Domaći studenti i erasmusovci otkrili koliko im je teško dobiti željeno mjesto u domu

Za studente koji studiraju daleko od doma glavni je problem pronaći odgovarajući smještaj čija kvaliteta odgovara cijeni i obrnuto. Studentski budžet nije velik, što nam je svima poznato, a većina troškova odnosi se na smještaj. Zato smo odlučili istražiti kako se snalaze domaći i strani studenti u Hrvatskoj, imaju li kakve prednosti te kakva iskustva imaju naši studenti u drugim državama.

Prema izjavama studenata, najbolji su izbor studentski domovi jer pružaju studentima sve što trebaju po prihvatljivim cijenama te nije tako teško dobiti smještaj u domu.

U studentskom domu živim petu godinu zaredom i nikad nisam, zahvaljujući prosjeku, čišćenju godine u ljetnom roku i socijalnom statusu, imala problema s ostvarivanjem prava na smještaj u domu. Dapače, tijekom pet godina studija živjela sam u različitim studentskim domovima, ovisno o vlastitim željama. – objašnjava studentica kroatistike i pedagogije koja živi u domu „Stjepan Radić”.

Barbara Tolić, studentica kroatistike i pedagogije, koja živi u Cvjetnom naselju također potvrđuje kako nije imala problema s dobivanjem željenog mjesta u domu kao i studentica prava iz doma Ante Starčević.

Nije mi bilo teško dobiti smještaj koji sam htjela s obzirom na to da sam dobila i željeni dom i paviljon i sobu, a ni sa samim procesom rezervacije nisam imala tehničkih problema što prepisujem manjem kapacitetu doma i samim time manjem broju pretendenata na jedno mjesto u domu. – rekla je studentica prava.

S dobivanjem smještaja u domu nemaju problema ni studenti u Osijeku, Rijeci i Varaždinu.

Za mene osobno nije bilo teško dobiti smještaj u studentskom domu. Moj otac je umirovljenik, a majka je generalno nezaposlena. Ima perioda u kojima radi, no sve je to kratkoročno, po nekoliko mjeseci i po potrebi. Ja sam osobno uvijek bila izvrstan učenik, a kasnije i student što uvelike pomaže pri dobivanju studentskog doma. Usto, moj brat i sestre također su studenti, odnosno učenici. – objašnjava Ana-Marija Sarić, koja je živjela u Starom i Novom domu u Osijeku.

Jelena Duvančić, studentica nakladništva i IT-a, koja se ove godine upisala na studij u Osijeku, bez problema je zahvaljujući dobrim ocjenama dobila smještaj u Novom domu te dodaje kako studenti mogu birati naselje, sobu i cimera.

Sobu sam također birala, dvokrevetnu, dijeljenu s još jednom dvokrevetnom. Tražila sam cimericu i docimerice i tako sam i dobila. Bez ikakvih problema i procedura. Štoviše, poticali su nas da biramo jer su nam rekli da više vole kad se svi slažemo, kad se možemo dogovoriti oko svega s nekim koga već znamo jer to znači i da će se sobe održavati. – ispričala je Antonela Bulajić, studentica prehrambene tehnologije, iz Starog Doma.

Bilo je malo teže, bilo je puno studenata koji su se prijavili i svaki puta nisam dobila dom iz prve, ali svake godine su mi prihvatili žalbu. Nisam posebno tražila neku sobu, ali sam tražila kat na kojem želim biti i svaki put sam to i dobila. Važno je samo poslati mail na vrijeme. – rekla je Josipa Miković, studentica medijske kulture, koja već treću godinu živi u Novom domu.

Nije mi bilo teško dobiti smještaj u domu, budući da sam imala zadovoljene mnoge kriterije za upad poput proračunske osnovice, prosjeka, ECTS bodova te sam dobila naselje koje sam htjela, kao i sobu i paviljon. – navodi Maja Krištafor, studentica biotehnologije koja živi u domu Kampus u Rijeci.

Probleme sa smještajem u domu nije imao ni Vedran Kovačević, student medicine, koji se nalazi u naselju Ivan Goran Kovačić u Rijeci.

Nije mi bilo teško dobiti smještaj u domu jer sam upao u dom koji sam htio. U domu sam sada drugu godinu i namjeravam ostati u domu tijekom svih svojih godina studija jer je odlično mjesto za studente koji se žele povezati s drugima, naravno ako uspijem dobiti dom svake godine – rekao je Andrija Krmpotić, student informacijskih i poslovnih sustava iz starog doma u Varaždinu.

