Najduže se studira na Veterini, prosjek trajanja studija u RH ne razlikuje se značajno od europskog
Prosjek godina studiranja u Hrvatskoj ne razlikuje se pretjerano od prosjeka godina studiranja u ostalim europskim državama. Prema podacima Zavoda za statistiku unazad nekoliko godina fakultet u Hrvatskoj čiji studenti prednjače po duljini studiranja jest zagrebačka Veterina.
Prosjek godina studiranja u Hrvatskoj ne razlikuje se pretjerano od prosjeka godina studiranja u ostalim europskim državama. Prema podacima Zavoda za statistiku unazad nekoliko godina fakultet u Hrvatskoj čiji studenti prednjače po duljini studiranja jest zagrebačka Veterina.
Prosjek godina studiranja u Hrvatskoj iznosi oko sedam i pol godina. Mislite li da je to previše? Zašto se u Hrvatskoj tako dugo studira?
Razlozi su različiti. Neki studenti produže svoj studentski život iz zabave; sviđa im se živjeti samostalno, studentska prava imaju, roditelji ili skrbnici šalju novac, ništa im ne nedostaje. Neki zaglave tijekom studiranja zbog situacija na koje nisu mogli utjecati – zbog bolesti, obiteljskih problema, novčanih problema i sl. Neki pak produlje vrijeme studija iz nužde – kako se približava kraj studiranja, postaju svjesni da će sa svojom strukom u tom trenu posao naći teško ili nikako, a ne žele se vraćati kući i trošiti svoje vrijeme i novac roditelja, stoga se odlučuju ostati na fakultetu, maksimalno iskoristiti svoja studentska prava, raditi studentske poslove i zaraditi si novac.
Prema podacima Zavoda za statistiku unazad par godina fakultet čiji studenti prednjače po duljini studiranja jest zagrebačka Veterina. Prosjek studiranja ondje iznosi skoro devet godina. Nakon njega slijedi Kemijsko-tehnološki fakultet u Splitu, zagrebački Fakultet strojarstva i brodogradnje te Katolički bogoslovni fakultet u Splitu. Studentima Pravnog fakulteta u Splitu treba u prosjeku šest godina, dok u Zagrebu Pravni fakultet u prosjeku studenti završavaju u sedam godina. Proteklih godina na Hrvatskim studijima u Zagrebu, Filozofskom fakultetu u Puli te Učiteljskom fakultetu u Zagrebu prosjek studiranja iznosio je skromnih šest godina.
U Europi situacija zapravo i nije puno drukčija. Prema EF English Proficiency Indexu prosjek studiranja u Bosni i Hercegovini iznosi 8,3 godine, dok u Srbiji iznosi 10,4 godine U usporedbi s prosjekom drugih europskih zemalja u rangu su s Andorom, Azerbajdžanom, Albanijom, Moldavijom i Ukrajinom. U većini ostalih zemalja Europe prosjek studiranja iznosi sedam godina, ali se, na primjer, u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj arhitektura iznimno studira u prosjeku osam do devet, a u Italiji čak i deset godina.
