Stella, Selma i Sara u avanturi života: Bitno je napustiti komfor zonu, granice postoje samo u našim glavama i na karti

U svrhu prilagodbe sadržaja na portalu osobama s invaliditetom, u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr izrađena je cjelovita audio verzija članka.

Od prvog zabilježenog slučaja zaraze u prosincu 2019. pa sve do danas, epidemija koronavirusa u znatnoj je mjeri opteretila gotovo sve sektore gospodarstva i područja ljudskog djelovanja. U jeku borbe protiv širenja zaraze, vlade i ostale institucije, kao što su primjerice stožeri civilne zaštite, bile su primorane uvoditi brojne restriktivne mjere. Ograničenje okupljanja na javnim i u zatvorenim prostorima, ograničenje radnog vremena kafića i restorana, obvezno nošenje zaštitnih maski, obvezne COVID potvrde i ostale mjere na koljena su bacile mnoge poduzetnike, ugostiteljske djelatnike. U bitnoj je mjeri stradala event industrija s obzirom na to da je uz veliki broj zaraženih održavanje koncerata i predstava bilo gotovo nemoguće.

Zbog epidemije koronavirusa znatno je propatila i turističko-putnička industrija. Ulazak u mnoge države bio je, i još uvijek je, uvjetovan negativnim testom na COVID-19 ili pak mjerom samoizolacije po dolasku na ciljano odredište. Stupanje istih mjera na snagu za mnoge je značilo trajni ostanak u matičnoj zemlji, ali ne i za protagonistice ove priče.

Epidemiji unatoč, studentice Stella, Selma i Sara spakirale su svoje kofere, odabrale ciljano odredište u sklopu dostupnih fakultetskih ERASMUS+ programa i hrabro otputovale do željenih destinacija u nadi da će steći nova poznanstva i proživjeti nezaboravna iskustva kojih će se još dugo sjećati.

Epidemija kao poticaj, a ne kamen spoticanja

Druženja, putovanja i upoznavanje novih ljudi neizostavni su sastojci kvalitetnog studentskog života. Ipak, koronavirus u živote studenata unio je znatne promjene, posebice kada su u pitanju putovanja i ERASMUS razmjene. Prema podacima Europskog parlamenta, čak 25 posto studentskih razmjena otkazano je zbog koronavirusa, dok je za polovicu sudionika cjelokupni program prebačen u virtualni svijet.

Stella Kanaet, studentica novinarstva na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, na ERASMUS+ program prijavila se još 2018. godine kada korone još nije ni bilo. Epidemija ju, kaže, nije pokolebala u namjeri da dva semestra provede u Češkoj.

– Pojava koronavirusa na našim prostorima nije utjecala na moju odluku da se priključim ERASMUS-u. Češku sam odabrala s obzirom na to da sam tamo već imala nekoliko poznanika te sam znala da neću biti sama. Znala sam da je preda mnom velika sloboda, ali i velika odgovornost. Što se mene tiče, sastojci za avanturu. – kaže Stella.

Prilikom dolaska u drugu državu i na drugi, tek u manjoj mjeri, srodni fakultet Stella se našla pred izazovom prilagodbe drugačijem načinu života. No, zahvaljujući dobrim prijateljima, kaže nam Stella, puno je lakše prebroditi teške trenutke.

– Nekada je dovoljno samo izaći iz svoje komfor zone. Za početak, upoznati barem jednu do dvije osobe. Nakon toga sasvim spontano, preko jednih i drugih, slijedi upoznavanje novih osoba. Sve je puno lakše kada se izađe iz komfor zone. Početak je najvažniji i mislim da se nitko ne bi trebao bojati progovoriti s nekim posebice zato što svi prolaze kroz tu istu stvar, a i veliki dio erasmusovaca dolazi potpuno sam. – istaknula je Stella s osmijehom.

S obzirom na to da je po prirodi ekstrovertirana, steći nove prijatelje uz ERASMUS+ program bio je mačji kašalj i za Selmu Ćatić. Dolaskom iz Tuzle u Zagreb na Rudarsko-geološko-naftni fakultet stekla je prijatelje koje i dandanas rado poziva na kavu i s njima se druži u svoje slobodno vrijeme.

– Upravo je dobro društvo jedan od glavnih razloga zbog kojih ću produžiti svoj ERASMUS i boravak u Hrvatskoj. Unatoč pandemiji i brojnim ograničenjima, bilo je lako sprijateljiti se, posebice zato što su to ljudi s područja bivše Jugoslavije i samim time nismo imali nekakvih jezičnih barijera, a i kultura nas povezuje. To zapravo pokazuje da su granice samo u našim glavama i nacrtane na karti. – rekla nam je Selma.

Iako su epidemiološke mjere u Hrvatskoj trenutno nešto blaže, iza nas je dug i buran period u kojem su mnogi ugostiteljski objekti, pa tako i noćni klubovi, bili prisiljeni mijenjati svoj način poslovanja. Za brojne je studente veliki problem predstavljala činjenica da su svi barovi svoja vrata morali zatvoriti u ponoć. Selma je pak u tome pronašla prednost.

