Iz studentske perspektive: prednosti i nedostaci zapošljavanja u inozemstvu
U današnje vrijeme mladi ljudi muku muče ne samo s odabirom posla već i s odlukom hoće li ostati u svojoj državi ili je napustiti. Postoje brojne alternative koje možemo odabrati, no sve nose svoje prednosti i nedostatke.
U današnje vrijeme mladi ljudi muku muče ne samo s odabirom posla već i s odlukom hoće li ostati u svojoj državi ili je napustiti. Postoje brojne alternative koje možemo odabrati, no sve nose svoje prednosti i nedostatke.
Težak je i dug put do diplome, s tim se slažu svi koji su se nalazili u bilo kojem sustavu visokog obrazovanja i polagali ispite. No u današnje vrijeme studente više muči pitanje pronalaska posla nego pitanja na ispitu koji pod svaku cijenu moraju položiti. U većini zemalja svijeta postoje ljudi s vrlo sličnim problemima. S obzirom na uvjete zapošljavanja u našoj državi, mnogo mladih ljudi nakon što završe studij razmišlja hoće li napustiti svoj dom, obitelj i prijatelje ovdje i otputovati u nepoznato i tražiti posao ondje.
Puno stvari o kojima nam ovisi život, kao što su posao, standard te kvaliteta života, nerijetko se u inozemstvu percipiraju kao puno bolji i kvalitetniji nego u Hrvatskoj. Podaci o gotovo 50 000 ljudi koji su se tijekom prošlih godina preselili u inozemstvo svjedoče tomu. No, osim bolje ekonomske situacije mnoge mlade ljude privlače jezici i drugačiji mentalitet zemalja u inozemstvu te zbog toga žele postati njeni stanovnici.
Ines, studentica Ekonomskog fakulteta, smatra da selidba u drugu državu danas ne bi trebala biti nikakav tabu:
– Kad ljudi čuju da studiram ekonomiju, često me pitaju što ću ako ne nađem posao. Na to im kažem da ću otići negdje gdje ima posla. Onda me pitaju zar mi nije žao otići iz Hrvatske, tu mi je obitelj, tu su mi prijatelji... A na to im kažem da danas postoje razni načini komunikacije i da ima jeftinih letova. Naravno da je uvijek teško napustiti obitelj, ali još je teže cijeloj obitelji biti na teret, ako nemaš posao. Mislim da trebamo iskoristiti sve prilike koje nam se pružaju i ako postoji mogućnost da ću negdje biti više plaćena za svoj posao nego ovdje, zašto ne otići. Uvijek se mogu vratiti.
Još jedna velika prednost rada u inozemstvu je i međunarodno radno okruženje. Mnoge velike europske države primaju radnike iz velikog broja zemalja iz cijelog svijeta što daje ljudima priliku da upoznaju širok krug ljudi i kultura te prošire znanje stranih jezika o čijoj smo važnosti za buduće zaposlenje već pisali.
Marko, student engleskog i španjolskog jezika, vidi upravo to kao glavnu prednost odlaska u inozemstvo:
– Mislim da ne možemo reći da mladi odlaze iz Hrvatske samo zato što ne mogu naći posao. Mislim da tu i druge stvari, poput cjelokupne političke klime u Hrvatskoj, igraju veliku ulogu. Osobno želim otići u inozemstvo nakon diplome zato što mislim da je u drugim državama bolja društvena i politička klima, nema toliko bezveznih prepucavanja, a političari se bave bitnim stvarima. Uz to želim iskusiti druge kulture iz prve ruke i proširiti znanje stranih jezika.
S druge strane, ipak postoje mladi koji misle da je kod kuće najljepše i koji ne razmišljaju o odlasku u inozemstvo, prvenstveno zbog obitelji. Naime, prema podacima Državnog zavoda za statistiku čak trećina hrvatskog stanovništva ističe da svaki dan provodi vrijeme sa svojom obitelji, što je znatno iznad europskog prosjeka.
Ana, studentica strojarstva koja se nada da će sa svojom diplomom brzo pronaći posao u struci, smatra da je velika prednost kod zapošljavanja u Hrvatskoj upravo blizina obitelji, ali i to što živite u svojoj zemlji te možete govoriti svojim materinskim jezikom, što ljudi često shvate tek kad se odsele u inozemstvo.
– Velika prednost rada u Hrvatskoj jest da si kod kuće, u svojoj domovini. Uvijek će se naći osoba koja će reći da je u inozemstvu bolje, da je trava zelenija kod susjeda, no bitno je ostati fokusiran i prihvatiti sve izazove u svojoj državi. Smatram da bi ljudi trebali ostati raditi u Hrvatskoj jer treba raditi na poboljšanju. Ne slažem se s činjenicom da u Hrvatskoj posla nema, problem je u tome što mnogo ljudi nije spremno na taj životni korak te se nisu spremni primiti poslova koji se nude.
Osim blizine obitelji, mladima su važne i neke tehničke poteškoće koje odlazak u inozemstvo sa sobom donosi. Ako se zaposlite u svojoj državi, ne morate se nositi s hrpom papirologije s kojom biste bili suočeni u inozemstvu, ne morate učiti drugi jezik, a i ne morate se navikavati na propise i zakone inozemnih država.
Lucija, studentica medicinske biokemije, smatra upravo to jednim od bitnih čimbenika za ostanak u Hrvatskoj:
– Smatram da ukoliko imate obitelj, a oni ne žive s vama u zemlji gdje radite, ne vidite ih često, također se distancirate od šire obitelji i prijatelja. Još jedan problem koji može snaći ljude u inozemstvu jesu rupe u zakonima inozemne države, ako se ne informirate dovoljno o načinima isplate i cijelom sustavu, može se dogoditi prevara na vaš račun. Također mislim da ljudi koji rade u inozemstvu mogu imati probleme s putnim troškovima te, ako žive u stanu s nekoliko ljudi, nemaju toliko privatnost kao kod kuće.
S obzirom na to da smo svakodnevno bombardirani informacijama o odlasku mladih iz Hrvatske, o nemogućnostima dobivanja posla u struci, o plaćama nedostatnima za život unatoč završenom fakultetu, o apsurdnim hrvatskim zakonima i propisima, teško je naći motivaciju za ostanak u Hrvatskoj nakon fakulteta. Ipak, ne možemo zanemariti činjenicu da u Hrvatskoj postoje lijepe priče o uspješnim mladim ljudima.
Osim toga postoje razni načini na koje mladi u Hrvatskoj mogu već tijekom fakulteta steći korisno radno iskustvo. U sklopu serije članaka portala Studentski.hr, Zapošljavanje nakon fakulteta, pisali smo o studentima koji su se zaposlili zahvaljujući volontiranju i znanju stranih jezika, ali i o mnogim drugim savjetima i načinima pomoću kojih mladi u Hrvatskoj mogu poboljšati svoj položaj na tržištu rada.
