Pripravnički staž čekaju mjesecima i godinama, a posla bez njega – nema
Nakon što završe fakultet, studente Zdravstvenog veleučilišta očekuje pripravnički staž kako bi se mogli zaposliti u struci. No, iako žele odraditi staž, na natječaje čekaju po nekoliko mjeseci ili godina. Cijelo to vrijeme oni su, iako visoko obrazovani i spremni na rad – nezaposleni.
Nakon što završe fakultet, studente Zdravstvenog veleučilišta očekuje pripravnički staž kako bi se mogli zaposliti u struci. No, iako žele odraditi staž, na natječaje čekaju po nekoliko mjeseci ili godina. Cijelo to vrijeme oni su, iako visoko obrazovani i spremni na rad – nezaposleni.
U svrhu prilagodbe sadržaja na portalu osobama s invaliditetom, u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr izrađena je cjelovita audio verzija članka.
Za neke studente ni uspješno završavanje svih fakultetskih obaveza, dobivanje diplome i bacanje kapice nije kraj fakulteta, odnosno obrazovanja – neke nakon završetka svih ispita čeka stručni ispit, dok drugi moraju odraditi staž kako bi mogli uopće tražiti i dobiti posao u struci. Jedna struka, nažalost, ima posebno teške uvjete za pronalazak staža.
Naime, Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih djelatnika propisano je da pripravnički staž zdravstvenih radnika traje godinu dana (čl. 1), osim ako se radi o doktorima medicine koji su završili petogodišnji studij čiji staž traje dvije godine. Pripravnički staž obavlja se u punom radnom vremenu, a nakon obavljenoga pripravničkog staža zdravstveni radnici polažu stručni ispit pred ispitnim povjerenstvom ministarstva. No, prije toga, pravi je izazov uopće dobiti staž.
Studenti sa Zdravstvenog veleučilišta žale se kako im je teško dobiti staž i kako na njega znaju čekati i više od godinu dana. Većina studenata upravo to navodi kao najveći problem ovog zagrebačkog veleučilišta koje ima šest različitih stručnih smjerova, od kojih je na većini potrebno odraditi staž. Svake godine red za odrađivanje postaje sve duži: sa svakom generacijom sve više studenata staje u red za odrađivanje staža, dok većina onih starijih još uvijek čeka da odrade svoj staž kako bi se mogli zaposliti.
Završili fakultete, a ne mogu do posla
Studenti su stavljeni u tešku poziciju: mjesecima moraju čekati kako bi dobili staž, a za to vrijeme ne smiju biti u radnom odnosu nigdje drugdje. Smatraju kako bi im fakultet trebao više pomoći pri pronalasku staža i osigurati im da ga što prije odrade. Nekoliko studenata Zdravstvenog veleučilišta podijelilo je s nama svoja mišljenja o stažu i sveukupnom konceptu studiranja.
– O čekanju na staž mislim kako se za odrađivanje istog zna čekati i predugo (što je besmisleno) umjesto da se taj isti staž na neki način već i osigura nakon završetka fakulteta. Mnogi se zbog tog čekanja staža okrenu poslovima izvan svoje struke – rekla nam je Petra, prvostupnica fizioterapije Zdravstvenog veleučilišta.
Petra kaže kako je imala čiste sreće što je svoj staž uspjela dobiti za dva mjeseca jer većina drugih studenata nije iste sreće. S Petrom se slaže i prvostupnica sanitarnog inženjerstva Anamarija, koja smatra da je najveći problem stručnih studija na Zdravstvenom veleučilištu upravo staž.
– Puno ljudi se nakon dugog niza mjeseci i godina odluče ipak na posao u nekoj drugoj grani koja nije njihova struka zbog nemogućnosti da odrade staž i zaposle se nakon toga u svojoj struci – ispričala nam je Anamarija, koja je trenutno na diplomskom studiju na Medicinskom fakultetu u Rijeci jer se na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu diplomski studij održava svaku drugu godinu.
Osim predugog čekanja, Anamarija ističe i drugi poprilično veliki problem staža – činjenicu da ne možeš biti ni u kakvu radnom odnosu kako bi se mogao prijaviti na natječaj za staž.
– Također, velikim problemom smatram to da nakon završetka studija i u trenutku prijavljivanja na natječaj moraš biti prijavljen na burzu, odnosno ne možeš biti u nikakvom radnom odnosu kako bi se mogao prijaviti na natječaj za staž. Ako je osoba i zaposlena negdje drugdje, mora dati otkaz kako bi se mogla prijaviti na natječaj. Smatram da je apsolutno neprihvatljivo da nakon završenog npr. preddiplomskog studija s 20 godina financijski moraš ovisiti o roditeljima ili nekome drugome jer ne možeš ulaziti u radni odnos (ako se želiš prijaviti negdje na natječaj za staž) niti možeš raditi studentski jer studentska prava istječu 3 mjeseca po završetku studija – istaknula je Anamarija, dodajući kako bi se trebalo bolje organizirati i posvetiti problemu staža te ga osigurati svim pripravnicima u što kraćem vremenskom roku.
Kaže kako se rezultati natječaja dobivaju relativno brzo, negdje za tri tjedna, ali ako osoba nije prihvaćena na natječaju, što u većini slučajeva i nije iz prve, uglavnom se odmah prijavljuje na drugi, za koji također mora biti nezaposlena, pa većina njih ne vidi smisao da se zaposle između natječaja, a vrtnja u krug između prijavljivanja natječaja može trajati mjesecima, ostavljajući diplomante financijski ovisne o drugima.
Anamarijina kolegica Ivana sa sanitarnog inženjerstva ističe dodatni problem koji se pojavljuje pri prijavljivanju za staž te u dobivanju staža – nepotizam.