U Zadru teže pronaći smještaj, dosta studenata mora tražiti stanove

Studenti u Zadru teže pronalaze smještaj u domu jer je problem u kapacitetu. Naime, postoji samo jedan dom s 94 sobe i može prihvatiti 206 studenata od kojih je 6 mjesta određeno za Erasmus studente i 10 za CEEPUS stipendiste, dok je broj mjesta za domaće studente određen Odlukom o iznosu subvencija i kvoti za subvencionirano stanovanje, odnosno 190 mjesta kako doznajemo iz Studentskog doma Sveučilišta u Zadru.

Da, jako je teško. Ja sam htjela studentski dom i to sam stavila kao prvi izbor i imaš mogućnost staviti đački ako slučajno ne dobiješ studentski, što se meni i dogodilo. Premalo je soba, a previše studenata. Većina ih je osuđena na stanove, a dom je jedan studentski, jedan đački. – rekla je Ivana Tomić, studentica prve godine sestrinstva, koja živi u đačkom domu u Zadru.

Ella Crnić, studentica informacijskih znanosti dobila je smještaj u studentskom domu naknadno kada su se oslobodila mjesta.

Dobila sam smještaj sredinom 11. mjeseca kada su se oslobodila mjesta od CEEPUS programa koja su ustupljena našim studentima, pa s obzirom na to da sam bila pri vrhu liste, rekli su da mogu zauzeti mjesto. Naš je dom jedan jedini i to je samo jedna zgrada,  a ja sam, kao što sam rekla, dobila ono što se oslobodilo, rekla je Ella te napominje kako sobe namijenjene CEEPUS programu koštaju 500, a obične 300 kuna. Tako će se Ella preseliti nekome u sobu i plaćati 300 kuna kada njezina cimerica ode na Erasmus u veljači.

STRANI STUDENTI U HRVATSKOJ

Strani studenti također imaju pravo na smještaj u studentskim domovima, čije uvjete utvrđuje Ured za međunarodnu suradnju sveučilišta te se na temelju zahtjeva Ureda rezerviraju mjesta. 

Studentski centar u Zagrebu, Poslovnica za smještaj od navedenog Ureda za međunarodnu suradnju sveučilišta dobiva popis studenata koji su zatražili smještaj te sukladno tom popisu raspoređuje studente po studentskim domovima, objašnjava Ružica Rajšić, pomoćnica ravnatelja za Smještaj u studentskom domu u Zagrebu te dodaje kako se ovo odnosi na Erasmus studente koji dolaze na studijski boravak. Erasmus studenti koji dolaze na praksu smještaju se samo ako ostane slobodnih mjesta.

U Zagrebu se Erasmus studenti smještaju u naselje Stjepan Radić, Ante Starčević i Cvjetno naselje, a cijene se razlikuju. U domu Ante Starčević plaća se 500 kuna, Stjepan Radić 800 i Cvjetno naselje 675 kuna.

Strani studenti na osnovu cijene moraju plaćati i subvencionirani dio, kako objašnjava voditeljica, jer Ministarstvo znanosti i obrazovanja ne subvencionira smještaj Erasmus studenata u studentskim domovima.

Navodi i kako Erasmus studenti nemaju nikakve prednosti u odnosu na domaće studente jer kvotu određuje odjel Smještaja Studentskog centra u Zagrebu u suradnji s Uredom za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu, a ona iznosi 300 mjesta.

Ipak, domaći studenti primjećuju da Erasmus studenti dobivaju nove sobe, odnosno smješteni su u 11. i 12. paviljonu na tzv. Savi, koji su nedavno uređeni.  

Erasmus studentima, koliko znam, mnogo je lakše dobiti smještaj, čak mislim da mogu i birati u određenoj mjeri. Nisam sigurna mogu li birati bas sve što žele, ali svakako im se ide na ruku. Najbolji je pokazatelj činjenica da je za 12. paviljon Save općepoznato da je „rezerviran" za erasmusovce, dok se naši studenti rjeđe tamo nađu, uglavnom ako ostane mjesta jer su to najbolje i najprostranije sobe, odnosno apartmani, objašnjava studentica Barbara Tolić.

Cijena smještaja za Erasmus studente u jednom od studentskih domova na Spinutu iznosi 850 kuna mjesečno za smještaj u dvokrevetnoj sobi, odnosno u novom studentskom domu na Kampusu 1100 kuna mjesečno za smještaj u dvokrevetnoj sobi, kako doznajemo od Marijana Bašića, voditelja studentskog doma u Splitu.

