Zapaljeno jedno od sedam svjetskih čuda antičkoga svijeta
Jedan je grčki pisac zabilježio kako Sunce, osim Olimpa, nikada nije ugledalo nešto toliko veliko, pritom misleći na Artemidin hram u Efezu koji je 356. godine pr. Kr. dao zapaliti Herostrat kako bi zauvijek ostao zapamćen.
Jedan je grčki pisac zabilježio kako Sunce, osim Olimpa, nikada nije ugledalo nešto toliko veliko, pritom misleći na Artemidin hram u Efezu koji je 356. godine pr. Kr. dao zapaliti Herostrat kako bi zauvijek ostao zapamćen.
Na današnji dan, 21. srpnja, kako se smatra, daleke 356. god. pr. Kr. izgorio je znameniti Artemidin hram u Efezu, jedno od sedam svjetskih čuda staroga svijeta.
Podsjetimo se, Artemida je grčka božica lova i životinja, gospodarica divlje prirode, planinskih pašnjaka i šuma; sestra blizanka Apolonova, kći Lete i Zeusa rođena na gori Kint na otoku Delosu, a prema nekim drugim verzijama u gaju Orfigiju kraj Efeza gdje joj je kasnije i podignut hram. Grčki povjesničar Herodot navodi kako je dio troškova za izgradnju Artemidinog hrama (Artemision) dao platiti lidijski kralj Krez, najbogatiji čovjek antike oko 550. godine pr. Kr., a u izgradnji ovog prvog jonskog hrama sudjelovala je čitava Mala Azija.
Tlocrt Artemidina hrama, IZVOR: Wikimedia
Hram je djelo arhitekata Metagenesa, Teodorasa i Hersifrona te je brojao 114 stupova visine 18.9 metara. Izgrađen je od vapnenca obloženog mramorom, a oko njega su se nalazila sveta drveća i gaj s divljim životinjama, što posve odgovara prikazu božice kao lovkinje. Artemision nije bio poznat samo zbog svoje veličine (110 x 55 m), već i zbog veličanstvenih umjetničkih djela koja su ga krasila. Možda je najvažnije spomenuti sačuvanu kopiju kipa Artemide s velikim brojem dojki kao simbol hrama, ali i obilja, lova i divljeg života.
356. godine pr. Kr. na scenu nastupa Herostrat, Grk koji, u želji da zauvijek ostane zapamćen u povijesti, pali znameniti hram u Efezu, u noći kada je navodno rođen jedan od najvećih vojskovođa antičkoga svijeta, Aleksandar Veliki. Herostratov akt doveo je do uvođenja damnatio memoriae, odnosno zabrane spominjanja njegova imena, no unatoč tome i dan danas koristi se pojam Herostratova slava kao težnja za stjecanjem slave, makar i lošim djelom, pa tako možemo reći kako je Herostratov naum urodio plodom.
Mjesto na kojem je stajao Artemidin hram, IZVOR: Wikimedia
