LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Na današnji dan

Zanimljivosti o Krležinu životu povodom 127. obljetnice njegova rođenja

Dobar pisac ne može biti konformist. On svojim djelima na originalan način, direktno ili indirektno svjedoči o problemima čovjeka i zajednice. Često je to toliko zarobljeno u metaforu da čitatelj ne može lako iskopati pravo značenje. Pravi primjer nekonformista i borca za istinu koji, zapravo, nijednoj vlasti nije odgovarao Miroslav je Krleža.

Dobar pisac ne može biti konformist. On svojim djelima na originalan način, direktno ili indirektno svjedoči o problemima čovjeka i zajednice. Često je to toliko zarobljeno u metaforu da čitatelj ne može lako iskopati pravo značenje. Pravi primjer nekonformista i borca za istinu koji, zapravo, nijednoj vlasti nije odgovarao Miroslav je Krleža.

Na današnji dan 7. srpnja 1893. u Zagrebu se rodio Miroslav Krleža. Život ga je prenio preko Austro-Ugarske, Prve i Druge Jugoslavije, NDH, Prvoga i Drugoga svjetskoga rata.

Napisao je brojna djela u kojima je imao čvrst stav empatije prema čovjeku, a neprijateljstva prema protunarodnim vladama. To, naravno, nije odgovaralo totalitarnim režimima fašizma i socijalizma u kojima je živio, pa je uglavnom isključivan iz javnih govora jer nije podržavao nijednu propagiranu istinu.

Zagreb u znaku dječje kreativnosti: knjižnice organiziraju niz izložbi koje slave umjetnost kroz slike i riječi


Tako, jedva preživjevši fašizam NDH, našao se u Titovoj Jugoslaviji. Iako su se slagali, Krleža je i dalje kritizirao Titov totalitarni režim, pa ga je on izbacio iz SK-a nakon što je Krleža potpisao poznatu Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskoga jezika iz 1968, koja je poslije izazvala Hrvatsko proljeće ili barem doprinijela njegovu nastanku. U socijalističkoj je Jugoslaviji kritizirao takozvani socijalistički realizam, odnosno nekvalitetnu književnost koja je idealistički, propagandno zastupala interese režima. I zbog toga je bio uvelike omražen, ali i nevjerojatno hrabar ako znamo da se zbog takvih nastupa u totalitarnim režimima gubi glava.

Miroslav Krleža napisao je brojna utjecajna djela, a prava je tragedija što više ne dominiraju obrazovnim sustavom. U školi se, naime, čitaju samo drama Gospoda Glembajevi, Povratak Filipa Latinovicza te Hrvatski bog Mars, odnosno Baraka Pet Be

U Puli održan znanstveni kolokvij povodom rođendana ugledne hrvatske znanstvenice


Njegova su djela često veoma složena te su definitivno zahtjevno štivo, međutim djela poput Zastava, Banketa u Blitvi ili Na rubu pameti vrlo su značajna za razvoj kritičkoga mišljenja. Ne kritičkoga mišljenja koji je u školstvu postao prazna floskula, već pravog pokušaja objektivnog sagledavanja ljudi, vremena, prostora i povijesti.


 

Obilježavamo 11 godina portala Studentski.hr: 11 generacija mladih, jedna zajednička priča



 
FOTO: FLICKR