Zapaljeno jedno od sedam svjetskih čuda antičkoga svijeta

Na današnji dan, 21. srpnja, kako se smatra, daleke 356. god. pr. Kr. izgorio je znameniti Artemidin hram u Efezu, jedno od sedam svjetskih čuda staroga svijeta. 

Podsjetimo se, Artemida je grčka božica lova i životinja, gospodarica divlje prirode, planinskih pašnjaka i šuma; sestra blizanka Apolonova, kći Lete i Zeusa rođena na gori Kint na otoku Delosu, a prema nekim drugim verzijama u gaju Orfigiju kraj Efeza gdje joj je kasnije i podignut hram. Grčki povjesničar Herodot navodi kako je dio troškova za izgradnju Artemidinog hrama (Artemision) dao platiti lidijski kralj Krez, najbogatiji čovjek antike oko 550. godine pr. Kr., a u izgradnji ovog prvog jonskog hrama sudjelovala je čitava Mala Azija.

Tlocrt Artemidina hrama, IZVOR: Wikimedia

Hram je djelo arhitekata Metagenesa, Teodorasa i Hersifrona te je brojao 114 stupova visine 18.9 metara. Izgrađen je od vapnenca obloženog mramorom, a oko njega su se nalazila sveta drveća i gaj s divljim životinjama, što posve odgovara prikazu božice kao lovkinje. Artemision nije bio poznat samo zbog svoje veličine (110 x 55 m), već i zbog veličanstvenih umjetničkih djela koja su ga krasila. Možda je najvažnije spomenuti sačuvanu kopiju kipa Artemide s velikim brojem dojki kao simbol hrama, ali i obilja, lova i divljeg života.

356. godine pr. Kr. na scenu nastupa Herostrat, Grk koji, u želji da zauvijek ostane zapamćen u povijesti, pali znameniti hram u Efezu, u noći kada je navodno rođen jedan od najvećih vojskovođa antičkoga svijeta, Aleksandar Veliki. Herostratov akt doveo je do uvođenja damnatio memoriae, odnosno zabrane spominjanja njegova imena, no unatoč tome i dan danas koristi se pojam Herostratova slava kao težnja za stjecanjem slave, makar i lošim djelom,  pa tako možemo reći kako je Herostratov naum urodio plodom.

Mjesto na kojem je stajao Artemidin hram, IZVOR: Wikimedia