Od Studentskog centra u Rijeci nismo dobili odgovor, ali smo na službenoj stranici pronašli da se ekonomske cijene kreću od 791 kunu mjesečno ovisno o naselju, kvaliteti smještaja i vremenu boravka, dok su za strane studente ekonomske cijene dvostruko veće od subvencioniranih.

Od studentice Maje Krištafor, koja je u domu Kampus u Rijeci, saznajemo da plaća 527,50 kuna. Dok strani studenti plaćaju od 150 do 200 eura, kako kaže Javier Garcia Junquero, student turizma iz Španjolske, koji smatra kako je cijena u redu te mu odgovara. Isto potvrđuje i Wiktoria Kabat, studentica pedagogije iz Poljske.

Standard je u redu, pa smatram da cijena odgovara kvaliteti. Vrlo je modernizirano i opremljeno pametnom tehnologijom zahvaljujući kojoj se isključuje struja kada izađemo iz sobe. – rekla je.

U Rijeci strani studenti nemaju nikakve prednosti što potvrđuju i naši studenti.

Studentski dom Kampus izgrađen je prošle akademske godine te je ovo druga godina u kojoj je isti u uporabi. Naselje se sastoji od trenutno tri paviljona, a u paviljonu broj jedan nalazi se poseban dio kata sa sobama predviđenim samo za studente koji su na Erasmusu. Te su sobe drugačije po tome što naše sobe funkcioniraju kao apartmani za četiri osobe koji sadrže kupaonicu, kuhinju, blagovaonicu, tuširaonu i dvije sobe, a u svakoj sobi po dvije osobe. Kod njih je drugačije jer su sami u sobama. Njihov smještaj ne utječe na mogućnost dobivanja doma za naše studente, objašnjava Maja Krištafor.

Cijene za strane studente slične su i u Varaždinu, a za sve vrijede ista pravila.

Kao Erasmus student plaćam više od hrvatskih studenata, ali i dalje je to za mene dosta jeftino. Dolazim iz Barcelone, koji je jedan od najskupljih gradova u mojoj zemlji. Stoga smatram da je cijena zaista u redu s obzirom na sve što imamo, rekla je Karla Krawczyk, studentica građevinarstva, koja plaća smještaj 969,98 kuna mjesečno.

Ne znam biraju li erasmusovci sobe koje žele, ali sam prilično siguran da su im sobe dodijeljene od strane doma, a sve su sobe slične, odnosno svaka soba ima neke prednosti i mane kao što je pogled, blizina ulaza, broj kata i slično. Tako da smatram da nisu dobili bolje sobe i da nemaju puno prednosti što se toga tiče pa su isti kao i mi „domaći” studenti, govori Andrija Krmpotić .

U Osijeku su cijene smještaja 500 kuna, a studenti na razmjeni plaćaju duplo više te su smješteni u  Novom domu.

Novi studentski dom u Osijeku jedan je od boljih kojih sam vidjela. Uvijek je bilo čisto i toplo. Sviđa mi se što su kantina i menza u blizini. Sobe su odlične i još jedan veliki plus za dnevni boravak i kuhinje. Jedino što mi je smetalo jest to što perilice nisu uvijek radile, priča Marija Trifunovska, studentica iz Makedonije, koja je na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu  i dodaje kako Erasmus studenti plaćaju duplu cijenu i smatra kako je ta cijena u redu.

Najniže cijene u Zadru

U Studentskom domu u Zadru cijene su podosta niže u odnosu na ostale gradove te zbog nedovoljno prostora strani studenti moraju tražiti stanove.  

Cijena smještaja za Erasmus studente u Studentskom domu je 500 kuna mjesečno. Prvi mjesec pri useljenju naplaćuje se 80 kuna za troškove useljenja, što je 580 kuna.  Dakle, Erasmus studenti nemaju prednost u odnosu na domaće studente, objašnjava Alisa Perić, voditeljica Studentskog doma Sveučilišta u Zadru.

Studenti također potvrđuju kako nisu uočili nikakve razlike jer, kako kaže studentica Ella Crnić, sve su sobe iste, pa nema razlike.

A erasmusovci, koliko sam ja upućena, rijetko dobivaju dom jer nema mjesta. U grupi Studenti Sveučilišta u Zadru non-stop objavljivaju da traže stan, rekla je studentica Ivana Tomić.

