Što su i čemu služe sindikati?

U svrhu prilagodbe sadržaja na portalu osobama s invaliditetom, u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr izrađena je cjelovita audio verzija članka.

Novinarska je profesija u Hrvatskoj doživjela brojne promjene u posljednja tri desetljeća, što je rezultiralo manjkom povjerenja građana u medije i padom kredibiliteta hrvatskih medija. Uzrok tomu zasigurno je nesnalaženje medija, ali i profesionalnih organizacija, u izazovima koje je donijela najprije društvena tranzicija u Hrvatskoj tijekom raspada komunističkog sustava, rata i nestabilne demokracije, a potom i globalna kriza i recesija. Pad profesionalnih kriterija i standarda u obliku tabloidizacije i senzacionalizma, kratkoročno se odrazio na povećanje naklada, a dugoročno je pridonio srozavanju novinarske profesije i medija općenito u hrvatskoj javnosti.

Danas je percepcija hrvatskih (d)novinara, kako ih se popularno oslovljava, znatno lošija i drukčija iako djeluju u demokratskom uređenju, a na raspolaganju imaju puno veće tehničke i komunikacijske mogućnosti te mogućnosti boljeg obrazovanja nego prije 60 godina. Posljedice globalne krize i recesije, koje su dodatno poljuljale ekonomski položaj novinara, iziskuju nužne radikalne promjene koje bi poboljšale kvalitetu medijskog izvještavanja te vratile ugled profesiji. Nije na odmet ni spomenuti kako su niske plaće i sužen broj mogućnosti napredovanja u medijima najčešći razlozi zbog kojih se napušta novinarstvo.

Imajući na umu da su mediji zrcalo društva u kojem djeluju, obrazovanje i udruživanje novinara u tom smislu imaju iznimno važnu ulogu. Uz kvalitetnije medijske zakone i njihovu učinkovitiju provedbu, podizanjem etičkih standarda te nametanjem novih vrijednosti i društvene odgovornosti u struci, moguć je i doprinos društvu općenito.

Što je sindikat?

Sindikat je udruženje radnika, odnosno organizacija koja se bori za poštivanje i poboljšavanje radnih odnosa i u koju se ljudi samovoljno udružuju kako bi ojačali svoj položaj prema poslodavcu i državi u pregovorima o uvjetima rada, odnosno radnih i socijalnih prava koje kao građani uživamo. Glavne su zadaće sindikata zaštita i unapređenje uvjeta rada, promicanje radničke i društvene solidarnosti te izgradnja društva u kojem će u praksi biti ostvareno ustavno pravo svakog građanina na rad, na plaću za taj rad od koje može dostojanstveno živjeti, kao i na socijalnu sigurnost u uvjetima nezaposlenosti, bolesti i starosti.

Sindikat je neovisan o državi, poslodavcima, političkim strankama i drugim društvenim organizacijama. Sa svim navedenim akterima stupa u različite odnose – pregovara, surađuje i prosvjeduje, pomaže zaštiti te povećanju radničkih interesa i prava. Iako su danas mnoga prava radnika zaštićena zakonom, u praksi se ta prava ne poštuju uvijek. Kao pojedinci možda ne možemo previše utjecati na svojega poslodavca, ali radnici zajedno, organizirani u sindikat, imaju znatno veću snagu.

Djelovanje i utjecaj sindikata

Danas su sindikalna prava dio međunarodnih ljudskih prava, te su zaštićena dokumentima Ujedinjenih naroda, Europske unije, kao i Ustavom i Zakonom o radu Republike Hrvatske. Nažalost, i dalje postoje države i sredine u kojima se ljudska, a i sindikalna prava krše. Vrši se pritisak na radnike i sprječava sindikalno organiziranje. Hrvatska u tome svakako nije iznimka. Stoga su sindikalne akcije, što uključuje prosvjede i štrajkove, zakonski dopuštena sredstva pritiska na poslodavca i sasvim su uobičajene u demokratskom društvu, a posljedično predstavljaju važan alat u borbi za zahtjeve radnica i radnika.

Prema istraživanju koje je proveo Savez samostalnih sindikata Hrvatske, ispitanici koji su radili kod poslodavca kod kojega su radnici sindikalno organizirani, kao i oni koji su obuhvaćeni kolektivnim ugovorom, izrazili su znatno veće zadovoljstvo radnim mjestom od onih kod kojih to nije slučaj.

Sindikat novinara Hrvatske

– Naš se obrazovni sustav ne dotiče riječi rad. Rad nije dio hrvatskih škola – niti praktični rad, niti znanje o radničkim pravima, niti o domaćinstvu. Stoga ne treba čuditi zašto nema ideje o radništvu i radničkim pravima. – Boris Jokić

Sindikat novinara Hrvatske (SNH) okuplja brojne novinare i novinarke, a blisko je vezan uz medijske djelatnike i stručnjake za radno pravo. Djeluje proaktivno te funkcionira kao stabilna organizacija više od trideset godina koja kontinuirano i progresivno prilagođava svoj rad vremenu u kojem djeluje. Također, svojim članovima omogućuje brojne edukacije, radionice te otvara mogućnosti za usavršavanje vlastitih vještina. Prema novinarima koji nisu članovi također djeluje utoliko što se sva zakonska i socioekonomska prava primjenjuju na cijelu industriju, ne samo na članove. Suradnja s Hrvatskim novinarskim društvom sudjeluje i u podizanju kvalitete struke i rješavanju brojnih drugih problema na nacionalnoj razini, dok suradnje s međunarodnim sektorskim organizacijama i institucijama osiguravaju međunarodnu prisutnost hrvatske medijske scene putem organiziranja brojnih edukacija, tribina i drugih aktivnosti.

