Rezultati ankete: „Smatram da je većina fakulteta u Zagrebu teža nego u drugim gradovima”

Proveli smo anketu o stavovima o najtežim i najlakšim fakultetima u Hrvatskoj u kojoj su pretežito sudjelovale ženske osobe – 81,1%, a dob ispitanika uglavnom je od 19 do 25 godina (94,3%), dok je nešto manje starijih od 26 godina (3,7%) i mlađih od 18 (2%). 

Područje, godina i mjesto studiranja poprilično su šaroliki, pa je tako bilo studenata od 1. godine preddiplomskog do zadnje godine diplomskog. Odgovori dolaze od studenata iz svih sveučilišnih gradova u Hrvatskoj koji studiraju farmaciju, matematiku, geodeziju, medicinu, građevinarstvo, pravo, veterinu, psihologiju, sociologiju, elektrotehniku, informatiku, različite smjerove na nekom od filozofskih fakulteta u Hrvatskoj, ali gotovo svih studija iz svih područja: biomedicinskog, biotehničkog, društvenog, humanističkog, prirodoslovnog, tehničkog i umjetničkog.

Najlakši fakultet

VEZANO

Zagrebački studentski zbor želi kvalitetniju hranu u menzama, pokrenuo anketu među studentima

---

76,4% anketiranih smatra da se fakulteti mogu dijeliti prema težini, a kao lakše navode: filozofske fakultete, Fakultet hrvatskih studija, općenito društvene i humanističke smjerove, većinu privatnih učilišta, Fakultet političkih znanosti (studije novinarstva i politologije), ekonomske fakultete, veleučilišta, pa čak i općenito fakultete u Osijeku, Čakovcu, Rijeci, Fakultet prometnih znanosti, učiteljske fakultete, Zdravstveno veleučilište, smjerove koji se izvode u manjim sredinama, neki navode i pravne fakultete. Međutim, ekonomski fakulteti diljem Hrvatske sudeći prema broju odgovora okarakterizirani su kao najlakši. U nastavku donosimo nekoliko odgovora s detaljnijim objašnjenjima.

– Akademija dramskih umjetnosti i 90% smjerova na Filozofskom. Jednostavni su jer se u tim "znanostima" nema što zakomplicirati kao u npr. fizici. – FER, 5. godina.

– Fakulteti koji nisu u Zagrebu i privatna sveučilišta, zato što ne pokušavaju postići neki prestiž pa ne forsiraju učenje gluposti kao oni u ZG. – FER, 1. godina diplomskog.

– Ekonomski fakultet. Ekonomija je svuda oko nas, ima dosta informacija koje se čuju u okolini, primjena na iskustvu pa je puno lakše razumjeti i usvojiti određeno gradivo. Kao glavi razlozi zašto smatram da je lakši od ostalih (ne da je i lagan općenito): niski kriterij upisa i masivnost upisa, zbog velikog broja studenata gubi se srž fakulteta i obrazovanja, nema tolike posvećenosti radu i studentima. Fleksibilan je studij pa se može prilagoditi svakome što kod nekih studija nije slučaj. – socijalni rad, 3. godina preddiplomskog, Pravni fakultet u Osijeku.

– Određene smjerove na filozofskom (veliku većinu), predškolski i učiteljski fakultet, Hrvatski studiji, također smatram da je većina fakulteta u Zagrebu teža nego u drugim gradovima (međutim to ne mogu potkrijepiti vlastitim iskustvom, već samo prema pričama kolega studenata i svojih prijatelja). – Pravni fakultet, 4. godina, Zagreb.

– Učiteljski, odgajatelji, veleučilišta i smjerovi poput menadžmenta turizma i sporta ili Sveučilište sjever smjerovi poput špedicije. Zato jer su programi jednostavni, ispiti su kao u srednjoj školi, kolegiji su koncipirani na način da većina studenata koji bar nešto uče mogu proći. Matematički, računski i logički dio učenja se nit ne uključuje, a smatram da “naučiti svirati 20 pjesmica” ili “pjevati u zboru” (Učiteljski)  ne vrijedi par ECTS bodova jer bi to vrlo lako mogle biti slobodne aktivnosti koje svi možemo obavljati. – FOI, ekonomika poduzetništva, 3. PDS, Varaždin.

– Stručne studije, upravno pravo, privatne fakultete smatram lakšima od sveučilišnih studija jer imaju manje kolegija, manje opterećenje, manje obveza i jednostavnije ih je položiti. – 4. god. anglistika i talijanistika, Zadar.

