Diplomirani studenti u Njemačkoj i Norveškoj zarađuju dvostruko više od onih u Hrvatskoj
Europska komisija objavila je rezultate istraživanja provedenog na 21 tisući diplomiranih studenata u 8 europskih zemalja, među kojima je i Hrvatska. Donosimo sažetak.
Europska komisija objavila je rezultate istraživanja provedenog na 21 tisući diplomiranih studenata u 8 europskih zemalja, među kojima je i Hrvatska. Donosimo sažetak.
Praćenje diplomiranih studenata ključno je za poboljšanje sustava obrazovanja i osposobljavanja – jedan je od zaključaka pilot-istraživanja o iskustvu studiranja i zapošljavanju diplomiranih studenata u okviru projekta Eurograduate. Europska komisija rezultate je objavila početkom lipnja 2020. godine u publikaciji Eurograduate Pilot Survey – Design and implementation of a pilot European graduate survey i pregledu rezultata Eurograduate Pilot Study – Key findings.
Uz Republiku Hrvatsku, navodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje, u projektu je sudjelovalo još sedam europskih zemalja: Austrija, Češka, Njemačka, Grčka, Litva, Malta i Norveška, što je omogućilo usporedbu uvjeta studiranja i životnih uvjeta diplomiranih studenata u različitim europskim zemljama. Izvješća za svaku od zemalja, uključujući i Hrvatsku, bit će naknadno objavljena.
Istraživanje je obuhvatilo 21 tisuću diplomiranih studenata koji su studij (preddiplomski ili diplomski) završili u akademskim godinama 2012/2013. i 2016/2017, odnosno jednu i pet godina nakon završetka studija. U Hrvatskoj su ga od listopada do prosinca 2018. proveli Agencija za znanost i visoko obrazovanje i Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Prikupljeni su opsežni podaci o porijeklu ispitanika, materinjem jeziku, socioekonomskoj pozadini, obrazovanju, profesionalnom iskustvu, trenutačnom zaposlenju i obiteljskom statusu, mjestu boravka i mobilnosti te mišljenja o relevantnim temama kao što je primjenjivost vještina stečenih u tercijarnom obrazovanju.
Neki od zaključaka istraživanja ukazuju na to da iskustvo u inozemstvu tijekom razdoblja studija poboljšava vještine rješavanja problema. Bolju pripremu za tržište rada omogućava poticajno okruženje za učenje, gdje se klasična nastava nadopunjuje projektima i učenjem temeljem rješavanja problema.
Rezultati ovog pilot-istraživanja omogućit će uvid u problematiku prelaska diplomiranih studenata na tržište rada u svrhu daljnjih obuhvatnijih istraživanja i poboljšanja obrazovanja i osposobljavanja u Europi. Projekt Eurograduate sufinanciran je sredstvima Europske unije iz programa Erasmus+.
Sažetak rezultata:
- Od osam zemalja u kojima je provedeno istraživanje nezaposlenost mladih bila je najveća u Grčkoj (39,9%) i Hrvatskoj (23,8%), a najniža u Njemačkoj (6,2%)
- Najveći stupanj zadovoljstva visokim obrazovanjem ispitanici su iskazali u uvjetima poticajnog okruženja za učenje
- Na zaposlenje u struci nakon završenog studija najviše utječe tržište rada pojedine zemlje, studiranje u području STEM-a, prethodno zaposlenje povezano sa studijem, poticajno okruženje tijekom studija te visokoobrazovani roditelji
- Pet godina nakon završetka studija četiri od pet diplomiranih studenata u svakoj od zemalja posjeduje ugovor na neodređeno; više muškaraca nego žena posjeduje ugovor na neodređeno
- Plaća se značajno razlikuje po državama: npr. diplomirani studenti u Njemačkoj i Norveškoj zarađuju dvostruko više od onih u Hrvatskoj
- Najviše su plaće u području tehnologije i inženjeringa, a najniže u području obrazovanja, umjetnosti i humanističkih znanosti
- Na zadovoljstvo prihodima uglavnom utječu: tržište rada u pojedinoj državi, zaposlenje u skladu sa stečenom kvalifikacijom, završen diplomski studij, spol (diplomirane studentice u prosjeku zarađuju manje)
- Najveće zadovoljstvo zaposlenjem iskazali su diplomirani studenti u Austriji, Češkoj i Slovačkoj
- U gotovo svim zemljama manje od polovine ispitanih odgovorilo je kako im je visoko obrazovanje osiguralo dobru bazu za razvoj vještina pismenosti, računalnih i digitalnih vještina, kao i socijalnih, poduzetničkih i menadžerskih vještina
- Na napredne ICT-vještine uglavnom utječe područje studija i vrsta institucije (studenti istraživačkih smjerova na sveučilištima pokazuju višu razinu ovih vještina)
- Izloženost stranim jezicima i stranim kulturama povećava vještine rješavanja problema
- Od svih ispitanika 13% ih je imalo iskustvo studiranja u inozemstvu, uglavnom kroz programe mobilnosti EU-a; najniža participacija u mobilnosti bilježi se među ispitanicima u Grčkoj i Hrvatskoj
- Međutim, mobilnost u svrhu stjecanja drugog stupnja visokog obrazovanja (nakon završenog preddiplomskog studija) najveća je za ispitanike iz Hrvatske i Grčke
- Kada je riječ o iseljavanju u svrhu zapošljavanja, među ispitanicama prednjače oni iz Grčke, dok ih je najmanje iz Njemačke i Norveške
- Diplomirani studenti zaposleni izvan države u kojoj su stekli diplomu zarađuju oko 30 posto više od onih koji su ostali u državi, čak i na niže rangiranim poslovima; posebno se ističu diplomirani studenti iz Grčke koji zarađuju u prosjeku 2000 eura više od onih koji ostanu u državi; suprotno je kod diplomiranih studenata iz Norveške koji u inozemstvu zarađuju oko 2000 eura manje nego u Norveškoj
- Nezaposleni diplomirani studenti i oni koji su zaposleni na poslovima niže razine od one za koju su stekli kvalifikaciju manje su sretni, slabijeg zdravlja i pokazuju manje povjerenja prema drugima
- Poticajno okruženje za učenje i međunarodna mobilnost povezani su s većom političkom participacijom i višom razinom povjerenja u demokratske vrijednosti.
