Opijanje u izlascima društveno prihvaćeno: traži se „brzi popravak“ umjesto da se dublje pristupi rješavanju problema ili potrebe koju mladi žele zadovoljiti

U svrhu prilagodbe sadržaja na portalu osobama s invaliditetom, u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr izrađena je cjelovita audio verzija članka.

Mladost je vrijeme eksperimentiranja i formiranja identiteta, i period kada je utjecaj vršnjaka možda i jači od utjecaja obitelji. Sastavni dio ovog procesa je traženje novih osjećaja i doživljaja i preuzimanje rizika. Tu dolazimo do konzumacije alkohola među mladima. Razlozi za konzumaciju su različiti: bolja zabava, mladi su opušteniji, hrabriji, komunikativniji, lakše prilaze simpatijama i započinju razgovore.

Mirjana Soljačić, iz udruge Pragma objašnjava da najčešći motiv mlađih konzumenata alkohola leži u socijalnim motivima i „podizanju raspoloženja“.

– Popije se koja čaša, subjektivno im je zabavnije, opušteniji su, nešto komunikativniji, dobiva se hrabrost koja možda inače nije prisutna. Iako je znatiželja, preuzimanje rizika i testiranje granica nešto što je karakteristično za tu mladu dob, rekla bih da se danas na realnost gleda kao 'dosadnu' i nedovoljno stimulirajuću pa se traži neko brže rješenje ili „brzi popravak“ umjesto da se dublje pristupi rješavanju problema ili potrebe koju mladi žele zadovoljiti – rekla je Soljačić.

Ona upozorava da su velike količine alkohola zabrinjavajuće i predstavljaju dugoročni potencijalni problem sa ovisnostima u budućnosti. Soljačić se dalje osvrće na pritisak društva zbog kojeg mladi ulaze u rizična ponašanja, pa tako i u konzumaciju alkohola.

– S jedne strane je to očekivano u adolescenciji jer vršnjaci postaju najvažniji izvor socijalnog odobravanja, daju osjećaj pripadnosti, podrške i povjerenja, temeljem njih mladi grade poželjnu sliku o sebi, (re)definiraju vlastite stavove, vrijednosti i ciljeve. Uvijek je bolje djelovati preventivno nego intervenirati – kazala je Soljačić.

Kako kaže, neki nalazi govore da je srednja dob početka konzumacije alkohola već sa 16,1 godina, te upozorava da moramo na ispravan način, i u pravo vrijeme, educirati mlade o štetnosti alkohola na mozak, naučiti ih tehnikama koje će ih učiniti otpornijima na pritisak vršnjaka, kako kvalitetnije provoditi slobodno vrijeme, da postanu svjesni svojih snaga i da pronađu sebe u ovom svijetu – neovisno o tuđim mišljenjima.

– Treba raditi na tome da mladi žive u pozitivnom okruženju, s čvrstim i podržavajućim obiteljskim vezama i s roditeljima koji će biti uključeni u njihove živote – dodaje.

Osvrnula se na naše društvo u kojem je alkohol prihvatljiv (npr. za ručak ili večeru ćemo bez problema popiti koju čašu vina) i na štetni narativ da se na pivo gleda kao na prehrambenu namirnicu, a na rakiju kao preventivni lijek za svaku bolest koja nas može zateći.

– A onda s druge strane očekujemo da mladi slušaju naše poruke poput „nemoj piti“. Problemi nastaju kada se pređe ta razina koju smo subjektivno sebi predstavili kao „društveno prihvatljivu“ pa lijepimo razne etikete i stigme, odbijamo pomoći i krivimo osobu za svoju bolest – objašnjava.

Istakla je da društvo kao da ignorira put i proces koji je doveo do te faze, a to je da su svi započeli sa čašicom, dvije, tri, pet, s vikend opijanjima, ignoriranjima ranih ponašanja koja su bila destruktivna, jer je bilo tada „prihvatljivo“.

