LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Sve o danu za koji svaki student diše

Kako izgleda ulazak u visoke akademske redove – promocija

Svi smo čuli za promociju i znamo da ju želimo. No, kad su u pitanju pojedinosti, ipak se zapitamo koliko stvarno znamo. O tome što je promocija, kako izgleda, što označava i kada je počelo njeno prakticiranje u Zagrebu, kratke informacije donosimo u nastavku.

Svi smo čuli za promociju i znamo da ju želimo. No, kad su u pitanju pojedinosti, ipak se zapitamo koliko stvarno znamo. O tome što je promocija, kako izgleda, što označava i kada je počelo njeno prakticiranje u Zagrebu, kratke informacije donosimo u nastavku.

O tome koliko je važno završiti fakultet ne treba ni govoriti. Ne zna se je li važnije baki, mami ili tetki, ali bio to netko drugi ili studenti sami, nakon tolikih godina muke šteta bi bila ne završiti ga. Uvijek se govori kako treba proslaviti uspjehe, pogotovo akademske. Za to služi promocija, mali znak pažnje svih prijatelja i obitelji koji su slušali godinama o mučenju i tlaci. To je dan kada su svi ponosni na studenta, a i on sam na sebe. To je dan koji mnogi smatraju najvažnijim u svom životu. To je dan inicijacije – kada student prestaje biti strašljivko koji se bori za ocjenu i postaje punopravni akademski građanin, ulazi u visoko intelektualne kugove. Barem simbolički. Danas je moguće „proslaviti“ promocijom sva tri akademska stupnja, iako se to u prošlosti nije moglo, već su samo doktori dobivali zasluženu pažnju. Do danas je zabilježeno 98 počasnih doktora i 23 467 doktora znanosti i umjetnosti, a ostalih studenata koji su završili prva dva stupnja i mnogo je više.

Što je promocija?

Promocija je svečanost dodjele diplome. To je formalni čin, trenutak u kojemu se službeno dobiva diploma i službeno polaže prisega. Studenti prisegom obećaju da će poštivati vrijednosti koje stečeni status nosi da će biti dobri akademski građani i da će se truditi raditi za dobrobit zajednice. Promocija je ujedno svečanost, formalnost i simbolika kojom student prelazi u društvo akademskih građana. Danas je moguće promociju imati tri puta – za stečene stupnjeve prvostupnika, magistra i doktora znanosti. No, promocija često nije besplatna, a cijena varira ovisno o fakultetu. Promocija također nije obavezna neki joj pristupaju jednom, neki dvaput, a neki nijednom, dok je doktorska promocija već dalja budućnost i rijetko ju tko propušta. Oni ambiciozni pojednici koji završe i više od jednog fakulteta imaju mogućnost sve tri promocije i na tim fakultetima. Dakle, nije određen broj promocija kojima student može pristupiti, već joj svatko pristupa po zaslugama.

Promocija, FOTO: Sveučilište u Zagrebu

Kako svečanost izgleda?

Promocija ne izgleda na svakom fakultetu isto, pa tako na nekim fakultetima prvostupnici ne nose svečanu odoru, a drugim fakultetima se već tijekom stjeecanja bakalarusa svečanost ukrašava akademskim odorama. No, prepoznatljiva kapa i odora nisu jedino obilježje promocije – na promociji studentima njihovu diplomu uručuje dekan fakulteta uz pratnju barem jednog prodekana i pojedinih profesora, a publiku sačinjavaju gosti studenata – obitelj i prijatelji. Prvostupnička, magistarska i doktorska promocija razlikuju se najviše po razini svečanosti i tekstu koji se izgovara. Dok se prvostupnička promocija najčešće shvaća kao „slavlje“ s prijateljima, magistarska je već korak dalje od toga – shvaća se kao osobno postignuće pa joj se pristupa mnogo svečanije i ozbiljnije. Hoće li prvostupnici nositi odore odlučuje svaki fakultet za sebe, ali najčešće se odore ne nose iz financijskih razloga. Na magistarskim promocijama se gotovo bez iznimke nose odore. Oni koji dođu do trećeg stupnja, zasigurno ga i proslave i to velikom promocijom u Hrvatskom narodnom kazalištu na kojoj se proglašavaju doktori znanosti – najviši akademski dužnosnici.