– Iskreno, kao budući zdravstveni radnik jako sam ljuta što se treba čekati jako dugo na staž jer za dobiti staž u današnje vrijeme moraš u Hrvatskoj imati jako dobru vezu – navodi Ivana naglašavajući problem koji se, nažalost, nerijetko pojavljuje u Hrvatskoj u bilo kojem sektoru zanimanju ili drugog.
Prvostupnik radne terapije Luka smatra da postoji premalo mjesta na kojima se može obaviti staž te da se prima malo stažista. Na pitanje koliko minimalno očekuje da će morati čekati dobivanje staža odgovara minimalno šest mjeseci jer su mu tako rekli kolege koji su staž odradili.
Anamarija navodi kako su joj stariji kolege rekli da ju, iz njihova iskustva, očekuje duže čekanje na staž s magisterijem nego kao prvostupnica.
– Neki mi preporučuju da se ipak prijavim s diplomom prvostupnika, a ne magistre jer se navodno brže dobije staž i traže više prvostupnika nego magistra na mjestima za stažiranje – kaže Anamarija, koja to smatra suludim.
Zbog Covid-19 ostali bez i ono malo natječaja za pripravništvo
Tijekom 2020. godine zbog loše zdravstvene situacije uzrokovane koronavirusom natječaji za pripravništvo nisu se raspisivali, odnosno raspisivali su se puno rjeđe.
Loše situacije s raspisivanjem natječaja za pripravništvo svjestan je i ministar zdravstva Vili Beroš, koji je prije 8 mjeseci za Večernji list komentirao kako se s Hrvatskim zavodom za zapošljavanjem radi na konkretnim koracima.
– Pripravnički staž zdravstvenih radnika propisan je zakonom i važan je za pripremu zdravstvenih radnika za samostalan rad. Do 2020. godine dugi niz godina staž se financirao iz sredstava Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Za 2020. godinu kvota HZZ-a je 170 pripravnika, stoga ćemo zajedno s drugim dionicima poduzeti mjere kako bi se preostalim zdravstvenim radnicima osiguralo obavljanje pripravničkog staža. To je jedan od brojnih naslijeđenih problema s kojima se suočava Ministarstvo zdravstva te unatoč brojnim izazovima aktualne pandemije tražimo rješenja i za ta pitanja. U nekoliko navrata kontaktirali smo Zavod za zapošljavanje kako bismo odredili konkretne korake – komentirao je tada ministar Beroš za Večernji list.
Iako možda nisu dobili priliku odraditi pripravništvo, studenti Zdravstvenog veleučilišta dobili su priliku raditi na punktovima za testiranje na koronavirus te na punktovima za cijepljenje. No, to im se iskustvo neće računati kao odrada pripravničkog staža.
Upućena u rad svojih kolega na punktovima povezanim s Covid-19, Anamarija smatra kako bi se studentima olakšalo kada bi se sati koji su odrađeni na Covid-19 odjelima ili testiranjima priznali kao jedan dio staža. Napominje kako studenti koji rade na takvim mjestima izlažu svoje zdravlje, kao i zdravlje svojih bližnjih, samo kako bi lakše mogli dobiti staž koji čekaju.
Svoje iskustvo s radom na punktu za uzimanje briseva podijelila je s nama studentica Zdravstvenog veleučilišta Ivana:
– Radila sam od 11. mjeseca do 1.7. na uzimanju briseva na Covid-19. Odradila sam 242 dana, po najvećoj hladnoći i po najvišim temperaturama, u odijelu di ne smiješ četiri sata ništa piti ili pojesti – navodi Ivana.
Ivani je također zasmetalo što joj se odrađeni sati neće priznati kao barem dio staža ili cijeli staž.
– Rad na uzimanju brisa će mi samo malo pomoći da sam u prednosti nad drugima prilikom zapošljavanja – govori nam.
Studenti složni: manje kvote na fakultetima, više natječaja za pripravništvo
Opisani problem muči buduće zdravstvene djelatnike već godinama. Situacija se zasigurno neće jednostavno riješiti, ali ovi studenti smatraju kako bi nekoliko stvari ipak moglo olakšati cjelokupan proces dobivanja staža. Svi su složni – treba smanjiti kvote upisa ili omogućiti više mjesta gdje bi se staž mogao odrađivati.
– Mislim da bi se prije svega trebale smanjiti kvote upisa studenata kada već nije izvedivo da se svima njima osigura staž po završetku studija. Određeni smjerovi poput fizioterapije upisuju ne samo velik broj redovnih, već i vanrednih studenata, ne uzimajući u obzir da postoje i drugi fakulteti sa smjerom fizioterapije – smatra Anamarija.
S njom se slaže i Petra, koja kaže da se proces čekanja staža može ubrzati reguliranjem kvote upisa studenata na fakultete.
– Mislim da je nekako najveći problem taj što se upisuje preveliki broj studenata koji zatim završe na burzi jer nema dovoljno mjesta za stažiranje.
Petra smatra kako bi raspisivanje više natječaja sigurno pridonijelo smanjenju broja nezaposlenih na burzi. Ivana kao rješenje vidi raspodjelu studenata, nakon završenog fakulteta, u određene zavode i odjele. Na taj bi način studenti bili raspoređeni i taj bi se princip svake godine ponavljao. Jedna generacija završila bi fakultet, otišla na staž i tako u krug… Najvažnijim smatraju da se cijeli proces bolje organizira te da se sve nadležne institucije sustavno posvete problemu stažiranja – od Ministarstva znanosti i obrazovanja te Ministarstva zdravstva do Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, komora i pojedinih fakulteta.
Članak je nastao u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr, koji udruga Centar za razvoj mladih provodi u partnerstvu s udrugom Pragma, a sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda. Dodijeljeno mu je ukupno 1 400 000 kuna.
