Umro Johannes Gutenberg
"Otac tiskarstva", Johannes Gutenberg umro je na današnji dan, 3. veljače 1468. godine.
"Otac tiskarstva", Johannes Gutenberg umro je na današnji dan, 3. veljače 1468. godine.
Johannes Gutenberg, njemački izumitelj, umro je na današnji dan, 3. veljače 1468. godine
Gutenberg je rođen 1397. godine u Mainzu kao najmlađi od troje djece u obitelji trgovaca. O njegovom djetinjstvu i ranoj mladosti malo toga se zna. Prema nekim podacima, oko 1430. odlazi iz rodnog grada zbog političkih ili financijskih razloga, a u Strasbourgu se, iako pripada višem građanskom sloju, uključuje u ceh zlatara. Bavi se poliranjem dragog kamenja, izrađuje ogledalca za hodočasnike u Aachenu, a prema podacima iz nekih povijesnih knjiga, 1436. bavi se konstruiranjem tiskarske preše, koju uspješno primjenjuje za tiskanje indulgencija (oprosta za grijehe) za potrebe Katoličke crkve. Te prve tiskovine nisu sačuvane.
"Otac tiskarstva" pamti se kao jedan od najvećih izumitelja jer zahvaljujući njegovom izumu dolazi do velikih promjena u europskom društvu: ponovno oživljavanje klasičnih umjetnosti i znanosti, novo zanimanje za svijet prirode. Iako su Kinezi još u 6. stoljeću koristili rezbarene drvene ploče za umnažanje tekstova, u Europi su se do sredine 15. stoljeća knjige umnožavale ručnim prepisivanjem, što je predstavljao skup i dugotrajan postupak. Gutenbergov izum omogućio je eksplozivno širenje znanja u renesansnoj Europi, koja je uvelike znanjem zaostajala za Istokom.
Gutenbergov izum također je omogućio protestantsku reformaciju. Teško je zamisliti da bi se revolucije koje su uslijedile – znanstvena, industrijska, prosvjetiteljska – te širenje kapitalizma i nastanak nacionalnih država, mogle ostvariti bez pismenosti i obrazovanja koje je omogućio tisak.
1448. Gutenberg se vraća u Mainz gdje osniva tiskarsku radionicu. Iz te godine datiraju njegova dva tiskana djela: Pjesma posljednjeg suda i Kalendar za 1448. Oko 1450. započinje rad na svojoj Bibliji, koju dovršava pet godina kasnije. Ova je prva tiskana Biblija poznata pod nazivom Biblija u 42 retka ili Mazarinova Biblija, prema kardinalu u čijoj je ostavštini pronađena 1760. u Parizu. Njegov prvi tipografski rad tiskan je u 100 do 200 primjeraka, na 1 282 folio-stranice, dijelom na pergamentu, a dijelom na papiru, u 2 stupca po 42 retka.
Gutenberg je svoje posljednje godine proveo na dvoru nadbiskupa Adolfa Nassauskog u Mainzu. Povijest bilježi da se i nadalje bavio tiskarstvom, ali mu ti poslovi nisu osigurali blagostanje. Svoj je život ovaj izniman izumitelj proveo kao siromašan poslovni čovjek koji je slavu za svoj genijalni izum stekao tek posthumno.