– Ekonomski, pravni, filozofski. Ekonomski zato što je to samo niža matematika (čisti brojevi) i nešto pojmova vezanih uz to. Pravni jer je čisti štreberaj, naštrebaj zakone i super. Ne samo pravni već svaki fakultet di se samo štrebaju podaci. Filozofski govori sam za sebe, uče se nepotrebne gluposti i onda se još i raspravlja o njima, potpuno traćenje vremena. – PMF,  fizika, 2. god, Zagreb.

– Fakultete izvan STEM područja al posebno razna veleučilišta. Mnogi od njih nemaju predmete (ili su im dosta pojednostavljeni) kao što su matematika, fizika, kemija i sl. Puno više vremena i truda je potrebno odvojiti za vježbanje ovakavih i srodnih predmeta jer ne možeš samo "sjest i štrebat" i to je to. – PTF Osijek, 1. godina prehrambene tehnologije.

– Smjerovi društvenih znanosti – jer ne zahtijevaju toliko napora kod primjerice prirodnih ili tehničkih znanosti... Svaki fakultet ima određenu razinu napora, ali nisu svi jednako teški. Nekome su svi fakulteti zahtjevni, dok pojedincima je jedan fakultet lakši od drugog. Imala sam iskstvo ići na fakultet Strojarstva koji je za mene bio užasno težak, a lako se upadne na njega, dok je primjerice fakultet Ekonomije, smjer Turizam dosta teško bilo upasti (dosta velik broj zainteresiranih), ali je za mene bio lagan program i zanimljiv. Sve ovisi o perspektivi pojedinca ili grupe. – Poslovno upravljanje, 1. godina diplomski studij, Karlovac.

– Filozofski, upravno pravo, ekonomija, zato što je prelagano. Pročitas lektiru ili neko djelo napisat esej za položit prednet i još fali da pitaju da stave svoje mišljenje kao u osnovnoj. Naravno ima težih i lakših smjerova osobno znam za hrvatski i filozofiju da je prelagan smjer doslovno ko je prošao gimnaziju nema puno muke samo eto puno seminara eseja se piše i čita knjiga pa ko voli nek izvoli nije teško al ne bih se nikad s tim zamarala 5 godina s namjernom da radim nesto u toj struci a tog posla ne da nema nego ne postoji a ogranicen si na hrvatski jezik i filozofiju, tipa osobu po generaciji ostave na fakultetu da radi kao demos ili asistent ostali su svi propali, tko uspije ima jako puno sriće ili veze tako da eto jedino šta je dobro na tom smjeru/faksu su filozofijade. Upravno pravo i ekonomija imaju par predmeta zeznutih jer eto profesori odredeni ne žele da se studenti osjećaju ka na filozofskom pa umišljalju da su na fesbu, pmfu i slično tako da eto oni zahtjevaju  nemoguce al to je 2 predmeta od njih 12. – računarstvo, 2. godina, Split.

– Sestrinstvo, fizoterapiju, jer obično nitko ne upisuje jer mu je prvi izbor, već 3. S potrebno su sve bbb mature. Također znam par ljudi na tim faksevima, i oni sami kažu da je prelagano. I cijeli KIF, jedino je teško upast na njega, dalje sam se valjaju po strunjačama. – 3. godina, matematika, Zagreb.

– Ekonomija, privatni fakulteti, pravo, filozofski... “lakši” su jer su se srozale granice i potrebni minimum znanja. – 1. godina medicine, Zagreb.

– Podjela na lake i teške je bazirana na količini obveza tijekom studiranja, a ne na odgovornosti posla. Smatram lakim fakultetima većinu društvenih fakulteta (filozofski, Fakultet političkih znanosti, HKS, ekonomija i sl.) također učiteljski/pedagoški.. poznanici koji su studirali ove fakultete su tijekom studiranja imali puno manja odricanja u usporedbi sa mnom (uzimajući u obzir, da smo jednako uz to radili). – Građevinski fakultet, 5. godina, Zagreb.

– Jezične, novinarstvo, turizam. Debilno niska očekivanja te bi više takve fakulteta nazvala tečajevima. – 2. godina, medicina, Rijeka.