Američka sveučilišta i fakulteti pozivaju svoje međunarodne studente da se vrate na kampuse


Što znače pojedini dijelovi svečane akademske odore?

Akademska odora – koja se nosi na promocijama – sastoji se od tri dijela: odore ili toge, talara i akademske kape, a svaki nosi određeno značenje. Toga predstavlja akademsko dostojanstvo, a talar označava pripadajuću akademsku slobodu i moć znanja. Kapa je simbol akademske pripadnosti. Zanimljivo je da prije početka promocije, kičanka – resa od debljih konaca koja je ovješena na kapu – prebačena je na lijevu stranu kape te se prilikom proglašenja prebacuje na desnu stranu kao simbol ulaska u novo i više akademsko zvanje.

Tko je osmislio izgled pojedinih sveučilišnih odora?

Još 1996. godine, rektor Sveučilišta u Zagrebu, prof dr. sc. Branko Jeren, zatražio je izradu svečanih akademskih odora koje bi, osim dostojanstva dodjele diploma, magistrata i doktorata, održavale i autonomiju hrvatske akademske zajednice u svijetu. Pokrenut je Projekt svečanih akademskih odora Sveučilišta u Zagrebu koji je provodio u najvećoj mjeri Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu na čelu s dr. sc. Vesnom Marijom Potočić Matković, prof. emeritusom Ivom Soljačićem i prof. dr. sc. Zlatkom Mencel-Bajs. Od javnog predstavljanja akademskih odora rektora i prorektora u rujnu 1998. do 2008. godine kada su osmišljene i posebne odore za svečanosti promocija doktora znanosti, dizajnirane su i predstavljene odore i za mnoga druga hrvatska sveučilišta i veleučilišta. Posebno je važan utisak ostavila suradnja sa sveučilištima u Slovačkoj – u Brnu i Zvolenu – te počasna odora koju je Sveučilište u Zagrebu dodijelilo britanskoj premijerki Margaret Thatcher.

FOTO: Maja Čirjak/Studentski.hr

Tisuće prosvjednika na trgu u Beogradu, Vučić priznao da je skup bio velik, studenti poručili: "Tek smo počeli!"


Kako je došlo do promocijskih svečanosti na Sveučilištu u Zagrebu?

Sveučilište u Zagrebu utemeljeno je 23. rujna 1669. godine kada je car Svetog Rimskog Carstva i ugarsko-hrvatski kralj Leopold I. izdao diplomu na temelju koje je Isusovačkoj akademiji u Zagrebu priznat status sveučilišta. Tom diplomom priznato je i pravo dodjele doktorata, ali to se pravo zbog nepogodnih prilika i nesređenosti visokog školstva nije koristilo. Do promjene dolazi tek 200 godina kasnije, kada se osniva Sveučilište Franje Josipa I. u Zagrebu (1874.) i Sveučilište počinje obavljati svoje funkcije

Nakon uvođenja mogućnosti stjecanja doktorske titule, Sveučilišni senat odlučio se pobrinuti i za svečanu dodijelu doktorata – promociju. Od sveučilišta u Beču, Budimpešti i Grazu preuzeti su potrebni sadržaji i materijali, kao i način rada, te je 23. prosinca 1877. godine održana prva promocija Sveučilišta u Zagrebu. Promocija se održala u Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti na Gornjem gradu jer tada Sveučilište nije imalo aulu, a svečanost je održana na latinskom jeziku. 

FOTO: Pinterest

Otvoren je poziv za tehnološke stipendije na Sveučilištu u Klagenfurtu, mogu se prijaviti i studenti iz Hrvatske


O tome koliko je značajno bilo postati doktorom u to vrijeme, svjedoče i specifične promocije namijenjene onima koji su cjelokupno školovanje i stroge ispite položili s najvišom ocjenom – njima je svečano uručen zlatni prsten s briljantinima, najviše priznanje iz tog doba. Do 1950. godine na Sveučilištu je zabilježeno 6720 doktora, a s obzirom na to da je te godine uvedeno obavezno pisanje disertacije za svaki fakultet i određeno da će oni postati doktori znanosti, bilježenje doktora sveučilišta počinje iz početka. Promocije se počinju održavati na hrvatskom jeziku, a doktorati pisati pa time počinje doba modernih promocija kakvima ih danas znamo.

IZVOR: SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
FOTO: PIXABAY