Fakulteti pomažu studentima pronaći smještaj

Ono što su svi studenti izjavili jest da nisu imali nikakvih problema s pronalaskom smještaja jer im je u tome pomogao Erasmus koordinator i fakultet na koji su došli studirati.

Nisam imala problem s pronalaskom smještaja jer se za to pobrinuo fakultet, rekla je Karla Krawczyk. Javier Garcia Junquero i Wiktoria Kabat ispričali su da su samo trebali poslati „e-mail” studentskim domovima za smještaj.

Dobra iskustva imaju i domaći studenti

Studenti koji su išli na studentsku razmjenu također pričaju kako su lako pronašli smještaj.

 Bio sam u Padovi na Erasmus+ Studijskom boravku i u Grazu na CEEPUS programu. Na obje razmjene bio sam smješten u studentskom domu. Došao mi je „e-mail” od njihove strane da ispunim „accomodation form” i dobio sam mjesto u domu. Tako da meni nije bilo teško pronaći smještaj jer sam dobio sve informacije vezano za dom i nigdje se nije tražilo moje financijsko stanje, prihodi kućanstva, ocjene ili slično, objašnjava Filip Cirkvenčić, koji je studirao talijanski i geografiju u Zadru  te dodaje da je u Pragu plaćao 275, a u Grazu 315 eura mjesečno.

Samom prijavom u informacijski sustav koje ima moje trenutno Sveučilište u Katwicama uz niz svih drugih podataka koje sam morala unijeti, također sam morala napraviti i izbor vezan uz smještaj. Nakon određenog vremena, sveučilišna koordinatorica iz Katowica poslala je svim studentima „e-mail” s informacijama vezanima uz smještaj u kojima je bio i naputak vezan uz plaćanje akontacije u iznosu od 250€. Cijena smještaja studentskog doma u Katowicama jest 455 zlota što je otprilike između 800 i 850 kuna, govori Ana-Marija Sarić, koja je trenutno na Erasmusu u Poljskoj i dodaje kako je smještaj u domu u Katowicama  nešto između Novog doma i bivšeg Starog doma u Osijeku.

 Sveučilište u Milanu ima osiguran dio smještaja za Erasmus studente u studentskim domovima.  Nakon što sam se prijavila u sustav Sveučilišta u Milanu, automatski sam dobila i „e-mail” o informacijama za smještaj te sam odmah mogla i rezervirati sobu u studentskom domu. To je bilo više od tri mjeseci prije početka Erasmus boravka, navodi Nikolina Prtenjača, studentica biotehnologije, koja je na Erasmusu u Italiji te dodaje kako se nalazi u „apartmanu“ s tri sobe, kupaonicom i kuhinjom, a cijena je 300 eura. Sobe su velike, a cijeli „apartman“  vrlo je udoban.

U Španjolskoj su stanovi znatno isplativiji.

U Španjolskoj sam bila u Malagi. Tamo su studentski domovi puno skuplji nego stanovi, tako da sam s još dvoje ljudi iz mog grada iznajmila stan. Stan smo plaćali 500 eura podijeljeno s nas troje, rekla je Petra Trglavčnik, studentica koja je u Hrvatskoj studirala menadžement, a sada se nalazi na diplomskom studiju kriminalistike u Velikoj Britaniji.

Probleme s pronalaskom smještaja imala je i Petra Buljan, studentica novinarstva koja je bila na Erasmusu u Madridu.

Smještaj mi je bio ogroman problem, tražila sam tjednima prije odlaska, a kako zbog cijena nisam htjela koristiti agenciju, pokazalo se kompliciranijim nego sam očekivala. Na kraju mi je lik otkazao stan par sati prije leta pa sam bukirala „random” hostel, koji se pokazao hostelom iz noćne more. Toliko da sam spavala s dokumentima i novcem ispod jastuka. U četiri dana u Madridu uspjela sam pronaći smještaj koji je bio sve osim onog što očekuješ.  Sobu u stanu u suterenu plaćala sam 300 eura s uključenim režijama, a bila je udaljena 15 min podzemnom od centra, rekla je te dodaje kako sveučilište ne pruža nikakvu pomoć pri pronalasku smještaja, a cijena sobe u domu bila je iznad 500 eura.

Da su cijene domova skupe potvrđuju i studenti iz Španjolske. Javier Garcia Junquero kaže kako je bolja opcija stan jer su jeftiniji, s čime se slaže Karla Krawczyk i objašnjava kako je gotovo nemoguće pronaći dom ispod 300 eura mjesečno.