– Lakši su oni koji u samoj svojoj disciplini barataju s automatiziranom i razvijenom opremom, te urednom, objektivnom metodologijom. Tako su tehničke znanosti u svom ostvarenju jasnije, organiziranije i lakše dok društvene znanosti uz teže ostvarivu metodološku značajnost još se trebaju nositi s predrasudama i interesima društva te je potrebna dodatna refleksivnost kako bi se očistilo od vlastite subjektivnosti. Predmet istraživanja društvenih znanosti je fluidniji i nepristupačniji nego drugima. Na težinu samog studija još djeluju pravila sveučilišta, poseban program i zahtjevi svakog profesora i konkurencija, ali to nije toliko povezano uz prirodu samih znanosti koliko njihova općenita metodologija. Na težinu ili samo privid težine ima utjecaj i riječnik pojedine znanosti pa tako medicina koja koristi puno nesvakidašnjih riječi se čini teža od prava, sociologija lakša od robotike, no u stvarnosti sam znanstveni proces nije ništa lakši ili teži zbog toga. Društvene znanosti su često banalne u svojim istraživanjima. Kod studenata zbog netalentiranosti za imaginaciju njihove discipline, a kod znanstvenika zbog teškoće u mjerenju samih društvenih činjenica te njihove prezentacije. – sociologija, 1.g. diplomskog, Zagreb.
      
– Filozofski (blesavi smjerovi, ne krotalogija, engleski i to), politologija, novinarstvo, Hrvatski studiji, promet, ADU, menadžment na raznim kvazi faksevima, svi privatni "faksevi", KiF, Učiteljski fakultet, razna veleučilišta po gradovima (Ka, Kc, Kr, Vu, Sb). Lagani su jer se mogu završiti s minimalno truda i 1/10 mozga. – medicina, 3. godina, Zagreb.

– Sve fakultete i smjerove na čijim se kolegijima zna točno odredeno što može doći u ispitu ili kolokviju. Dakle, može biti 1000 stranica neke literature, ali znaš da se neće pojaviti ništa izvan toga, a da to nije tvoje mišljenje. Smatram lakim to što je “stavljeno na pladnju” ma koliko god opširno bilo. Za razliku od fakulteta kao što je strojarstvo gdje dragi Bog pojma nema što može doći na ispitu. – strojarstvo, 3. godina, Zagreb.

– U usporedbi s kolegama koji studiraju neko STEM područje provedem mnogo manje vremena učeći, a imam izvrsne ocjene. Smiješno je uspoređivati npr. rani i predškolski odgoj s jednom medicinom. Tko kaže da je svaki fakultet jednako težak ili težak na svoj način, laže samome sebi. – aspolvent, pedagodija/kroatistika.

– Strojarstvo, elektrotehnika, graditeljstvo, medicina i ostalo što ima veze sa prirodnim znanostima odnosno STEM. Većina ljudi ne zna što je Pi al recimo se sjećaju da kada je bio prvi svjetski rat. Mnogi učitelji matematike, fizike, kemije... nisu posvetili se popularizaciji svojih predmeta već su po nečijem udžbeniku šibali gradivo i bok. Danas je lakše naštrebat tekstove nego povezat formule i izraze smislenu cjelinu kako bi se riješio zadatak. Povezivanje je ono što mnogi zanemaruju kako bi bili uspješni u STEM predmetima. Kritičko razmišljanje također, procjena. Hoćeš li betonsko zidanu kuću projektirat ili betonsku? Kako Sekulić računa površina kruga sa promjerom i polumjerom? Kako saznam da će rezultat ispast u mjernoj jedinici N - njutn... Na internetu sam vidio youtuve kanale koji popularno prikazuju stem predmete. Žao mi je što ranije nisam na njih naišao. A pored svega mi je zao što jako malo stem profesora se trudi na zabavan, jednostavniji način prikazat to sve. Možda bi onda u kvizovima bilo više pitanja iz tih polja. Ak ne znam datum Božićnog ustava onda je to sramota a ako ne znam povrsinu pravokutnika onda je to ma nema veze. Oboje je dio opće kulture ali se drugcčje tretira. To je ono što sam uoči, sad je pitanje hoće li ove stvari saznat budući učitelji... – TVZ, graditeljstvo.

– FER, FSB, RGN zato jer ljudi koji nisu skloni logičnom razmisljanju, koji teško mogu vizualizirati stvari i koji nisu praktičari i studenti s radnim navikama ne završavaju te fakultete. Zatim, Medicinski fakultet u Zagrebu i Pravni fakultet u Zagrebu, Veterinarski i Stomatološki fakultet jer također zahtjevaju puno rada, učenja suhoparnih informacija koje nisu uobičajene u smislu da su se mogli već negdje čuti van fakulteta. – FPZ, aeronautika, 3. godina, Zagreb.

