LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
ODLJEV MOZGOVA

Financije, nezadovoljstvo ili prilike koje nudi inozemstvo – pitali smo mlade s fakultetskim diplomama zašto odlaze iz Hrvatske

– Mladi žele priliku za sudjelovanje u otvorenijem i politički stabilnijem društvu, žele upoznavati druge kulture, obrazovati se te žele više plaće i radno mjesto koje će biti cijenjeno po učinku.

– Mladi žele priliku za sudjelovanje u otvorenijem i politički stabilnijem društvu, žele upoznavati druge kulture, obrazovati se te žele više plaće i radno mjesto koje će biti cijenjeno po učinku.

S diplomom ili bez nje, nema pravila. U Hrvatskoj od pristupanja Europskoj uniji traje emigracijski val koji ne jenjava. Prije dvije godine iselilo se 40 148 osoba, dok je trend nešto usporio u 2020. pojavom koronavirusa. Trend iseljavanja sve je popularniji, ali i alarmantniji jer je među iseljenima sve više onih s diplomom u ruci.

Iseljavanje mladih problem je kojeg je Vlada svjesna, ali pitanje je koliko ga je u stanju riješiti. Premijer Plenković još je prošle godine u siječnju za njemački dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) ustvrdio kako razlog iseljavanja mladih nije korupcija i nepotizam, već novac.

– Borbu protiv korupcije moramo učvrstiti na svim razinama, ali glavni razlog iseljavanja je želja mladih da u kratkom roku poboljšaju svoju financijsku situaciju.  rekao je tada.

 

Međutim, istraživanja malo drugačije govore. Točno je kako mladi najvećim dijelom odlaze zbog ekonomskih prilika, ali drugi je najčešći razlog korupcija. Pokazalo je to istraživanje Tade Jurića s Hrvatskog katoličkog sveučilišta iz 2018. Njime je bilo obuhvaćeno 1200 Hrvata iseljenih između 2013. i 2017. godine te je 65,3% ispitanih navelo ekonomske razloge za iseljenje iz Hrvatske, a 53,2% raširenost korupcije.

U toj populaciji mladih dosta je onih koji su stekli fakultetsko obrazovanje, pa, kada isele, ne rade u struci, već za početak neke fizičke poslove koje su mogli i u Hrvatskoj. Ajla, Irena, Magdalena i Matea imaju mnogo toga različitoga, ali jedno im je zajedničko. Završile su fakultet u Hrvatskoj te se unatoč tome odselile iz Hrvatske. Neke su od malena htjele živjeti u drugim državama, dok su druge odluku o selidbi donijele u odrasloj dobi.

Ajlina priča mnogima će zvučati poznato. Krenula je raditi još kao studentica, u struci i izvan nje. Poslodavci su je, govori nam, stalno iskorištavali, a za loše obavljen posao kolega krivili bi nju jer je
– studentica. Doživljavala je i uvrede s obzirom na rasnu i vjersku pripadnost, ali nije se predavala sve do nedavno, kada je odlučila reći zbogom Hrvatskoj i sreću pronaći u Njemačkoj. Odselila se u kolovozu prošle godine, kada se pandemija malo smirila te pronašla posao na bazenu u jednom hotelu.

– Nije mi glupo raditi taj posao jer znam da je to privremeno, dok ne naučim jezik. Zbog toga sam čekala mjesec-dva, jer su se morali uvjeriti da ja to želim raditi jer su vidjeli da imam faks i bilo im je čudno da netko s faksom pristaje raditi ovakav posao. Prošla sam obuku, probni rad i napredovala, pa radim u baru, a jezik brzo učim.

Nakon više od 20 poslanih zamolbi, nekoliko razgovora za posao, shvatila je kako joj Hrvatska ne može priuštiti siguran boravak i život.  

– Ponuđeno mi je da radim u struci za 4000 kuna. Stan plaćam 2500, a režije tisuću kuna. Gdje mi je hrana, pregled, gdje mi je računica? Mislim da mladi zato odlaze i jer im je muka zbog ove političke prepirke po televiziji. Ljudima je dosta toga, mladima treba promjena. 

Ajla je ogorčena i time što, navodi, u Hrvatskoj sve ide preko veze te se pita zašto se uopće obrazovala ako će morati na kraju moljakati oca ili nekoga drugoga da je zaposli. U Njemačkoj, ističe, nema političke opredijeljenosti u smislu tko si i čiji si, već te cijene kao radnika, a i plaća je dobra.

Baš poput Ajle, i Irena Romić u Njemačkoj je pronašla svoj novi dom. Dolazi iz malog slavonskog mjesta za koje kaže kako se tek počelo razvijati, ali da je ipak za malo starije i one koji žele graditi obitelj. Studirala je poslovnu ekonomiju u turizmu i za nekoliko će dana postati magistar. Ona je samo jedna od onih koji su odlučili otići iz Hrvatske unatoč završenom fakultetu.  

– Nije bilo nekog pretjeranog razmišljanja, znala sam da neću ostati u svojem gradu, da nema posla nekog. Sa svojom strukom mogla sam jedino raditi na moru ili se okušati negdje izvan granica Lijepe Naše. – govori Irena.

Kao razlog navodi puka obećanja Vlade.

– Mislim da su se ljudi jednostavno umorili od tolikih silnih obećanja i jednostavno ništa više ne očekuju. Država apsolutno ne misli ništa što se tiče mladih. To se može najviše vidjeti u Slavoniji, svako manje mjesto mladi su odlučili napustiti i otići za boljim sutra.

Ipak, bilo joj je teško pri rastanku.

