LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
30. Svjetski festival animiranog filma

Natjecanje studentskog filma Animafesta 2020: razigranost i humor nove generacije

U izuzetno jakoj konkurenciji od 900 prijavljenih studentskih filmova iz cijelog svijeta, za ovogodišnje izdanje Animafesta odabrano je njih 40. Sve su projekcije Natjecanja besplatne.

U izuzetno jakoj konkurenciji od 900 prijavljenih studentskih filmova iz cijelog svijeta, za ovogodišnje izdanje Animafesta odabrano je njih 40. Sve su projekcije Natjecanja besplatne.

30. Svjetski festival animiranog filma – Animafest Zagreb 2020. održava se od 28. rujna do 3. listopada u Kinu SC, Teatru &TD i Kinoteci te na brojnim drugim gradskim lokacijama. Program čini više od 300 filmova, a uz prestižna natjecanja tu su i panoramski program, fokus na kinematografiju Mađarske, s posebnim osvrtom na redateljice nove generacije, program Majstori animacije s retrospektivama Georgesa Schwizgebela, Pavla Štaltera i hrvatskih klasika iz 1972, proslava 60. godišnjice ASIFA-e i festivala u Annecyju, s izborom nagrađenih filmova iz njegove bogate povijesti te ponoćnim programom WTF koji promiče različitost, Animafest PRO sa znanstvenim skupom Animafest Scanner VII i masterclassovima, trostruki izložbeni program te bogat program za djecu i mlade, kao i Animafest u Vašem kvartu. 

Animafestovo Natjecanje studentskog filma tradicionalno se drži jednim od najrazigranijih i najslobodnijih programskih segmenata prestižnog festivala. Potičući buduće zvijezde animacije ne samo na predstavljanje na najvećoj pozornici, već i na upoznavanje publike i kolega s estetskim, intelektualnim i emocionalnim obzorima novih generacija, ono je lišeno svakog kompromisa, pa se uz filmove iz ovoga programa gledatelji doista valjaju od smijeha, strahovito plaše, temeljito rastužuju, iskreno dive ili ozbiljno zamišljaju. U izuzetno jakoj konkurenciji od 900 prijavljenih studentskih filmova iz cijelog svijeta, za ovogodišnje izdanje odabrano je njih 40. Sve su projekcije Natjecanja studentskog filma besplatne.


Selekcijska komisija u sastavu Daniel Šuljić, Katrin Novaković i Milivoj Popović Nagradu za najbolju školu animacije dodijelila je pritom Poljskoj školi za film, televiziju i kazalište u Łódźu, uz obrazloženje kako je riječ o instituciji koja ih je iznenadila kvalitetom filmova, neustrašivim skokovima kroz medije i tehnike, kao i odabirom tematika. U Natjecanje studentskog filma odabrana su tri filma iz Łódźa (Portret žene Natalije Durszewicz, Dušica Barbare Rupik i Pikule Natalije Spychala). Ova filmska škola, osnovana 1948. godine, svojim programom i radom ohrabruje eksperiment i slobodu izražaja, dok u isto vrijeme zadržava kvalitetu izrade i vještinu animacije – stoji u obrazloženju nagrade kojom se laureata također poziva da na Animafestu 2020. priredi retrospektivu najboljih radova iz svoje povijesti.


Sudjelujte u kreativnom božićnom natjecanju u ukrašavanju božićnih drvaca


Osim Poljske, u Natjecanju studentskog filma 2020. brojčano prednjače filmovi iz Francuske (5, pri čemu je posebno zanimljivo da svaki dolazi iz različite škole), SAD-a (5), Njemačke (4), Mađarske, Velike Britanije i Češke (3). Tu su i dva hrvatska filma, oba s Akademije likovnih umjetnosti u ZagrebuCockpera Kate Gugić i I'm Not Feeling Very Well Sunčane Brkulj.


Temeljen na pjesmi nobelovke Wisławe Szymborske, nadahnut snažnim ženama iz autoričine obitelji i ekspresionističkim slikarstvom, feministički film Portret žene Natalije Durszewicz rađen je slikanjem na staklu i računalom u nijansama crvene boje koje sugeriraju ruž, krv i ružine latice. Riječ je o portretu neosviještene, porobljene i ponizne žene uvjetovane društvenim očekivanjima i stereotipima, no s potencijalom buđenja u slobodu. Diplomski film Cassie Shao Bilo nas je četvero, nadahnut jednim neobičnim snom i djedovom smrću, s druge je strane više iskustven i perceptivan negoli narativan, usprkos iznimno žarkim bojama i temi smrti više distanciran negoli emotivan, a pritom i tehnički izrazito eklektičan (2D i 3D-računalna animacija, ali i slikanje i pijesak na staklu, pastele, igrani segmenti itd., s posebno originalnim likovima), ali baš zbog toga fascinantan i jedinstven. K tome je svakako i jedan od vizualnih bombona ovogodišnjeg studentskog natjecanja. Očima ugodan, ali na ironijski i propitkujući način jest i njemački film Ljepota Pascala Schelblija, dobitnik ovogodišnjeg Oscara u studentskoj kategoriji. Akademijinu nagradu zaslužio je tematizacijom zagađenja oceana plastikom te vođenjem gledatelja na podvodno putovanje svijetom u kojem priroda i plastika postaju jedno. Potpuno nadrealistički eye candy, smješten na nekom svijetu budućnosti kakav bi mogli zamisliti Moebius ili Roland Topor, a također s ekološkim podtekstom jest i mađarski Izvor i toranj Melinde Kádár. Izraelska Sjena sunca Ide Hartmanna sa slavne jeruzalemske akademije Bezalel još je jedan slatkiš za oči Natjecanja studentskog filma – djelo o čovjeku koji bira pustinjačko-lutalački stil života, a čiju sliku pokušava rekonstruirati obitelj koju je napustio.


