LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Intervju s dečkima iz benda O.S.D.S.

„Ništa se ne može usporediti s osjećajem izlaska na pozornicu“

Razgovarali smo s članovima zagrebačkog pop-tamburaškog benda O.S.D.S. koji uspješno osvajaju glazbene ljestvice i polažu ispite na fakultetu spajajući psihologiju, odnosno elektrotehniku i tamburice.

Razgovarali smo s članovima zagrebačkog pop-tamburaškog benda O.S.D.S. koji uspješno osvajaju glazbene ljestvice i polažu ispite na fakultetu spajajući psihologiju, odnosno elektrotehniku i tamburice.

Tko god sluša hrvatsku glazbu, zasigurno će mu biti poznati stihovi: Ako tražiš nekoga da te probudi iz sna, tu smo, dušo, ti i ja, sami protiv svijeta. Riječ je o pjesmi zagrebačkog pop-tamburaškog benda O.S.D.S. čija je pjesma Sami protiv svijeta ušla u izbor TOP30 pjesama Narodnog radija za 2016. godinu. Bivše je ime benda Od Srca Do Srca, a čine ga Domagoj, Dominik, Josip, Zvonimir te dva Filipa. Iako ova vesela šestorka nije otpočetka u tom sastavu, bend nikad nije izgubio svoju autentičnost, zvuk i strast. U ovom je bendu posebno to da su od šestorice članova čak njih trojica braća, a s dvojicom od njih imali smo priliku razgovarati i to sa zanimljivim razlogom  Domagoj je riješio sve ispite na psihologiji i ostala mu je još samo obrana diplomskoga rada, a Josip je završio preddiplomski studij računarske znanosti na FER-u. 

Budući da je dosta teško spojiti psihologiju, odnosno elektrotehniku i tamburice, dečki su objasnili kako su ti fakulteti bili logični izbori u odnosu na ono čemu cijeli život teže. Domagoj smatra kako je stereotipni odgovor na pitanje zašto psihologija uvijek to da je želio znati više o ljudima, htio bolje razumjeti njihovo ponašanje, no kaže kako je taj odgovor doista i istinit.

– Psihologiju sam zavolio na prvu u srednjoj školi kada me oduševila mogućnost boljeg predviđanja tuđeg ponašanja i njegovog boljeg razumijevanja. U odnosu na većinu drugih znanosti, psihologija je stvarno primjenjiva u svakodnevnom životu, ali ti na jedan specifičan način pomaže da budeš bolji čovjek.

Josip nam je otkrio kako je za njega izbor fakultet bio logičan. Tijekom školovanja bavio se raznim aktivnostima koje uključuju i glazbu, ali nisu sve aktivnosti bile vezane samo za školovanje. Bez obzira na to što se zaljubio u glazbu i počeo se njome baviti intenzivnije, oduvijek je bio dobar s računalima i tehničkim znanostima, pa je logičan potez poslije osnovne škole bio školovanje za tehničara za računarstvo, a nakon toga i FER.

Budući da je psihologija jedna specifična grana koja pomaže razumjeti ljudsko ponašanje, a i uz pomoć koje znamo na koji način određenoj situaciji pristupiti, Domagoj nam je priznao kako mu naučene stvari više pomažu u odnosu sa svim drugim ljudima nego s braćom i ostalim kolegama u bendu jer se poznaju odavno ‒ prije nego što je uopće započeo svoj studij. U nekim mu je životnim aspektima psihologija definitivno pomogla, promijenila način razmišljanja i funkcioniranja, a ti aspekti svakako zahvaćaju i bend i to u situacijama vezanim za nošenje sa stresom, pozitivnim načinom razmišljanja te liberalnosti.

Znanstvenici već godinama pokušavaju otkriti utjecaj različitih žanrova na frekvenciju moždanih valova koji se stvaraju te kako oni utječu na pamćenje. Domagoj otkriva kako je glazba važan i relativno nezaobilazan dio svakodnevnice prosječnog čovjeka te nesumnjivo može imati pozitivne efekte na ljudsko funkcioniranje. Međutim, kada je pamćenje u pitanju, stvari postaju relativno kompleksne. Moguće je da slušanje glazbe prilikom obavljanja nekih zadataka pozitivno djeluje na produktivnost i pamćenje, no takav je efekt relativno rijedak i odnosi se na specifičnu vrstu glazbe, konkretno instrumentalnu glazbu.

– Istraživanja uglavnom pokazuju da utjecaj glazbe na pamćenje ovisi o kompleksnosti zadatka (što je kompleksniji zadatak to je veći i negativniji utjecaj pozadinske glazbe), osobinama ličnosti (ekstroverti su češće pod većim utjecajem pozadinske glazbe) i raspoloženju ispitanika (ugodna glazba djeluje povoljnije na ishode učenja posredovanjem na raspoloženje ispitanika).

Što se tiče inspiracije za tekstove i spotove, koje uglavnom smišljaju sami Josip, Domagoj i Dominik, proces nastanka pjesme počinje određivanjem teme i vrste pjesme, nakon toga slijedi pronalazak temeljne ideje, impetusa, a nakon toga zajedno oblikuju tu ideju. Većinu ideja, naravno kao i kod svake umjetnosti, crpe iz životnih situacija što nerijetko uključuje i ljubav. Nakon ideje i vizije kakva pjesma treba biti, svaki od njih trojice stvara svoje stihove i melodije koje, ako su dobre, zajednički spajaju u pjesmu.

