Umro „otac pop-arta"
"An artist is somebody who produces things that people don't need to have." - Andy Warhol
"An artist is somebody who produces things that people don't need to have." - Andy Warhol
Američki slikar, fotograf, filmski autor i "otac pop-arta", kako je nazvana popularna umjetnost, Andy Warhol ili pravim imenom Andrew Warhola, umro je na današnji dan, 22. veljače 1987. godine u New Yorku.
Karijeru je započeo slikajući konzerve juhe, a završio je anonimno poslužujući juhu beskućnicima u pučkoj kuhinji.
Rođen je 6. kolovoza 1927. godine u Pittsburghu, u obitelji siromašnih rusinskih emigranata iz današnje Slovačke. Već sa šest godina počinje se zanimati za svijet izvan svoga skromnog doma i četvrti, a u osmoj godini doživljava svoj prvi slom živaca. Za vrijeme oporavka čita stripove i tada se rađa ljubav prema stripovskom junaku, detektivu Dicku Tracyju. U četrnaestoj godini svjestan je da je umjetnost jedino područje kojemu se želi posvetiti. Upisuje studij komercijalne umjetnosti na Carnegie Institute of Technology u Pittsburghu. Nakon diplome, 1949. odlazi u New York i započinje raditi na oglasima, reklamama u novinama i na uređenjima izloga, izrađuje neobične modele cipela koje ukrašava zlatnim listićima u obliku cvijeća, radi kao ilustrator u nekoliko novina, piše članke, kreira naslovnice glazbenih albuma i promidžbene materijale.
Zahvaljujući njegovu radu, njujorška scena uskoro je obogaćena novim pojmom: pop-art ili popularna umjetnost. Pop umjetnici radili su lako prepoznatljive likove, koristeći stripove, vrtne stolove, hlače, poznate ličnosti, tuš kabine, hladnjake, boce Coca-Cole, sve sjajne moderne stvari koje ostali umjetnici i ne primjećuju. 1962. započinje Warholova karijera, oslikavanjem limenke s Campbellovom juhom, koju crta i slika te uz pomoć sitotiska otiskuje u velikom broju.
Smatra da ne postoji nijedan medij kojim se ne bi mogao izraziti. Stoga istovremeno piše, slika, crta, fotografira i snima filmove, vodeći se idejom da je sve dopušteno i sve treba iskoristiti. 1963. nabavlja 16-milimetarsku kameru i snima filmove koji traju satima, koji u realno vrijeme prenose realne priče i događaje stvarnih ličnosti, mahom osobenjaka, kao što su transvestiti. Ti se filmovi prikazuju u uskom krugu ljudi i nikada nisu pripadali nikakvoj industriji. Neselektivnost je glavna značajka Warholove filozofije, kako u životu, tako i u njegovoj umjetnosti. Ne biti selektivan jer sve može biti lijepo - postaje jedno od njegovih osnovnih načela. Obična sličica dolara, Coca-Cole, Marilyn Monroe ili Liz Taylor... umnaža se više stotina puta, čime prestaje biti obična i banalna, upravo stoga što su običnost i banalnost potencirani do krajnjih granica. Sukladno njegovoj filozofiji, sve može biti lijepo samo to treba umnožiti što više puta.
Svoje prve radove prodavao je u bescjenje, a kasnije su dosegli milijunske vrijednosti. Zahvaljujući njegovim vlastitim djelima i ostvarenjima, pop-art doživljava procvat, podiže mu se tržišna vrijednost, stavlja ga se uz bok klasičnim ostvarenjima likovne umjetnosti. Svojim je angažmanom uspio prodrmati svijet likovnih kritičara najtiražnijih novina i kustosa prestižnih muzeja postmodernog 20. stoljeća.
Ono po čemu je Warhol jedinstven, jest to da obične stvari tretira kao da su vrhunske vrijednosti, anonimne pojedince pretvara u slavne zvijezde.
Godine 1968. preživio je napad Valerie Solanas koja je pucala u njega. Članica organizacije koja se zalagala za istrebljenje muškaraca, ušetala je u predvorje njegova studija, sačekala ga je u zasjedi i u njega ispalila tri hitca. Preživio je napad, ali se nikada nije u potpunosti oporavio. Nakon atentata vratio se vjeri, što je držao u tajnosti, jednako tako kako je u tajnosti držao i svoj rad u pučkim kuhinjama. Pred kraj svoga života bio je sve više opsjednut katoličkim ritualima, diveći se papi, za kojega je držao da je najeksponiraniji čovjek na svijetu. Sve se više bojao bolesti i smrti.
Preminuo je 22. veljače 1987. u New Yorku.