– FER (poznavanje izrazito kompleksnih dijelova tehnologije i programiranja, komplicirani izračuni, konstantno se treba usavršavati jer se tehnologija vrlo brzo razvija), Medicina/Farmacija (struke s visokom odgovornošću, učenje kroz cijeli život, ne smije se dogoditi pogreška jer ona nekoga može stajati života). – EFZG, 4. godina.

– FER, PMF (ne Zanost o okolišu), FBF, PBF, strojarstvo. Neka ljudi s ostalih fakulteta pogledaju koliko nam treba da se spremimo za jedan kolokvij pa ce im sve biti jasno. I to nije rijec u pasivnom ucenju- procitas nesto pa zapamtis kao primjerice na pravu pa čak i na MEF-u nego moraš biti cijelo vrijeme koncentriran da shvatiš šta je netko htio reći. – kemija, 5. godina, Zagreb.

– Iz vlastitog iskustva mogu reći da je pravo u Zagrebu izuzetno zahtjevan fakultet, količina činjenica koje student treba naučiti je enormna, neopisivo velika količina gradiva. Također, to nije samo štrebanje činjenica napamet, kako mnogi misle, jer ima puno predmeta gdje stvarno treba razumijeti naučeno i primjeniti na slučaj u praksi, tako da je uz veliku količinu teorije izuzetno važno i i logičko razmišljanje. Profesori su jako zahtjevni i treba se znati sve. Također, izuzetno cijenim i smatram da je, uz pravo, medicina svakako među najtežim fakultetima, u tu bih sigurno ubrojala i FER i FSB. – Pravni fakultet u Zagrebu, 4. godina.

 

Dijeljenje fakulteta prema zahtjevnosti

Kao što smo već ranije naveli, prije nego smo uopće pitali studente koji fakultet smatraju težim ili lakšim, pitali smo ih smatraju li uopće da se fakulteti mogu dijeliti prema tome. Njih 23,6% ne slaže se da se fakulteti mogu dijeliti prema težini. Odgovori su uglavnom da je svaki fakultet težak na svoj način jer nemaju svi iste interese. 

– Jer je svakako sve relativno. Meni npr ide matematika i fer mi je lagan, međutim, filozofija mi je apstraktna i ne bih shvatila to, stoga ju smatram teškom. U globalu, smatram da ne postoje teži i lakši nego oni koji su nam sjeli i stvari koje nam idu i obrnuto. - 4.  god, FER.

– Što je meni teško nekome je lagano, a što je nekome veliki izazov meni ne predstavlja problem (npr. pisanje seminarskih radova, čitanje analiza knjiga, matematički zadaci, programiranje) – Učiteljski fakultet.

– Ne zanimaju svakoga iste stvari. Među humanistima često je ruganje ekonomistima i lakoći njihova studija zbog pretpostavke da se može završiti samo štrebanjem i s "pola mozga". Čak i ako je tako, osobno nikada ne bi mogla završiti ekonomiju jer mi ne leži štrebanje. Studij kroatistike u Zadru koji je često poznat kao teži svakako mi je lakši od bilo kojeg studija ekonomije jer je to područje koje me zanima. – 3. god, kroatistika, Zadar.

– Jer ne uče svi fakulteti isto nit primaju iste studente i fokus je na različitim područjima zato je uopće iracionalno ih dijelit prema težini jer svaki za sobom nosi znanje koje će ti studenti stići. Npr netko tko je ide na tehnički fakultet njemu će filozofski ili političke znanosti bit preteške jer ga ne zanima to, jer ne voli javni nastup, pisat radove, aktivnost na predavanjima. – 5. god, FPZG.

– Sve ovisi o mogućnostima osobe te ljubavi prema budućem poslu tako da meni npr medicina nije “teška” dok bi mi ekonomija bila iznimno “teška”. – 2. god., medicina, Osijek.

– Smatram da se fakulteti ne mogu dijeliti prema težini zbog toga što svaki fakultet zahtjeva svoje, veći ili manji opseg rada ili učenja, ovisno o studiju. I onaj "najlakši" zahtjeva vrijeme i trud. Studenti sami odlučuju gdje će i što će studirati i trebali bi znati koliko će se tražiti od njih, a moraju biti svjesni i realni koliko oni sami zapravo mogu dati.  – 3. god, bilinogojstvo.

VEZANO

Niste sigurni koji studij odabrati? Posjetite Smotru zagrebačkog Sveučilišta i saznajte sve što vas zanima

---