– Zna se dogoditi da nedostaje ideje i kreativnosti, a tada slijedi brainstormanje u mojem kućnom „studiju“ uz koju čašu raznih „osvježavajućih napitaka" –

Josip je specifičan po tome što može pjevati visoke tonove, čak više i od većine žena. Iako je već u osnovnoj školi išao na zbor i bavio se pjevanjem, nije odmah znao što sve može. Tek u srednjoj školi glas mu se razvio kad je naučio ponešto o tehnikama pjevanja i shvatio je da, bez obzira na to što to tako ne zvuči dok priča, može proizvesti stvarno visoke tonove za jednog muškarca, što u bendu, naravno, redovito iskoriste. 

Na Facebook stranici OSDS dečki redovno podsjećaju svoje fanove gdje je njihova iduća svirka. To su razne lokacije diljem Lijepe Naše ‒ od Slavonije do Dalmacije. Kako nam se nekad čini da ne možemo uskladiti učenje ni s odlaskom u menzu ili pranjem veša taj dan, upitali smo dečke kako su oni rješavali taj problem. Josip je dao vrlo zanimljiv osvrt, ali ga ne preporučuje nikomu. 

– Ja osobno nisam imao problema s usklađivanjem tih termina jer sam razvio vrlo jednostavan model koji, nadam se, nitko neće uzeti kao uzor, za svoje dobro. Probe tijekom tjedna, svirke preko vikenda, učenje dan prije ispita. Nakon cjelonoćnog učenja, bez sekunde sna slijedi izlazak na ispit, a nakon ispita san. Da, bilo je gadnih situacija, no nekako sam se uvijek uspio izvući iz njih.

Gdje su glazbenici, tu su i njihovi uzori. Dečki su otkrili kako više nemaju uzore u doslovnom smislu tog termina nego bi se više reklo da su im određeni ljudi inspiracija svojom pojavom i radom. Izvođači koji im pomažu u vlastitom usmjerenju kao bendu su Coldplay, Maroon 5, One Republic, One Direction, Sia, Bruno Mars, JB, Usher. Domagoj navodi i nekoliko velikih imena svjetske scene: Eda Sheerana, čovjeka koji je cijeli život posvetio glazbi, sve svoje resurse i uvjerenja usmjerio u nju i čovjek koji je u toj svojoj strasti istinski uspio; Ryana Teddera, frontmana One Republica, čovjeka kojeg nazivaju „undercover King of Pop“ jer je napisao toliko hitova posljednjih godina za svoj bend i za brojne druge izvođače, da je njegov utjecaj u stvaranju modernog svjetskog p​op zvuka nemjerljiv; Gibonnija, jedno od rijetkih imena na našoj sceni čiju kvalitetu, originalnost te sposobnost pogađanja dubinskih emocija propituju samo najzahtjevniji i najhrabriji i za kraj Balašević kojeg ili obožavaš ili ga ne razumiješ. Domagoj tvrdi da je ovo drugo.

Josip Pisuljak, FOTO: Facebook 

Josip ima puno uzora u životu. Nema idola u kojeg je zaljubljen, već se vodi logikom da je dobro sve za što sam osjeti da je dobro. Neki od njegovih uzora su Sia, Avicii, David Guetta, Adam Levine, Joksimović, Coldplay i Ryan Tedder. Jedan od razloga zašto baš oni je taj da, što vjerojatno ne znaju svi, svaki od njih se osim pjevanja i performansa bavi i vlastitim stvaranjem, stvaranjem tekstova i glazbe, ali i produkcijom.

– U životu se treba pobrinuti da si iskreno sretan i da su ljudi oko tebe sretni.

Budući da su dečki neprestano zauzeti svirkama na različitim prigodama, svaka od njih zahtjeva svoj repertoar. O tome kako se osjećaju kada sviraju glazbu po osobnim željama gostiju i publike koja se njima osobno ne sviđa, Domagoj je iscrpno objasnio kako je veoma važno u ovom kontekstu razlikovati osobne preferencije i preferencije drugih članova benda, kao i privatna razmišljanja od razmišljanja benda kao cjeline. Važno je prihvatiti da je za uspjeh benda ponekad nužno zanemariti svoje privatno razmišljanje.

– Naravno da ima pjesama u kojima intrinzično ne uživam kada ih izvodimo, no opet glazbenici smo i najveća nam je nagrada pozitivna povratna informacija od publike. Sviramo zaista sve i svašta i iznimno smo usmjereni na to da u svakoj situaciji damo sve od sebe kako bi publika bila ispunjena i sretna.

Osim toga navodi kako su svjesni sebe, toga gdje jesu, ali i toga čemu teže te se postepeno sve više usmjeravaju k tom cilju ‒ i sebe osobno. Svatko tko se bavi showbusinessom nesumnjivo zna da je glazba samo jedan od njegovih aspekata. Navodi kako mnogi u glazbu uđu kao nadobudni umjetnici misleći da su stvari iznimno jednostavne i lake. Istina je, to je već stara priča, da je bavljenje glazbom sve samo ne lako.

Domagoj Pisuljak, FOTO: Facebook

U konačnici, ako želiš uspjeti i baviti se ovime cijeli život, nužno je da što prije osvijestiš da su vlastita glazbena kreativnost, sviračko-pjevačka kvaliteta te glazbeni ukus bezvrijedni ako se zanemare ostali aspekti koje ovaj posao uključuje. Barem je tako u današnje vrijeme.

– Ja sam glazbenik, to je ono što osjećam, to je ono što želim. I kada zbrojim sve ništa se ne može usporediti s osjećajem izlaska na pozornicu pred kojom stoje ljudi koji jedva čekaju da tvoj koncert započne. E, za to živim! –

FOTO: FACEBOOK