VIDEO: Bačena atomska bomba na Nagasaki
Prije 71 godinu SAD je bacio drugu atomsku bombu na Japan, na grad Nagasaki. Ovaj događaj potaknuo je cara Hirohita na bezuvjetnu predaju Japana i označio kraj Drugog svjetskog rata.
Prije 71 godinu SAD je bacio drugu atomsku bombu na Japan, na grad Nagasaki. Ovaj događaj potaknuo je cara Hirohita na bezuvjetnu predaju Japana i označio kraj Drugog svjetskog rata.
Prva atomska bomba na svijetu, nazvana Little Boy, bačena je 6. kolovoza 1945. godine na japanski grad Hirošimu. Oko 80 000 ljudi je ubijeno, 35 000 ozlijeđeno, a otprilike 60 000 ljudi će umrijeti do kraja godine od posljedica bombe. Samo tri dana kasnije, 9. kolovoza 1945. godine, bačena je druga atomska bomba na japanski grad Nagasaki što je imalo za posljedicu bezuvjetnu japansku predaju. Obje je bombe bacila vojska Sjedinjenih Američkih Država.
Bombardiranje Hirošime i Nagasakija, FOTO: Wikipedia
Veliko uništenje i velik broj poginulih u Hirošimi nisu bili dovoljni da uvjere Japansko ratno vijeće da moraju prihvatiti uvjet Postdamske konferencije, a to je bezuvjetna predaja. SAD je namjeravao baciti drugu bombu, nazvanu Fat Man 11. kolovoza u slučaju japanske neposlušnosti. Međutim, prognoza vremena za taj dan nije bila dobra pa je datum premješten za dva dana ranije.
U 01:56 sati posebno prilagođen B-29 bombarder uzletio je s otoka Tiniana pod zapovjedništvom Charlesa W. Sweeneya. Grad Nagasaki bio je centar japanske brodogradnje te savršena meta zbog razvijene japanske mornarice. Bomba je bačena u 11:02 sata na nešto malo više od 500 metara iznad grada. Eksplozija je oslobodila silu jednaku kao i 22 000 tona TNT-a. Brežuljci oko grada jesu malo zadržali destruktivnu silu, međutim šteta je bila velikih razmjera. Procjenjuje se da je broj ubijenih između 60 000 i 80 000.
Leslie R. Groves, general koji je bio odgovoran za organizaciju projekta Manhattan i koji je riješio problem stvaranja i dostave nuklearne eksplozije smatrao je da će sljedeća atomska bomba biti spremna za upotrebu 17. ili 18. kolovoza. Međutim, to nikad nije bilo potrebno. Japansko ratno vijeće je čak i nakon bačene bombe na Nagasaki još uvijek bilo podijeljeno oko ishoda rata.
– Prerano je da bi se moglo reći da je rat izgubljen. – rekao je ministar rata.
Unatoč tome, car Hirohito, na zahtjev dva člana vijeća koji su željeli kraj rata sazvao je sastanak vijeća i dao dopuštenje za bezuvjetnu predaju izjavivši:
– Nastavak rata značio bi potpuno uništenje japanskog naroda. –
Prve godine nakon rata bile su najteže. Bolnica gotovo da i nije bilo, javila se nestašica hrane, a ozlijeđenih i onih koji su trpjeli posljedice radijacije bilo je više nego što su japanske vlasti bile u mogućnosti riješiti. Ulaganjem u infrastrukturu te uz pomoć drugih zemalja, uključujući i SAD-a, Hiroshima i Nagasaki potpuno su se oporavili. Danas u Hiroshimi i Nagasakiju živi više od 1,6 milijuna ljudi te se gradovi razvijaju velikom brzinom.
