Od Makedonije do Portugala: studenti otkrili kako izgleda studiranje izvan Hrvatske
Nerijetko se studenti odlučuju na studiranje izvan Hrvatske, a koliko se studentski život razlikuje od onoga u Hrvatskoj ispričali su nam studenti koji su skupili hrabrosti i spakirali kofere kako bi započeli svoju inozemnu avanturu.
Nerijetko se studenti odlučuju na studiranje izvan Hrvatske, a koliko se studentski život razlikuje od onoga u Hrvatskoj ispričali su nam studenti koji su skupili hrabrosti i spakirali kofere kako bi započeli svoju inozemnu avanturu.
Nerijetko se studenti odlučuju za studij izvan Hrvatske iz različitih razloga. Najčešći su nedostatak željenog fakulteta ili želja za boljim obrazovanjem. Upitali smo neke od njih kakav je život u drugim državama Europe i koliko se on razlikuje od onoga u Hrvatskoj.
Slovenija
Luka je svoje obrazovanje odlučio nastaviti podalje od rodne Slavonije, točnije, u Sloveniji. Student je Glazbene akademije u Ljubljani i ovo je njegov dojam o studentskom životu tamo:
– Život u Sloveniji je generalno skuplji, kako hrana, tako i određene usluge (npr. šišanje). Razlog tome je i euro koji je na snazi u Sloveniji od 2007. Što se tiče cijene stanova, cijene su podjednake ako uspoređujemo Zagreb i Ljubljanu. Cijena domova je malo paprenija, ali ne previsoka. Hranjenje studenata u Sloveniji funkcionira drugačije nego u Hrvatskoj. U Ljubljani, kao i drugim studentskim gradovima, postoje restorani sa subvencioniranom cijenom menija za studente, a svaki student dobije 25 ili 30 bonova na mjesec. U Ljubljani ima mnogo takvih restorana i, iako je skuplja, hrana je raznovrsnija i ima puno više izbora. Studentskih pogodnosti također ima, kao i poslova preko studentskog servisa.
Italija
Svoje studentsko iskustvo prepričala nam je Nikolina, studentica Glazbene akademije, koja je bila na dvosemestralnoj Erasmus+ razmjeni na Siciliji.
S hranom, kako kaže, nije imala problema.
– U gradu ima samo jedna menza u sklopu Medicinskog fakulteta, ali nije mi baš bilo zgodno ići u nju jer je bila daleko od mog fakulteta. S druge strane, mogla se lako pronaći vrlo ukusna hrana po relativno jeftinoj cijeni, recimo obilan ručak za 4,5 €, a u pekarama i rosticcerijama su cijene išle od 1 do 3 eura otprilike. Ukupno gledajući, cijene su bile povoljne. Moram priznati da je sve ukusnije i obilnije nego kod nas.
Iako pri pronalasku stana nije dobila nikakvu pomoć na fakultetu, pronalazak smještaja nije joj predstavljao muku. Studentski je život, kao i atmosfera na faksu, puno opušteniji.
– Stan sam plaćala 200 €, unajmila sam jednu sobu, još su preostale 3 bile iznajmljene. Pronašla sam ga sama na Internetu prije negoli sam došla na Siciliju. Nije bilo nikakvih uputa ili pomoći s faksa nego si se sam morao snaći. Također, valja naglasiti da u Messini nema studentskih domova. Na faksu je atmosfera drugačija nego kod nas. Sve je jako ležerno, puno lakše i ugodnije. To je, naravno, imalo neke loše strane jer se previše opustiš, budući da se svi izostanci lako nadoknade i jer se lako dobiju dobre ocjene. U globalu je to po meni pozitivno, osim ako se ne zloupotrebljava.
I još jedna nuspojava toga je što smo stoput imali predavanja u isto vrijeme, svi pomiču kako žele. Imaš manje stresa vezano za gradivo, ali se više puta iznerviraš jer ti se raspored mijenja.
FOTO: Flickr
– Tamo nije kao kod nas da ti država plaća obrazovanje nego svatko sebi plaća faks pa je to razlog zašto su predavanja neobavezna.
I ispitni su rokovi išli drugačiji nego kod nas. U svibnju sam polagala ispite za cijelu godinu, i onda su se nakon rokova nastavila predavanja. Valja naglasiti da je postojala opcija da u veljači polažeš pola pa u svibnju ostatak, a postoji isto jesenski rok. Caka je u tome da možeš izaći jednom u godini i bude ti nekako lakše jer sam pola predmeta samo dobila potpis bez ispita jer sam ih odslušala, a samo na nekoliko sam morala na izaći na ispit. Dakle, nisu postojali ispiti iz svih predmeta.
Bosna i Hercegovina
Za razliku od svojih kolega, studentica Daria iz Mostara nije pretjerano oduševljena studiranjem u Bosni i Hercegovini, a prvenstveno to proizlazi iz skupoće samog studiranja, kao i teškoća pri pronalasku smještaja.