– Činjenica je i da se umanjuje utjecaj alkohola u odnosu na druge psihoaktivne tvari što povećava šanse za razvoj ovisnosti kasnije u životu, dolazi do krivog rasuđivanja, krivih procjena rizika, agresivnih ponašanja, donošenja loših odluka koje možemo primijetiti npr. u vidu vožnje u pijanom stanju ili s pijanim vozačem čime se direktno ugrožavaju vlastiti i tuđi životi – zaključila je Soljačić.

Amenadris Rožanković, iz humanitarne organizacije Zajednica Susret, također je prokomentarirala rizike koji dolaze sa prevelikom konzumacijom alkohola.

– Rekla bih da je najveći problem kod mladih konzumenata alkohola zaustavljanje kognitivnog razvoja te trajno oštećenje funkcije mozga. Puno autora poput Mavar i Vučenović (2014.), Čale Mratović (2011.) i drugih govore o štetnosti konzumacije alkohola u mladoj dobi – objašnjava Rožanković.

Ona govori da je istraživanjima dokazano kako ispijanje alkohola kod adolescenata štetno utječe na razvoj malog i velikog mozga, ali da oštećuje i hipokampus, tj. dio mozga koji je ključan za sposobnost učenja, pamćenja i pravilnog procesuiranja emocija, pa možemo zaključiti kako takva konzumacija nedvojbeno može prouzročiti intelektualne teškoće kod mladih.

– Alkohol ima cijeli dijapazon štetnih posljedica i na odrasle osobe, a onda možemo zamisliti koliko puta štetnije alkohol djeluje na mlade osobe koje su još u razvoju te nemaju nikakvu toleranciju na alkohol. Kad sam spomenula nedostatak tolerancije na alkohol, rekla bih da je to još jedan od najčešćih i najvećih prijetnji za mlade osobe koje eksperimentiraju s alkoholom obzirom da kod njih već i nakon popijene male količine dolazi do omamljenosti pa samim time i do smanjenog stanja svijesti gdje su mladi spremniji na rizike poput tučnjave, vožnje u alkoholiziranom stanju, sjedanja u auto s nepoznatim osobama ili osobama pod utjecajem sredstava ovisnosti, nezaštićenih spolnih odnosa. Dakle, već jedna ili dvije čaše alkoholnog pića kod mladih može ostaviti teške i trajne posljedice poput invaliditeta, neželjene trudnoće, pa čak i smrtnog ishoda – upozorila je Rožanković.

Ona govori da se kod mladih osoba zapravo vrlo rijetko može govoriti o ovisnosti o alkoholu već o problemu s alkoholom ili zlouporabi alkohola jer se ovisnost o alkoholu, za razliku od ovisnosti o drogama, razvija puno sporije obzirom na teorijske aspekte pojma ovisnosti (fizička i psihička ovisnost, tolerancija, apstinencijski sindrom).

– No to nikako ne znači da je situacija manje ozbiljna jer se ne radi o ovisnosti stricto sensu. Kao što sam već spomenula, kod mladih se problem s alkoholom najčešće manifestira u većoj spremnosti na rizike obzirom na smanjenu mogućnost racionalnog razmišljanja, pa su tako mladi agresivniji i spremniji na sukobe, konzumaciju drugih sredstava ovisnosti, spolne odnose, vožnju u alkoholiziranom stanju i slično – objašnjava Rožanković.

Ako se radi o učestaloj konzumaciji alkohola, dodaje, može doći i do poremećaja sna, većoj emocionalnoj osjetljivosti, popuštanja u školi, poremećenih obiteljskih odnosa, sukoba sa zakonom…

Međutim, kako kaže, za razliku od mladih, kod odraslih osoba koje imaju staža s konzumacijom alkohola može također dolaziti do agresivnih ispada, ali i svađa i obiteljskog nasilja, raspada obitelji, skitnje, pa i prosjačenja i beskućništva.