– Noćni klubovi ne predstavljaju mi nikakav imperativ kvalitetnog druženja. Dapače, više sam tip za kućna druženja pa smo većinu tuluma odradili negdje u prostorijama studentskog doma. Kako god, i da se sve zatvorilo, ne bi bio problem jer mislim da me pandemija nije ograničila ni u čemu. Boravak u Hrvatskoj svakako mi je došao kao odušak. – kaže nam Selma.

Za dolazak i sudjelovanje u ERASMUS+ programu u Hrvatskoj izborila se i Sara Kadić. Postelju svoga doma na kućnoj adresi u Crnoj Gori, Sara je zamijenila onom u studentskom domu u Zagrebu. No, kako nam kaže Sara, želja za pohađanjem Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i to na Odsjeku za biologiju, bila je jača od bilo kojeg straha, pa i činjenice da su se na njenom matičnom fakultetu dodjeljivale tek tri stipendije.

– S obzirom na to da je u pitanju takav fakultet, znala sam da ću dosta vremena provesti na predavanjima i da ću jako dobro upoznati hrvatske laboratorije koji su mnogo moderniji u odnosu na naše. Kada gledam s odmakom, mogu reći da je ERASMUS ispunio sva moja očekivanja jer sam, među ostalim, probala i puno drugih stvari koje inače ne bih mogla u svojoj zemlji. – zadovoljno govori Sara.

Iako za sebe kaže kako je introvertirana osoba i teško sklapa prijateljstva, povezivanje je bilo lakše zbog sličnog govornog područja.

– Unatoč mojim početnim očekivanjima i strahovima, nije bilo teško sprijateljiti se, pa čak i u vrijeme pandemije kada nam je druženje takoreći ograničeno. Jako puno ljudi je došlo na ERASMUS iz različitih krajeva Europe, a mi smo svi tu i kako bismo sklopili prijateljstva. Pa, bili bismo usamljeni kada ne bismo barem malo bili otvoreni za upoznavanje novih mjesta i ulaske u nove avanture. – napomenula je Sara.

Studentski posao kao dodatni izvor prihoda na ERASMUSU

Kada je u pitanju studentski džep, svaka kuna je dobrodošla. Upravo zato, mnogi se za vrijeme studiranja odlučuju na privremeno studentsko zapošljavanje, katkad i po nekoliko sati dnevno, kako bi si mogli priskrbiti neke dodatne užitke koje si inače ne bi mogli priuštiti zbog ograničenog budžeta.

Iako joj je iznos ERASMUS stipendije bio dovoljan, hrabro u potragu za studentskim poslom u Češkoj, krenula je Stella. Kako sreća prati odvažne, tako se i ona ubrzo nakon dolaska u tu zemlju – zaposlila. Najviše ju je, kaže, oduševio odnos poslodavaca prema ERASMUS studentima.

– Studirati i raditi istovremeno na ERASMUSU uopće nije teško. Poslodavci su jako susretljivi sa studentima i tada nije problem odraditi makar samo dva dana u tjednu. Puni su razumijevanja i sretni su što im barem netko može doći pomoći. Dobri poslodavci cijene trud i zalaganje studenata. Uostalom, imala sam sreće pa je i kolektiv na mom poslu sjajan. – rekla nam je Stella.

Ugodno poslovno okruženje samo je jedan od razloga zbog kojeg je i Stella odlučila produžiti svoj boravak u Češkoj. S lakoćom je, kaže, dobila produženje semestra na cijelu godinu.

ERASMUS - čisti cener

Iako je katkada administrativno zahtjevan, za naše je sugovornice sudjelovanje u ERASMUS+ programu bilo i jest doživljaj koji će pamtiti zauvijek. Stres oko dobivanja stipendije i prilike za ERASMUS, brojne isprave, dokumenti i žigovi, strah od upoznavanja novih ljudi i nove kulture… Svi ti faktori zanemarivi su u odnosu na iskustvo koje program razmjene pruža. I baš zbog toga, Stella, Selma i Sara svoje iskustvo kroz smijeh su ocijenile visokom desetkom. Svima koji se još uvijek dvoume oko sudjelovanja u ERASMUS-u, Selma poručuje: Što bismo mi u Bosni rekli, čisti cener.

Uz bogata osobna iskustva, ERASMUS donosi i lakše zapošljavanje. Prema Studiji o učinku Erasmusa koju je provela Europska komisija, 64% poslodavaca smatra međunarodno iskustvo važnim prilikom zapošljavanja. 92% poslodavaca traži transverzalne vještine, kao što su otvorenost i znatiželja u pristupu novim izazovima, sposobnost rješavanja problema i donošenja odluka, samopouzdanje, tolerantnost prema osobnim vrijednostima i ponašanju drugih ljudi.

Generalno gledano, ERASMUS studenti u boljem su položaju prilikom traženja prvog zaposlenja i unapređenja svoje karijere. Više od jednog od tri Erasmusova studenta koji su bili na stručnoj praksi u inozemstvu dobilo je ponudu ili su zaposleni u tvrtci u kojoj su bili na praksi. 

Članak je nastao u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr, koji udruga Centar za razvoj mladih provodi u partnerstvu s udrugom Pragma, a sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda. Dodijeljeno mu je ukupno 1 400 000 kuna.