Žene u Jugoslaviji dobile pravo glasa
Hrvatske državljanke zajedno su s ostalim ženama u sklopu Jugoslavije 1945. politički izjednačene s muškarcima. Borba za ravnopravnost nastavila se, a traje još i danas.
Hrvatske državljanke zajedno su s ostalim ženama u sklopu Jugoslavije 1945. politički izjednačene s muškarcima. Borba za ravnopravnost nastavila se, a traje još i danas.
Živimo u 21. stoljeću i koristimo se čudima tehnologije, pomagalima i resursima koji su prije samo pedesetak godina većini bili gotovo nezamislivi, dok sad predstavljaju sastavni dio svakodnevice bez kojih bi nama život definitivno bio nezamisliv. Svi studiramo ili radimo, putujemo i bavimo se različitim aktivnostima, naoko jednaki i gotovo bez rodne podijeljenosti. U današnjem svijetu teško je zamisliti da žene prije nisu imale takve mogućnosti, a pogotovo da nisu imale pravo glasa – koje je u Jugoslaviji usvojeno na današnji dan 1945. godine
Pravo glasa označava jednakost muškarca i žene; ravnopravnost na biračkim mjestima, rodna ili klasna, jedna je od temeljnih odrednica demokratskog društva. Iako smo se već u osnovnoj školi upoznali s obilježjima povijesnih razdoblja, iz današnje se perspektive ovakav oblik nejednakosti čini svjetlosnim godinama udaljen od nas. Ipak, vremenska crta borbe za žensko pravo glasa početnu točku bilježi krajem 19. stoljeća kada su sufražetkinje, pripadnice pokreta za jednako pravo glasa muškaraca i žena, počele poduzimati izravne akcije kojima su željele ukazati na svoju prisutnost u društvu i sposobnosti kojima mu mogu pridonijeti – jednako kao i muškarci.
FOTO: Wikipedia
Iako prvotno brutalno gušen, pokret je vjetar u leđa dobio početkom Prvog svjetskog rata kada su se, u nedostatku muške radne snage, počeli razbijati seksistički stereotipi. To se razdoblje naziva feminizmom prvog vala kojemu je u cilju bilo priskrbiti ženama mogućnost raspolaganja i nasljeđivanja imovine, sklapanja poslova te jednakost u vidu svih političkih prava. Tako je u Britaniji 1918. godine Parlament donio zakon koji je donio bolji položaj ženama, a 1928. su politički potpuno izjednačene s muškarcima. U SAD-u su u svim državama žene dobile pravo glasa 1920. godine
Zanimljiva je činjenica da Britanija i SAD nisu bile zemlje predvodnice te da su inovativnije države od njih bile, primjerice, Novi Zeland, koji je puno pravo glasa ženama dao već 1893. godine, ili Danska te Island gdje su ti zakoni usvojeni 1915. godine Južna Afrika pravo je uvela 1930. godine, ali samo za bijele žene – većina crnaca te crnkinje takvu privilegiju nisu imali. Portugal je ženama pravo glasa dao 1931. godine, ali s ograničenjima prema razini obrazovanja. U kronologiji ženskog prava glasa možda najviše čudi Švicarska – zadnji je kanton Federalni Vrhovni sud prisilio prihvatiti opće pravo glasa tek 1990. godine!
Državljanke Hrvatske zajedno su s ostalim ženama u sklopu Jugoslavije, kao i u Francuskoj, Mađarskoj i Japanu, svoje pravo izborile 1945. godine, no to bi se na neki način moglo smatrati formalnom odlukom jer je za vrijeme Jugoslavije vladao jednostranački nedemokratski sustav. Tek 1990. godine osamostaljenjem Republike Hrvatske svoje pravo mogu provesti u praksu na demokratskim izborima.
Za žene u Hrvatskoj u muškim zanimanjima nije bilo mjesta, posebno ne u znanosti i umjetnosti. One koje su pokušale bile su omalovažavane i suočavane s teškim psihičkim i egzistencijalnim preprekama. Ipak, na zagrebački Mudroslovni (danas Filozofski) fakultet 1901. godine uspjele su se upisati prve studentice. Prva među snažnim ženama hrvatske umjetnosti bila je Dragojla Jarnević, učiteljica i književnica koja je odlučila živjeti onako kako žive i muškarci te se usprkos neprijateljskoj okolini uspjela izboriti za svoj položaj. U stopu ju prate Marija Jurić Zagorka, naša prva profesionalna novinarka i najčitanija književnica te Ivana Brlić-Mažuranić, prva žena akademkinja i književnica svjetskog ugleda. U razdoblju socijalizma istaknule su se književnice i društvene aktivistkinje Dubravka Ugrešić i Slavenka Drakulić. Ako posegnete za biografijom ili djelima bilo koje od ovih snažnih i odvažnih žena, nećete se pokajati.
Spomenik Mariji Jurić Zagorki u Tkalčićevoj ulici u Zagrebu, FOTO: Wikipedia
Iako se danas ovo pravo ne čini ni malo spornim, u nekim političkim sustavima žene još nemaju pravo glasa ili ne mogu biti birane. Ova se tema u današnje vrijeme može činiti potpuno nepotrebnom, no žene se još uvijek na putu prema samoostvarenju susreću s brojnim problemima kojima se muškarci u istim situacijama nemaju potrebe opterećivati – i upravo je zato današnji datum značajan i ne smije pasti u zaborav jer je pred nama još uvijek dug put u borbi za jednakost.