– Nažalost, i mladi i odrasli vrlo često smatraju da nemaju problem, pa samim time i odbijaju svaku vrstu pomoći ili podršku u liječenju i oporavku – kazala je Rožanković.

Ona ističe da bi kod mladih osoba, a posebno maloljetnika, kad je u pitanju konzumacija alkohola granica trebala biti nula popijenih alkoholnih pića tako da je već konzumacija jedne čaše pića prelazak granice.

– No, mladi se najčešće ne zaustavljaju na jednom popijenom piću već tijekom izlazaka konzumiraju veću količinu alkohola, tzv. binge drinking. Binge drinking, tj. ispijanje više alkoholnih pića zaredom je vrlo čest pojam kad se govori o mladima, izlascima i pijenju alkohola. Takva konzumacija dovodi do veće koncentracije alkohola u krvi a samim time i iskrivljene percepcije i stanja svijesti, što zapravo najčešće i je cilj njegove konzumacije kod mladih osoba – objašnjava Rožanković.

Prema Europskom istraživanju o pušenju, pijenju i uzimanju droga među učenicima iz 2015. godine, Hrvatska je bila na šestom mjestu među 48 zemalja prema udjelu mladih (51% mladića i 42% djevojaka) koji su pili pet i više pića za redom u posljednjih 30 dana.

– To doista predstavlja zabrinjavajući podatak obzirom da se radi čak o polovici ispitanika koji su ispijali zaredom veću količinu alkohola! Pregledima istog istraživanja kroz godine, točnije od 1995. do 2015. godine, u Hrvatskoj postoji trend porasta udjela petnaestogodišnjaka (s 82% na 92%) koji su najmanje jednom u životu pili alkohol – navela je Rožanković.

Ističe da se ovisnost o alkoholu razvija s učestalom i dugotrajnom konzumacijom alkohola, a za njen razvitak, osim navedenog čestog i dugogodišnjeg uzimanja, također postoje i drugi rizični čimbenici poput genetske predispozicije, psiholoških faktora, obiteljskih odnosa...

– Može se reći da je često ovisnicima o alkoholu alkohol zapravo sredstvo samomedikacije gdje u pozadini stoji neki dublji problem. Naravno da s učestalom konzumacijom alkohola postoji rizik od nastanka ovisnosti. No ovisnost je samo jedan u moru negativnih učinaka i trajnih posljedica koje alkohol može prouzročiti, posebno kad se s njegovom konzumacijom krene u ranoj životnoj dobi – zaključila je Rožanković.

Prema Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, tzv. CAGE samoprocjenskim upitnikom možete procijeniti imate li problema s konzumacijom alkohola: 

• Jeste li ikad pomislili da biste trebali prestati s pijenjem alkoholnih pića?
• Uznemiri li vas kritika ili predbacivanje ljudi oko vas u vezi Vašeg pijenja?
• Jesu li vas drugi kritizirali zbog pijenja?
• Jeste li ikad do sada posegnuli rano ujutro za alkoholom da biste smanjili napetost, nelagodu i osjećali se bolje?

Ako imate jedan potvrdan odgovor, to predstavlja mogući problemi vezani za pijenje alkohola, a za osobe mlađe od 18 godina znači prisutnost problema. Više potvrdnih odgovora znači prisutnost problema vezanih za pijenje alkohola. Ako imate problema s prekomjernom konzumacijom alkohola, nemojte se ustručavati potražiti stručnu pomoć – kod svog liječnika ili druge stručne osobe, a savjet možete dobiti i u Centru za zdravlje mladih.

Članak je nastao u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr, koji udruga Centar za razvoj mladih provodi u partnerstvu s udrugom Pragma, a sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda. Dodijeljeno mu je ukupno 1 400 000 kuna.

Sadržaj ovog članka isključiva je odgovornost Centra za razvoj mladih.