Beirut: samoubojice u smrt odnijele najmanje 22 ljudi
Napadi na južni Beirut, jaku utvrdu šijitske militantne skupine Hezbollah, nisu rijetki, a u Beirutu vlada strah od izbijanja šireg sektaškog nasilja.
Napadi na južni Beirut, jaku utvrdu šijitske militantne skupine Hezbollah, nisu rijetki, a u Beirutu vlada strah od izbijanja šireg sektaškog nasilja.
Najmanje je 22 ljudi poginulo, a više od 140 je ozljeđeno nakon dvostrukog samoubilačkog napada na iransku ambasadu u glavnom libanonskom gradu Beirutu. Neki mediji prenose kako je među stradalima i iranski ataše za kulturu, a odgovornost za napad preuzela je sunitska džihadistička grupa Brigade Abdullaha Azzama. Napadi na južni Beirut, jaku utvrdu šijitske militantne skupine Hezbollah, nisu rijetki, a u Beirutu vlada strah od izbijanja šireg sektaškog nasilja.
Hezbollah:
*Osnovan 1985. godine kao rezultat Prvog libanonskog rata;
*Politička stranka s vlastitim paravojnim krilom koje je vojno snažnije od libanonske nacionalne vojske;
*Ime znači Stranka Allaha/Stranka Boga;
*Trenutni predsjednik: Hassan Nasrallah;
*U libanonskom parlamentu drže 12 od 128 mjesta, dok u libanonskoj vladi drže dvije od 30 ministarskih pozicija;
*Šijiti - usko povezani s Iranom i Sirijom; sudjeluju u borbama u sirijskom građanskom ratu na strani predsjednika Bashara al-Assada.
Brigade Abdullaha Azzama militantna su sunitska teroristička grupa osnovana 2009. godine koja svoje napade uglavnom bazira na Bliskom istoku. Ime su dobili po Abdullahu Azzamu, Palestincu iz Jordana, koji je bio među prvim Arapima koji su se odlučili boriti na talibanskoj strani nakon sovjetske invazije Afganistana 80-ih godina prošlog stoljeća. Manja su teroristička skupina gledajući globalno, a usko su povezani s al-Quaedom.
Libanon je država koja nakon Sirije najviše trpi posljedice građanskog rata u susjedstvu. Nekada prostor prvih civilizacija (Feničani), Libanonom je sedam stoljeća, do kraja I. svjetskog rata, vladalo Otomansko Carstvo. Nakon što mandat nad njima preuzima Francuska, Libanon prosperira. Zovu ga „Švicarska Bliskog istoka“, Beirut nazivaju Parizom, a gospodarstvo se bazira na turizmu, bankarstvu i trgovini. Neovisnost dobivaju 1943. godine i slijedi 30 godina mira. godine 1975. u Libanonu započinje građanski rat čije se posljedice osjećaju još danas. Borba između raznih kako religijskih, tako i političkih naoružanih grupacija, traje 15 godina, a 1990. godine, kada se potpisuje primirje, broji se više od 120 000 žrtava. Hezbollah nakon građanskog rata ostaje jedina priznata paravojna skupina u Libanonu, istodobno ušavši u tamošnji politički život.