Sa slavne praške FAMU dolazi nam, pak, SH_T HAPPENS Michaele Mihályi i Davida Štumpfa, rukom crtana, humorna etida o pohoti i apsurdu suvremenog života, prikazana i na festivalu u Veneciji. Priča je to o jednom odgovornom domaru, njegovoj ustreptaloj i nezadovoljenoj supruzi te njihovim životinjsko-ljudskim susjedima među kojima će istaknutu ulogu odigrati jedan pijani obudovjeli jelen. Riječ je, uzgred, i o labavoj adaptaciji biblijske priče ironijski prilagođene prikazu suvremenog života, a koja se usprkos dašku nadrealizma, otkvačenosti i upadljivim bojama gleda kao klasično fabulirana subverzivna komedija. Kći Darije Kashcheeve s iste visokoškolske ustanove za pojmove animiranog filma snimateljski je inovativan lutka-film o odnosu samohranog oca i kćeri koji se razvija na dvije vremenske razine – u sjećanju i u sumornoj bolničkoj suvremenosti. Kamera iz ruke, kao i neizoštrenost drugog plana sjajno doprinose ovom tihom, emotivnom i sjajno režiranom filmu.


Poznati su datumi održavanja Hrvatske ekonomske olimpijade 2025.: prijavljeno više škola no ikad!


Dušica Barbare Rupik makabrična je stop-animacija prikazana i u Cannesu, tehnički zapanjujuć film koji spaja eshatološku poetiku s kadaverskim, trulim bojama, materijalima i tijelima. Ostvarena kombinacijom glinaamacije i ulja na platnu, ova odbojno-privlačna poezija organskog raspadanja u pokretu možda je i najspiritualniji film ovogodišnjeg Animafesta kojemu ne nedostaje filmova na vjerske teme.


Blieschow Christopha Sarowa, također jedan od favorita za nagrade, film je žarkih ljetnih boja i vrlo fluidne animacije koji svojim transformacijama, povremeno alogičnim spojevima i proporcijama te asocijativnim nizanjem epizoda s dječakovih praznika kod djeda na selu imitira dječje sjećanje s njegovim specifičnim strahovima, ugodama, malim traumama i prihvaćanjem drugačijih obrazaca ponašanja. Još jedan ljetni film je i Jedna ljigava priča Assile Blaibel – minijatura o besmislenoj dokolici likova koji se, praćeni podjednako besmislenim stihovima, rastapaju na suncu.


Sugestijom crteža na papiru ostvareni Praznoglavi! Gaspara Chabauda, također, malo posuđuje od nadrealističke poetike pri prikazu imaginacije sirotog ptića izloženog instrukcijama iz matematike i naročito kompliciranom zadatku s kadom, a rotoskopski dokumentarac minimalne scenografije o djevojci koja se bori s anksioznošću i noćnim morama o utapanju, Helfer Anne Szöllősi vodi nas na psihoterapijsku seansu koja brzo napušta logični svijet i tone u izrazito simboličku fantaziju. Naposljetku, ruski film Goli Kirila Hačaturova neobična je računalna kreacija o čovjeku koji prolazi kroz čvrstu materiju i djevojci koja se s njime pokušava zbližiti, a koja se može shvatiti podjednako kao djelo o otuđenju i komentar na sveprisutne glitcheve 3D-dizajna.


Postani mladi prevoditelj – sudjeluj u natjecanju Europske komisije i otputuj u Bruxelles


U Natjecanju studentskog filma Animafesta 2020 prisutne su i druge teme – od vršnjačkog nasilja i tinejdžerske trudnoće, preko obiteljskih i međugeneracijskih filmova, radova o prijateljstvu, ljubavi, pohlepi i otuđenosti, autobiografija i migracija, do posve eksperimentalnih djela. Komedije su pritom naročito šarolike – od američkih sitcoma, preko montipajtonovskog apsurdizma, do uporabe stop-animacije u korist gega.

IZVOR: ANIMAFEST ZAGREB
FOTO: ANIMAFEST ZAGREB / PR FOTO