Nasilje među mladima u porastu, korijen problema često je u obiteljskom okruženju
Podaci MUP-a pokazuju kako je od rujna prošle godine do kraja travnja ove godine zabilježeno 1105 kaznenih djela u kojima su maloljetnici bili žrtve ili počinitelji – što prosječno iznosi gotovo pet slučajeva dnevno.
Podaci MUP-a pokazuju kako je od rujna prošle godine do kraja travnja ove godine zabilježeno 1105 kaznenih djela u kojima su maloljetnici bili žrtve ili počinitelji – što prosječno iznosi gotovo pet slučajeva dnevno.
Na Policijskoj akademiji „Prvi hrvatski redarstvenik“ u Zagrebu 6. svibnja održan je stručni skup pod nazivom „Od klika do udarca – granica koja nestaje“, koji je okupio vodeće stručnjake iz područja psihologije, obrazovanja, prava i policijskog sustava. Središnja tema skupa bilo je sve češće ispreplitanje virtualnog i stvarnog nasilja među djecom i mladima, kao i nužnost zajedničkog djelovanja svih društvenih dionika u borbi protiv toga problema.
Skup je otvorio potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova dr. sc. Davor Božinović, istaknuvši kako je nasilje među djecom postalo globalni izazov 21. stoljeća koji zahtijeva sustavan i ozbiljan odgovor. Prema njegovim riječima, prisutnost nasilja sve je vidljivija u školama, na igralištima, ali i na internetu – prostoru koji omogućuje anonimnost, širenje govora mržnje i produljeno izlaganje zlostavljanju.
„Dijete od najranije dobi mora znati da se nasilje ne smije skrivati, niti kad si žrtva, niti kad isto promatraš. Potrebno je rano prepoznati djecu s nasilnim obrascima ponašanja te s njima preventivno i stručno raditi prije nego nasilje eskalira. Djeca nažalost često ne traže pomoć jer smatraju da se ništa neće promijeniti i da je nasilje normalno. To ne smijemo dopustiti“, poručio je ministar Božinović, naglašavajući važnost pravovremene intervencije i preventivnog rada s djecom koja pokazuju znakove nasilnih obrazaca ponašanja.
Svoj doprinos raspravi dala je i pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević, upozorivši kako nijedno nasilje ne nastaje preko noći te da odrasli moraju naučiti prepoznavati kada dijete poziva u pomoć. Posebno je istaknula zabrinjavajuću činjenicu da roditelji u prosjeku sa svojom djecom provode tek sedam minuta dnevno u razgovoru – i to uglavnom o školskim obvezama.
„Nijedno nasilje ne nastaje preko noći, stoga je važno prepoznati vrisak ili krik djeteta kojim ono nas odrasle upozorava da mu nešto nedostaje. Odrasli trebaju podučiti djecu od najranije dobi da je nasilje potrebno prijaviti, moramo s djecom stvoriti odnos povjerenja kako bi nam se mogli uvijek obratiti“, kazala je pravobraniteljica.
Na složenost problema upozorila je i prof. prim. dr. sc. Katarina Dodig-Ćurković, subspecijalistica dječje i adolescentne psihijatrije iz KBC-a Osijek, koja je govorila o sve prisutnijem trendu prepuštanja odgoja institucijama. Naglasila je kako mnoga djeca koja dožive vršnjačko nasilje ostaju neprimijećena, dok su počinitelji često iz okolina u kojima je agresija prihvaćena i normalizirana.
„Nasilje rađa novo nasilje, a mržnja novu mržnju. Ako želimo promjenu, cijelo društvo mora biti dio rješenja“, zaključio je Božinović te pozvao akademsku zajednicu, zdravstveni sustav, lokalnu upravu, medije i roditelje na zajedničko djelovanje.
Podaci MUP-a pokazuju kako je od rujna prošle godine do kraja travnja ove godine zabilježeno 1105 kaznenih djela u kojima su maloljetnici bili žrtve ili počinitelji – što prosječno iznosi gotovo pet slučajeva dnevno.