– Sa sigurnošću mogu reći da je studiranje u Bosni i Hercegovini luksuz. Zašto luksuz? Plaće su male, a cijene studija abnormalno visoke. Prvi i najveći problem bih navela plaćanje semestara, budući da samo oni odlični studenti imaju mogućnost besplatnog školovanja i to njih oko 5 na 100 studenata. Drugi problem je smještaj. U BiH ne postoji mogućnost smještaja u jeftine, a pristojne domove. Naš, kako ga zovemo Stari dom, je samo za studente bez jednog roditelja, slabijeg imovinskog stanja i slično, a drugi dom su ustvari privatni stanovi i taj dom više podsjeća na klub za izlazak nego na dom. Menza postoji samo u Starom domu i to samo za korisnike toga doma, a svi ostali se hrane kako znaju. Pojam iksice kod nas je stran, još uvijek. Što se tiče zapošljavanja preko Studentskog servisa, kako kažu radiš k'o konj za male pare. Ništa pozitivno nisam navela jer toga i nema, nažalost.
Makedonija
U Makedoniji je studentski život mnogo teži nego u Hrvatskoj, a u to se najbolje uvjerila studentica Informacijskih znanosti koja je išla na Erasmus u Skopje.
– Studirati u Hrvatskoj mnogo je ljepše, a i sveučilišta su kvalitetnija. Što se samog života tiče, nema menze, ali postoje kafići u kojima se mogu kupiti sendviči. Bežični Internet je totalna nepoznanica, a nema ni računala. Ako hoćete podići knjigu u knjižnici, ne možete provjeriti literaturu jer ne postoji mrežni katalog. Studij plaćaju svi osim onih 10% najboljih, a godina dođe oko 500 eura, što je, naravno, za makedonski standard previše. Nedostaje i kapaciteta u predavaonicama. Jako su male i studenti na predavanjima stoje jer nema dovoljno stolica. U svemu tome najviše iznenađuje kako se studenti ne žale i nekako su unatoč svim nedostacima zadovoljni. Možda je tako bilo s mojom skupinom prijatelja pa ne bih govorila za ukupnu populaciju studenata. Zaposlenici su jako ljubazni i srdačni, kao i profesori. Tete u knjižnicama i referadi su drage i susretljive.
Portugal
Svoje oduševljenje Portugalom nije krila Zorica, studentica diplomskog studija Psihologije na Hrvatskim studijima.
– Portugal u kratkom roku priraste srcu, a definitivno odličan izbor za sve ljubitelje Mediterana, predivnih ljudi, veselja, dobre hrane, dakle, za sve. Živjela sam u Coimbri, nekad glavnom gradu Portugala, a danas je poznat po svom sveučilištu, jednom od najstarijih u Europi (Universidade de Coimbra, 1290). Studij je jako kvalitetan, s profesorima je bilo ugodno komunicirati, svi su ljubazni, opušteni i otvoreni prema strancima. Uglavnom imaju slične kriterije kao i mi, osim što su ocjene do 20. Što se tiče troškova, cijene stanovanja i općenito standard otprilike je jednak kao i u Hrvatskoj.
Erasmus u Portugalu, FOTO: Helena Tomić
– U svim većim gradovima postoje ESN udruge koje pomažu studentima na razmjeni, a organiziraju i razne manifestacije za mlade i putovanja, tako da se svaki student bez problema može snaći. Budući da se Coimbra nalazi u samom središtu Portugala, između Lisabona i Porta, bilo je to idealno polazište za sve izlete i putovanja. U svim većim gradovima Portugala dolazi jako puno studenata iz raznih dijelova Europe, tako da postoji puno prilika za upoznavanje novih ljudi. Stanovnici su jako srdačni, uvijek će vam pomoći, od mladih do starih, čak i kad ne znaju jezik najbolje.
Austrija
U gradu glazbe, Beču, studirao je i Vlatko i to više ni manje nego operno pjevanje. Ovo je njegovo iskustvo.
– Studiranje u Beču je definitivno izazov zbog više stvari, poput glavne tragedije zvane iksica koja služi kao: ID, indeks, popust za karte, javni prijevoz, korištenje računala, studomat... što je jako korisno i jako pametno, ali ne uključuje hranu. Što se tiče standarda života, puno je skuplji nego kod nas, ali je isto tako i puno bolji, počevši od same hrane, obrazovanja, životnog standarda, domova, popusta za studente, privatnih stanova, galerija pa sve do glazbe. Poslovi su jako dobro plaćeni i može se isfinancirati život u Beču. Glavna razlika je ta što je iksica za sve ovo navedeno glavni ID i što se znanje i rad cijene za razliku od stanja kod nas i naših sveučilišta gdje vlada The Boss Professor.
Iako šarolika, ova iskustva daju barem površan uvid u obrazovanje diljem Europe. Svima onima koji se odluče na odlazak na studentsku razmjenu ili na period studiranja vani sigurno će biti dobar putokaz, a ostale možda potaknu da se na tako nešto odvaže.