– Htjela sam da mi se isplati školovanje koje su mi moji roditelji pružili i ovo je jedan način na koji im ja vraćam sve te godine. Nije to nešto što odlučiš preko noći, mislim, može se i tako, ali se onda većina ljudi vrati nazad u RH. Treba dosta razmišljanja i planiranja jer ideš u nepoznato, gdje su drugačiji zakoni i pravila, nimalo slično kao i u RH.

Jezik ne vidi kao prepreku jer ga je učila još od 4. razreda osnovne te smatra kako će se brzo uklopiti i savladati njemački jezik, a onda i potražiti posao u struci. Do tada, radit će bilo što.

Na nešto drugačijoj lokaciji pronašla se sveučilišna prvostupnica novinarstva Magdalena Bušić. Pronašla je novi dom u Dubaiju. Prije nego se odselila, radila je u struci, volontirala i svaku slobodnu minutu posvetila usavršavanju sebe, ali to je nije dovoljno uvjerilo da ipak ostane u Hrvatskoj. S obzirom na iskustvo nije joj bilo teško pronaći posao, pa tako trenutno radi u Dubaiju kao kao marketing menadžer za beauty kompaniju pod imenom Vaasara. A sve je zapravo krenulo od jednog turističkog posjeta.

– Imao je sve što sam ikad htjela od grada u kojemu ću započeti svoju internacionalnu karijeru. Multikulturalno okruženje, uzbudljive poslovne prilike, sjedišta globalnih korporacija, skupine najuspješnijih ljudi na svijetu, luksuzni način života, ljeto koje nikada ne završava – sve to mi je samo dodatno potvrdilo moju odluku da se preselim. 


Magdalena u Dubaiju, privatna arhiva


Magdalena, kao i Irena, dolazi iz jednog malog slavonskog mjesta. Mjesto za koje kaže kako joj nikad nije nudilo da se razvija i radi ono što su njezini vršnjaci mogli u velikom gradu, pa je tako bila ljuta te odlučila kako će jednoga dana izgraditi internacionalnu karijeru. Ipak, ne isključuje povratak u Hrvatsku ako budu dobre prilike.

– Posla uvijek ima za one koji to zaista žele i traže te su se spremni žrtvovati za vlastiti rast i napredak. Smatram da se mladi, kao i ja, sele iz Hrvatske zato što internacionalna okruženja nude puno povlastica za osobni i profesionalni napredak te zato što je to danas puno jednostavnije nego prije.

S nešto malo drugačijom pričom pronašli smo Mateu Šršen, koja dolazi iz Dalmacije. Za sebe govori kako je vječni student čemu svjedoči i njezin Instagram profil Vječni student u dijaspori. Matea je završila preddiplomski studij na PMF-u u Zagrebu, nakon kojeg je diplomski upisala u Njemačkoj, a sada se nalazi u Danskoj, gdje radi na svom doktoratu. Imala je osjećaj da nema mjesta za sebe, pa si je zadala novi izazov – baciti se u novo okruženje i krenuti od nule. 

 

– Još u srednjoj školi su mi se javile neke ideje, ali tijekom faksa sam shvatila da odlazak u inozemstvo uzmem kao ozbiljan pothvat. Danas je puno lakše iseliti se jer se svijet tako brzo razvija i postoji mnogo zanimanja koja su danas tek postala razvijena, većina na društvenim mrežama. Mislim da se stvarno može riješiti sve – financijski, administrativni problemi... 

Cilj joj je pomoći studentima da pronađu fakultet po svojoj mjeri u Njemačkoj, ali i zato što danas ima mnogo prilika za mlade.

– Mislim da nisu dobro informirani, nekad mislim da ljudi često odbacuju neke prilike jer misle da te prilike nisu namijenjene njima. Ja sam isto prije mislila da netko s 5.0 može samo studirati u Njemačkoj, ali bila sam prosječan student i svejedno sam uspjela naći stipendiju i mislim da sam se dosta usavršila i pojačala vještine. 

Trend iseljavanja komentirala nam je dr. sc. Dunja Potočnik s Instituta za društvena istraživanja, naglasivši zabrinjavajući porast broja iseljenih visokoobrazovanih mladih.

– Treba naglasiti kako će se trend iseljavanja nastaviti jer istraživanja pokazuju kako je, čak i kada se reforme počnu događati, potrebno dulje vrijeme da se one odraze na smanjivanje iseljavanja. Mladi žele priliku za sudjelovanje u otvorenijem i politički stabilnijem društvu, žele upoznavati druge kulture, obrazovati se te žele više plaće i radno mjesto koje će biti cijenjeno po učinku.

Kao najčešće razloge navodi upravo one s početka priče – ekonomske.

– Nezadovoljstvo ekonomskom situacijom i tržištem rada najvažniji je motivator za razmišljanje o odlasku iz Hrvatske, a ističe ga čak 68% ispitanih mladih. No, također, među motivima za odlazak ističu se i želja za osamostaljivanjem i upoznavanjem drugih kultura te nastavak školovanja i usavršavanja.

Neki se mladi iseljavaju zbog ekonomske situacije, drugi zbog općenitog nezadovoljstva situacijom oko sebe, a treći zbog nekih drugih razloga. Ali, prema Magdaleninim riječima, ne treba na iseljavanje nužno gledati negativno.

– Svijet je ogromna avantura puna prilika i postoji toliko stvari koje možete naučiti, iskoristiti i otkriti  da je zapravo šteta ako ih ne iskusite kao mladi i fleksibilni ljudi.

Članak je nastao u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr, koji udruga Centar za razvoj mladih provodi u partnerstvu s udrugom Pragma, a sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda. Dodijeljeno mu je ukupno 1 400 000 kuna.

Sadržaj ovog članka isključiva je odgovornost Centra za razvoj mladih.

 

FOTO: MONTAŽA/ANDREJ SOLDO