ANKETA: Studenti različitih fakulteta komentirali online nastavu – i vi se možete izjasniti

Aktualna godina iznenadila je mnoge stavivši ih pred određene kušnje poput potresa u Zagrebu i pandemije COVID-19 koja je izmijenila našu svakodnevicu. Pred hrvatske studente stavljen je veliki zadatak – položiti godinu na dosad nepoznat način, uz pomoć online predavanja i za većinu, online ispita. S obzirom na trenutne izjave Ministarstva znanosti i obrazovanja čini se da će se online nastava, ako ne u potpunosti, onda barem djelomično ponoviti i sljedeći semestar. Stoga, odlučili smo provjeriti kako su se studenti snašli u proteklom semestru i nadaju li se nastavku ovakvog obrazovanja i najesen.

– Akademska godina mi je bila dosta uspješna, ali ne bih rekla da je bila uspješnija od prošle. Iskreno, ne mogu pronaći pozitivne strane ovakvog studiranja. Većinu vremena sam gubila živce jer su profesori ulagali minimalno truda u nas, predavanja nismo imali već smo dobivali samo prezentacije koje bez pretraživanja Googlea nisu bile razumljive. Što se tiče literature ona nije postojala ili nije bila preporučena – rekla nam je Lucija, studentica Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu.

Dosta velik izazov predstavljali su i ispiti, tj. sustavi koje su koristili jer su stalno padali i štekali, govori nam studentica. Štoviše, mnogi ljudi nisu uspjeli položiti određene ispite zbog spomenutog sustava.

– Pokušali smo podnijeti žalbu na sustav, ali to nije urodilo plodom.  Odgovori koje smo dobivali uglavnom su glasili da je štekanje sustava krivica našeg interneta te da oni ništa ne mogu poduzeti. Stvarno ne bih zadržala ovakav koncept jer je organizacija bila nikakva i imala sam osjećaj kao da ne idem na fakultet već da sam sama svoj predavač.

Nešto opširnije mišljenje dao nam je Vedran, student Medicinskog fakultetu u Rijeci:

– Dio akademske godine koji se odvijao online ne znam može li se uopće nazvati studiranjem kakvo poznajemo. Konkretno na mome fakultetu dobivali smo samo prezentacije koje je trebalo iščitavati, bez ikakvih auditivnih zapisa i dodatnih pojašnjenja (čast rijetkim izuzecima). Zapravo se sve svodilo na to koliko smo mi sami željni i voljni pročitati po prvi puta neko novo gradivo. Na naš upit profesorima za snimanje predavanja nismo dobili zeleno svjetlo što je velika mana online studiranja. Ono što je jako važno na mome fakultetu jest dio nastave koji se temelji na vježbama. Jednostavno je nezamjenjiv direktan doticaj s pacijentom i nikakav video prilog ne može ga zamijeniti. Možda se trebalo malo više aktivirati oko nadoknade tih vježbi koje nismo imali u smislu da se barem ponudi mogućnost za one koji hoće da mogu nadoknaditi nekada. Online studiranja po meni nije kvalitetan način studiranja i ne zadovoljava ni jedan oblik nastave, ni predavanja, ni seminare, ni vježbe. Što se tiče ocjenjivanja, ono online jest naravno lagodnije i manje stresno, a i lakše jer će većinom biti u obliku pitanja na zaokruživanje gdje su i šanse za prepisivanjem puno veće. U konačnici, smatram da je online oblik nastave moguće koristiti jedino ako se i profesori i studenti malo više po trude oko toga; profesori da što je moguće potpunije prezentiraju gradivo, a studenti da neodlazak na fakultet ne shvate kao godišnji odmor nego oblik nastave kao i onaj uživo. Meni je ova akademska godina uspjehom slična prethodnima, ali količinom primljenog znanja i uloženog napora znatno zaostaje za prethodnima.

Studentica Iva s Medicinskog fakulteta u Mostaru istaknula je da joj je akademska godina prošla bolje nego prva, ali govori kako misli da to nema veze s online nastavom već s njezinim trudom. Online nastava nije joj se svidjela jer joj je lakše usmjeriti pažnju na gradivo kada je na predavanjima na fakultetu, dok je kod kuće mogla raditi što god hoće za vrijeme predavanja. Stoga se zaista nada da više neće biti prisiljeni tako učiti. Na njezinom su fakultetu profesori poprilično izašli studentima u susret i nije bilo nekakvih većih problema. No, kako nam govori, na takvom je usmjerenju da uvijek moram sama učiti, stoga joj to nije nepoznato.

Hrvoje s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu rekao je kako mu je godina, baš kao i svaka druga, protekla prilično uzbudljivo s obzirom na okolnosti – počevši od e-maila u ožujku kada je iščekivao informacije o održavanju nastave do nestrpljenja u svibnju kada je bio upitan način održavanja ispitnih rokova. Što se tiče provođenja ove akademske godine, Hrvoje otkriva kako misli da je ovo bilo jedno dobro iskustvo jer su studenti puno više cijenili trenutke koji nam nekada olako prolaze u učenju i razmišljanju o sitnicama koje ne možemo mijenjati.

– Dobra strana ove akademske godine je što smo imali puno više vremena za sebe (što se moga fakulteta tiče) te smo ga mogli iskoristiti na način koji se nama sviđao i stigli smo puno odmorniji na obaveze koje su nas očekivale. Kao sve dobro uvijek ima i loših strana loša strana nastave na daljinu je ritam učenja iz kojeg se vrlo lako može ispasti. Volio bih da se ovakav tip nastave kombinira s nastavom na fakultetu, ali uz daleko veći trud profesora kako bi nam pobliže približili gradivo ili ga još bolje snimili kako bi ga studenti mogli pogledati kada god to žele. Još jedan bitan problem za profesore je prepisivanje studenata koje je možda bilo povećano u vrijeme trajanja ispita na daljinu. Ja sam stava da onaj tko je htio prepisati napravio bi to bez obzira postoji li nastava na daljinu ili se sve odvija uživo. Ova godina je bila uspješnija od prethodnih jer smo svi mi puno više naučili o sebi i imali smo više vremena za baviti se stvarima kojima možda nismo stigli uz fakultetske obaveze.

Student Marko s Filozofskog fakulteta u Zagrebu nije oduševljen online nastavom jer je bilo prilično zahtjevno pratiti ju. Tvrdi da je kvaliteta nastave virtualno dosta lošija, a posebice na jezičnim studijima na kojima se ne može nadomjestiti interakcija uživo. Ipak, govori da nije sve tako crno pa mu je tako bilo super što ne mora nikuda ići i još su mu k tome profesori bili zaista korektni. Na sreću, nije bilo previše izazova osim, kako nam govori, par loše dogovorenih online ispita. Nada se da će se na jesen sve vratiti u normalu jer misli da ovakav koncept koči akademski napredak i da profesori nisu pripremljeni za njega.

Svoje mišljenje o online nastavi dao nam je i Luka, student na Fakultetu elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija u Osijeku:

– Online akademska godina prošla je poprilično neuobičajeno. Ne mogu reći da sam u potpunosti zadovoljan. Ovakav koncept nastave nije dobar u trenutnim uvjetima. Online studiranje može biti kvalitetno samo ako se zadovolje određeni kriteriji. Dobre strane su raznolikost i dostupnost materijala, a loše strane su manjak interakcije s profesorima i preopterećenost gradivom. Definitivno se više prepisuje. Profesori ulažu više truda, ali učinkovitost njihovog prijenosa znanja je manja, nego u kontaktnoj nastavi. Ova akademska godina je otprilike ista po uspješnosti u usporedbi s ostalima.

Ema s Fakulteta hrvatskih studija smatra da joj je ovaj semestar bolje prošao nego ostali, ali ne zna u kojoj mjeri je za to zaslužna online nastava. Možda su neki profesori bili nešto blaži, tvrdi, no, opet joj se čini da su se morali potruditi.  Međutim, definitivno joj je odgovarala opuštenija atmosfera na predavanjima i više vremena koje je imala u danu. Većina profesora, otkriva nam, stvarno su ispali korektni i nije čula da je netko imao težih problema, osim s lijenošću. Osobno joj je najteža stvar bila pratiti predavanja jer je bila kod kuće u suviše opuštenoj atmosferi. Drugačije je kada si na fakultetu, govori, onda znaš da si tu radi predavanja i to je to. Nada se povratku u normalu najesen jer, prema njezinu mišljenju, ovo ne može funkcionirati dugoročno. Studenti se ulijene jer nemaju neku obavezu dolaženja na predavanja, u većini slučajeva predavanje slušaju na pola i nedostaje ta komunikacija s profesorima koju smatra vrlo bitnom.

Još jedna studentica podijelila je mišljenje o nastavi na daljinu na Fakultetu hrvatskih studija. Ines kaže – tko preživ, pričat' će, ali dodaje da nije korona kriva za to, iako nije ni pomogla. Većina profesora prema njoj dobro se suočila s novim izazovima u organiziranju online predavanja, no bilo je i onih koje nisu ni čuli ni vidjeli do ispitnih rokova. Također, smetalo joj je kada zbog loše veze nisu mogli održati rasprave o stvarno zanimljivim temama, a i nedostajale su joj kave s kolegicama. Uz to, kao veliku manu navodi količinu zadataka iz skoro svakog kolegija koji su profesorima služili kao potvrda dolaska na predavanje. No, bilo je i pozitivnih stvari od kojih ističe to što si je sama organizirala vrijeme i što nije morala putovati do fakulteta. Kad je u pitanju nastava najesen, kaže kako malo je za reći da ne želi da se ovako nastavi.

Evo kako je prema mišljenju studentice Vlatke protekla nastava na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu:

– Ova je akademska godina definitivno bila posebna, ali uz sve prednosti i poteškoće, mogu reći da sam zadovoljna. Mislim da je ova godina zahtijevala više samoorganizacije i discipline od prethodnih jer raspored nije strogo određen i nepromjenjiv. Možda je klasična nastava stvar navike, međutim sklonija sam takvom obliku studiranja zbog aktivnosti kojima se upotpunjuje prazan hod između predavanja. Jedna od dobrih stvari je što smo više sami istraživali i morali se više potruditi kako bismo došli do potrebnih informacija. Nisam sigurna prepisuje li se više, no opravdavanje prepisivanja je bilo naglašenije, bilo zbog specifičnosti situacije ili zbog same mogućnosti prepisivanja. Ne želim generalizirati trud profesora jer bilo je onih koji su svoja predavanja snimali, organizirali online predavanja, a isto tako onih koji su samo poslali prezentacije bez ikakvih objašnjenja, ali su gotovo svi bili dostupniji u usporedbi s normalnim uvjetima. Unatoč tome što nastojim ne oscilirati u učenju i radu, bilo je teže organizirati se, zbog toga mislim da ova akademska godina nije uspješnija od prijašnje. Dok svi materijali za učenje ne budu dostupni online i dok ne postoji obostran trud studenata i profesora za izvođenjem nastave online, dala bih prednost klasičnom studiranju. Osim toga, studiranje nije samo učenje, već treba imati na umu i latentne funkcije poput umrežavanja i socijalizacije koje klasično studiranje ohrabruje, dok su online studiranjem zapostavljene.

Filipa, studentica Veleučilišta u Rijeci ovu godinu također smatra uspješnom: 

– Kada gledam unatrag, stvarno mi se čini da mi je ova akademska godina bila uspješnija od prethodnih. Online nastava po meni ima dosta dobrih strana. Recimo, na ovaj način razvijamo sposobnost samostalnog izvršavanja zadataka, postajemo snalažljivi, više kolegijalni, a i stvaramo nekakav odnos s profesorom što je malo teže na uobičajenim predavanjima. Sve to, a ne moramo izaći iz kuće! Čak mogu reći da se većina zaista potrudila olakšati nam maksimalno kako bi na kraju imali što bolje rezultate. S druge strane, bili smo pretrpani gradivom zbog loše organizacije što je rezultiralo povećanom količinom stresa.  Štoviše, neki nas nisu obavještavali na vrijeme vezano za bitne datume i detalje, pomalo smo se borili sa službenom komunikacijom i nije bilo lako pronaći literaturu. Međutim, najgore od svega mi je što mislim da kompjuter nikako ne može zamijeniti živu riječ profesora. U budućnosti bih željela zadržati ovakav koncept nastave, ali uz nekoliko preinaka.