Sljedeći put kad se budete htjeli igrati kamenjem na plaži, promislite dva puta

Mnogi od nas ovog su ljeta imali prilike na obali uočiti posloženo kamenje uz plažu za koje je očito da ga je u taj oblik posložila ljudska ruka. Naslagano kamenje jedno na drugo diljem svijeta postao je veliki trend, a na fotografijama s plaže teško je ne uočiti taj detalj. Negdje ono ima spiritualno značenje, ali u većini slučajeva riječ je tek o pukom trendu zato što lijepo izgleda, no mnogi ne znaju kako ova naoko bezazlena navika zapravo ima štetan utjecaj na okoliš, piše green.hr.

Sad se mnogi pitaju zašto bi nevino slaganje kamenja jedno na drugo moglo imati negativan utjecaj na prirodu? Naime, time se prema nedavnim pisanjima stručnjaka, može uništiti bioraznolikost nekih zaštićenih prirodnih područja, o čemu već godinama upozoravaju, međutim njihov glas ne dopire do većine.

Balearski i Kanarski otoci najviše su pogođeni ovim novim kako ga nazivaju, digitalnim trendom. Turisti svoj trag na neki način žele ostaviti na zaštićenim područjima ili nacionalnim parkovima ne znajući da time zapravo ne čine ništa dobro. Jedan od tih parkova su i Park prirode Teide na Tenerifima kao i Nacionalni park Sa Dragonera na Mallorci,a sudeći i po našoj obali, ovaj trend širi se na sve krajeve svijeta. Prema mišljenima ekologa, slaganje kamenja znači gubitak ekosustava i mnogih vrsta za okoliš, budući da kamenje ima svojevrsnu funkciju regulatora vlažnosti.

Također, o njima ovisi uzgoj biljaka između njih i kojima se kasnije hrane mnoge vrste. Osim toga, kamenje djeluje kao mikroklima za neke ekosustave. Nimalo ohrabrujući je i podatak da na mjestima poput Madeire u Portugalu, prve endemične vrste kao što su gušter Teira dugesii i mahovina Riccia Atlantica počele su nestajati zbog nečije ideje da je slaganje kamenja simpatično.

U nekim zemljama počeli su ozbiljno pristupati ovom problemu pa je tako balearska vlada zajedno sa španjolskim ornitološkim društvom gdje je situacija već vrlo zabrinjavajuća, počela proučavati akcijske planove za smanjenje ljudskog pritiska u određenim dijelovima otoka. Na mjestima poput Menorke već postoje znakovi koji zabranjuju slaganje kamenja na obalna područja, a općine poput Camariñasa u Galiciji izrekle su kazne do 6.000 eura za one koji mijenjaju prirodnu baštinu tog mjesta. I dok jedni tvrde kako slaganje kamena na kamen ima i veliki terapeutski utjecaj, posebice za one slabe koncentracije, ovaj trend mnogi žele suzbiti jer za sve postoji alternativa, no prirodi nikako ne možemo naći zamjenu.