– Svakako bih htjela naglasiti da sindikalno udruživanje i djelovanje nikako nije usmjereno protiv poslodavca. Upravo suprotno, radnici i poslodavac uz pomoć sindikata mogu bolje definirati svoje potrebe, sindikat može biti medijator u slučaju šuma u komunikaciji između radnika i poslodavca, a ovaj sindikat sigurno nije arhaični ostatak nekih prošlih vremena koji koči napredak i ne prilagođava se izazovima sadašnjice. – rekla je predsjednica SNH-a, Maja Sever.

Tijekom godina, SNH je svojim radom izborio i konačno prepoznavanje od strane Ministarstva kulture činjenicu da je ono zaduženo i za medije, što su godinama nijekali i odbijali prihvatiti, stoga se danas resorno tijelo zove Ministarstvo kulture i medija. Kontinuirano se zalaže za bolje i kvalitetnije novinarstvo i zapošljavanje, nastoji proširiti radna prava i uvjete, poboljšati plaće te onemogućiti besplatan rad, adekvatnu zdravstvenu zaštitu te za okončavanje svakog oblika diskriminacije i nejednakosti na radnom mjestu. Ističe se i važnost pluralizma medija, kao i zagovaranja javne funkcije medija.

– Pomalo je ironično da kroz naš rad često upozoravamo na brojne nepravde počinjene prema radnicima u Hrvatskoj dok sebe stavljamo na posljednje mjesto. Udruženo sindikalno djelovanje moglo bi tu situaciju promijeniti. Mislim da se zajedno možemo izboriti za bolja radna prava novinara i medijskih djelatnika u Hrvatskoj, a to je put za jačanje neovisnosti i prava na slobodno izvještavanje. Novinar kojemu nije ugrožena egzistencija može biti zaista slobodan novinar. -  Maja Sever.

Što sindikat nudi mladima i studentima?

Novinari su, pogotovo mladi i oni na početku vlastite profesionalne karijere, suočeni s brojnim preprekama. Nemaju autonomiju odlučivanja o temama o kojima će pisati, plaće su niske u usporedbi s količinom posla, a nerijetko dobivaju i potvrdu kako su lako zamjenjivi, pogotovo za vrijeme trajanja studija. Iako mlade studente u teoriji štiti Zakon o obavljanju studentskih poslova, na način da se ugovorom obvezuje posrednike (poslodavca) da su dužni zaštititi izvođača (studenta) i pružiti mu pravnu pomoć i zaštitu u vezi s ostvarivanjem svih prava iz ugovora, to u praksi nije slučaj. Većina poslodavaca ipak preferira rad na studentski ugovor, jer na njega ne plaćaju doprinose, poreze i prireze, budući da osiguranje za studente pokriva država. Sindikat stoga predstavlja djelotvornu pravnu, a povremeno i socijalnu zaštitu prava studenata, odnosno radnika.

Danas se mladi uglavnom zapošljavaju na određeno vrijeme ili na tzv. netipičnim radnim mjestima, a njihova se radna prava često ne poštuju u praksi, što znači da biti mlad nije uvijek prednost na tržištu rada. Nezaposlenost mladih u Hrvatskoj dvostruko je veća od nezaposlenosti opće populacije, a na radnome mjestu mladi su nerijetko diskriminirani u pogledu visine plaće, mogućnosti dodatnog obrazovanja i napredovanja ili općenitih uvjeta rada. Stoga je sindikalno organiziranje mladih i jačanje njihova položaja unutar samih sindikata od ključne važnosti za poboljšanje položaja mladih radnika i radnica.

Posljednje su dvije pandemijske godine značajno promijenile tržište rada porastom siromaštva i društvene nejednakosti, što je rezultiralo brojnim otkazima, potplaćivanjem i sveopćoj nesigurnosti radnika. Posljedica je to stalnih promjena radnoga zakonodavstva, koje se neprestano fleksibilizira, a kao rezultat sve manje ljudi ima pristup ugovorima na neodređeno vrijeme i kvalitetnim radnim mjestima. Takva nestabilna situacija posebno pogađa one koji su na tržištu rada ionako najugroženiji – mlade i žene. Što je nesigurnost oko zaposlenja veća, mladima je sve teže osamostaliti se i planirati vlastitu budućnost.

Sindikat radi i djeluje u interesu svojih članova, i svih ljudi koji žive od svojega rada. Nastoji mladima i studentima koji žele raditi u medijima omogućiti lakše snalaženje u medijskom prostoru. Pristup teže dostupnim informacijama potrebnim za kvalitetan rad također je prednost, kao i sudjelovanje na brojnim edukacijama, seminarima, konferencijama i slično, te umrežavanje s drugim članovima i medijskim stručnjacima koje u konačnici može rezultirati i prirodnijim zapošljavanjem u struci.

Brojna istraživanja pokazuju kako članstvo u sindikatu radnicima daje sigurnost i jača samopouzdanje, a to koristi svakom radniku, neovisno o karijeri. Promicanjem interesa i prava mladih, kao i njihovim učlanjivanjem u sindikate te organiziranjem različitih aktivnosti i akcija, kontinuirano se radi na poboljšanju položaja mladih na tržištu rada i na radnome mjestu. Upravo je zbog toga izrazito važno razumjeti radnička prava, registrirati ih kao prava koja pripadaju svima nama i kojima se kao društvo ponosimo.

Članak je nastao u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr, koji udruga Centar za razvoj mladih provodi u partnerstvu s udrugom Pragma, a sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda. Dodijeljeno mu je ukupno 1 400 000 kuna.