSD, gljive. Konziumirao sam ovisno o drogi, nešto svakodnevno, a nešto jednom u par mjeseci. Nakon marihuane eksperimentirao sam s nekim težim drogama poput bombona, MDMA, kokaina, speeda, gljiva, LSD-a, ali nisam prečesto to uzimao (uvijek je bilo 4 tjedna između prije nego sam opet uzeo, ali marihuanu sam svakodnevno pušio) i bio dosta odgovoran u korištenju takvih droga. Nisam u to ušao kao muha bez glave, nego sam se prije toga informirao kako funkcioniraju, koji su efekti i posljedice itd. Gledao sam dosta videa na Youtubu ili pričao s nekim ljudima koji su već imali iskustva s time.

Prema istraživanjima u Hrvatskoj, navodi se da su droge dostupne u kafićima, u klubovima, na ulici, u školi, u parku... Evo kako su ih naši sugovornici nabavljali:

– Droge su lako dostupne jer su raširene, pogotovo lakše droge. Uvijek netko nekog zna, ako ne direktno, onda preko nekog prijatelja/poznanika. – kaže nam sugovornica.

– Pa, po mom iskustvu droge su lako dostupne studentima, upoznaš nekoga na faksu, u razgovoru lako saznaš tko ti može nabaviti ili već imaš nekakva poznanstva od prije „preko veze”. Nakon što nađeš osobu, postane jako lagano nabavljati što god treba.

Oba naša sugovornika su, kažu, dane konzumacije ostavila iza sebe. Za kraj nas je zanimalo zbog čega su odlučili prestati:

– Zasiti se čovjek, shvati neke stvari, izgubi interes i krene dalje. Svakako zanimljiva faza života.

– Sa svakom drogom imao sam dobra i smiješna iskustva, bilo je zabavno probati i vidjeti kakav sam na nekoj drogi, ali jednostavno uskoro me prošla ta faza i to je bilo to. Fora se prisjetiti toga, drago mi je da sam probao, ali nema smisla stalno koristiti takve droge jer, naravno, s vremenom i prečestim korištenjem može biti negativnih posljedica. S jedne strane sam zbog toga i prestao, a i nisu me više zanimale. Prošla me ta faza, s vremenom sam pronašao druge načine za zabavu i to je to. Mislim da je najbitnije ako već netko ide eksperimentirati, neka se prije informira o svemu i proba to čisto u smislu zabave, a ne kao rješenje nekakvog problema.

Duhan, alkohol i psihoaktivne droge imaju drugačija svojstva i različito djeluju na organizam te se različito upotrebljavaju u svakodnevnici. Zajedničko im je to što izazivaju ovisnost, imaju slične mehanizme djelovanja u mozgu i štetne učinke na fizičko i mentalno zdravlje.

S obzirom na rasprostranjenost droga, moguće je da će se mladi u Hrvatskoj lako naći u situaciji u kojoj će im morati reći da ili ne. Kad se netko nađe u toj situaciji, treba uvijek imati na umu da i obično eksperimentiranje može uzrokovati ovisnost ili ostaviti tragične posljedice, kao što je predoziranje:

– Stopa smrtnosti zbog predoziranja u Europi za 2018. godinu procjenjuje se na 22,3 smrtna slučaja na milijun stanovnika u dobi od 15 do 64 godine. Najviše su pogođeni muškarci u dobi od 35 do 44 godine, kod kojih stopa smrtnosti iznosi 53,7 smrtnih slučajeva na milijun, što je gotovo dvostruko više od prosjeka za sve dobne skupine te gotovo triput više od najviše stope smrtnosti za žene (13,9 smrtnih slučajeva na milijun žena u dobi od 35 do 44 godine). – stoji u Europskom izvješću o drogama za 2020. godinu dostupnom na poveznici.

OZNAKE: