Evo koja prava studenti gube upisom mirovanja godine – polaganje ispita nije svugdje moguće

Mirovanje obveza studenata prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, članku 88. stavku 12. moguće je u slučaju služenja vojnog roka, za vrijeme trudnoće i do godine dana starosti djeteta te za vrijeme dulje bolesti i u drugim opravdanim slučajevima prekida studija.

Problematično je to što se mirovanje obveza može razlikovati ne samo od sveučilišta do sveučilišta, nego i među samim sastavnicama istog sveučilišta. Tako je, primjerice, na nekim fakultetima moguće retroaktivno zamrznuti prava, drugdje je moguće polagati ispite tijekom mirovanja, a negdje to nije moguće, niti je moguće zamrznuti prava za vrijeme trajanja tekuće akademske godine.

Retroaktivno zamrzavanje godine studentima ide na ruku, ali problematično je za MZO jer tada studenti zapravo dva puta koriste studentska prava. Primjerice, student u rujnu akademske godine 2019/2020. zamrzne prava za tu akademsku godinu što znači da je do rujna sasvim normalno koristio prava te da će ih jednako tako moći koristiti 2020/2021. kada redovito upisuje sljedeću godinu. 

Koja prava studenti gube upisivanjem mirovanja?

Prema Pravilniku o uvjetima i načinu ostvarivanja prava redovitih studenata, članku 5. stavku 6, studenti koji upišu mirovanje u akademskoj godini za koju im je dodijeljeno pravo na subvencionirano stanovanje gube pravo na isto tijekom trajanja mirovanja. Navedeni uvjet ne odnosi se na studente s invaliditetom od 1. do 5. kategorije, studente koji su bili smješteni u domove socijalne skrbi ili u udomiteljske obitelji te studente kojima su oba roditelja umrla, nestala ili nepoznata. Studenti na koje se ne odnosi uvjet izgubit će prava ako su upisali mirovanje treću godinu zaredom.

Studenti jednako tako nemaju ni pravo na subvencioniranu prehranu, što je definirano člankom 4. stavkom 4. Pravilnika, kao ni na potporu za podmirenje troškova prijevoza za studente s invaliditetom. 

Studenti, također, nemaju pravo na primanje državne stipendije, što je definirano člankom 8. stavkom 3. Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na državnu stipendiju na temelju socio-ekonomskog statusa, člankom 5. Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava redovitih studenata na državnu stipendiju u STEM-područjima znanosti te člankom 4. stavkom 3. Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na državnu stipendiju za posebne skupine studenata.

Što se tiče studentskih poslova, MZO je prošle godine objavio dokument u kojemu navode da su mišljenja da studenti koji upišu mirovanje iz opravdanih razloga onda nisu ni u mogućnosti raditi, iako to nije definirano Zakonom o obavljanju studentskih poslova, ali se člankom 10, stavkom 6. navodi da se status studenta koji studira na visokom učilištu u RH dokazuje uvidom u elektroničke evidencije podataka o studentima u Informacijskom sustavu visokih učilišta (ISVU) i Informacijskom sustavu studentskih prava (ISSP). Iz osječkog, splitskog i riječkog SC-a potvrdili su nam da studenti ne mogu raditi posredstvom studentskog servisa za vrijeme mirovanja obveza.

Mirovanje obveza na sveučilištima diljem Hrvatske

Pravilnikom o studiranju na preddiplomskim i diplomskim studijima Sveučilišta u Zagrebu definirano je da se studentima u skladu s općim aktom sastavnice može odobriti mirovanje obveza u trajanju od jednog semestra ili jedne akademske godine. Također, studenti mogu polagati ispite koje su odslušali u prethodnim godinama studiranja.

Prema Pravilniku o studiranju, student koji traži odobrenje mirovanja obvezan je podnijeti pisanu molbu s obrazloženjem te pripadajućom dokumentacijom službi nadležnoj za studentska pitanja. Pod vjerodostojnom dokumentacijom smatra se potvrda o nemogućnosti ispunjavanja studentskih obveza izdana od ovlaštene ustanove ili ovlaštenog sveučilišnog liječnika. Molba se mora podnijeti u roku od 30 dana od dana saznanja za okolnosti temeljem kojih se traži mirovanje odnosno u najkraćem mogućem roku, a čelnik sastavnice dužan je donijeti odluku o molbi u roku od 15 dana od dana podnošenja molbe. Za vrijeme mirovanja obveza student može polagati ispite ako je za polaganje tih ispita ispunio uvjete, ali ne može upisivati nove obveze. 

Prema Odluci o uvjetima i postupku ostvarivanja prava na mirovanje obveza studenata u opravdanim slučajevima od siječnja 2020. godine, student treba podnijeti zahtjev za mirovanje s pripadajućom dokumentacijom, a odluka o odobrenju mirovanja izdaje se na zatraženo razdoblje, najranije od dana nastanka razloga za mirovanje obveza. Studentska služba dužna je pisani zahtjev za odobrenje mirovanja zaprimiti i uputiti ga zajedno s priloženom dokumentacijom na rješavanje nadležnom prodekanu, zamjeniku pročelnika odnosno povjerenstvu za nastavu te se taj zahtjev mora riješiti u roku od 15 dana. Student za vrijeme mirovanja obveza ima pravo polagati prethodno odslušane predmete, no nema pravo na studentska prava koja se ostvaruju prema posebnim propisima.

Mirovanje studentskih obveza utvrđuje se rješenjem koje se donosi na temelju podnesena pisanog zahtjeva s obrazloženjem te pripadajućom dokumentacijom i preslikom indeksa, stoji na stranici Sveučilišta. Zahtjev se podnosi Povjerenstvu za razmatranje zamolbi za mirovanje obveza iz studija u roku od 30 dana od dana nastanka okolnosti koja studenta sprječava u izvršenju obveza iz studija. Studentu se može odobriti mirovanje obveza najviše u trajanju jedne akademske godine, dok se u iznimnim se slučajevima mogu odobriti dvije uzastopne godine mirovanja obveza iz studija.

Zahtjev uz obrazloženi razlog za mirovanje godine student podnosi u studentskoj službi. Mirovanje obveza moguće je upisati prije početka zimskog ili ljetnog semestra ili, iznimno, tijekom akademske godine u slučaju opravdanih zdravstvenih razloga i drugih opravdanih razloga. Mirovanje, stoji u Pravilniku o studiranju, može trajati do kraja tekuće akademske godine ili godinu dana od datuma upisa mirovanja. Za vrijeme mirovanja student može polagati odslušane predmete te je dužan podmiriti troškove školarine za razdoblje za koje podnosi zahtjev za mirovanje.

Prema Pravilniku o studiranju, student može ostvariti pravo na mirovanje obveza samo ako ispuni sljedeće uvjete:

Ako student ne najavi razloge za mirovanje obveza u navedenom roku, odnosno ne podnese pisani zahtjev za mirovanje obveza u navedenom roku, gubi pravo na mirovanje obveza. Odluku o odobrenju mirovanja obveza studenta donosi stručno vijeće ili ovlašteno tijelo stručnog vijeća nositelja studija te se studentu može odobriti mirovanje od jedne godine studija. Kao i na ostalim sveučilištima, i ovdje studenti mogu polagati ispite za koje su ispunili uvjet. Izvanredni studenti imaju pravo na mirovanje obveza pod istim uvjetima kao i redoviti te za to vrijeme ne plaćaju troškove studija. Vrijeme mirovanja obveza studenata ne odnosi se na vrijeme trajanja studija.

Student može ostvariti pravo na mirovanje obveza ako podnese pisani zahtjev za odobrenje mirovanja obveza s obrazloženjem, naznakom vremena za koje se traži mirovanje i vjerodostojnom dokumentacijom koja opravdava zahtjev studenta i to najkasnije u doku od 30 dana od dana nastanka razloga za mirovanje, stoji u Pravilniku o studiranju.

Odluku o mirovanju donosi dekan na prijedlog prodekana za nastavu te se studenti mirovanje može odobriti u trajanju jedne godine studija. Za vrijeme mirovanja student nema pravo polaganja ispita i slušanja nastave i za to vrijeme studentsku iskaznicu ili drugu važeću ispravi pohranjuje u studentskoj referadi.

Splitski studenti o ovome će se morati informirati na stranici svoje sastavnice, no načelno je postupak jednak kao i u ranije navedenim gradovima.