Umro dr. Ante Starčević, tvorac krilatice „Bog i Hrvati“
Na današnji je dan umro snažni borac za slobodnu Hrvatsku. Ostavio je veliki utjecaj na razvoj domovine zbog koje se odrekao društvenog položaja, obiteljskog života i osobnih dobitaka.
Na današnji je dan umro snažni borac za slobodnu Hrvatsku. Ostavio je veliki utjecaj na razvoj domovine zbog koje se odrekao društvenog položaja, obiteljskog života i osobnih dobitaka.
Ante Starčević rodio se 23. svibnja 1823. u ličkom selu Žitniku kod Gospića, a umro je na današnji dan, 28. veljače 1896. Bio je hrvatski političar, publicist i književnik, a za vrijeme svoga života nazvan je Ocem domovine. godine 1845. u Zagrebu je završio Klasičnu gimnaziju, a nakon toga odlazi u sjemenište u Senj te na studij teologije u Peštu gdje je 1846. stekao doktorat iz filozofije. Svoj je život odlučio posvetiti borbi za slobodnu Hrvatsku.
– Mi Hrvati imamo dvije narodne mane iz kojih izvire sva naša nesreća: mi svakome vjerujemo bez da promišljamo i lako zaboravljamo krivice koje nam drugi učine. – rekao je Ante Starčević.
Rođen je u siromašnoj obitelji, a otac Jakov i majka Milica kao jedinu su priliku da njihov sin stekne obrazovanje vidjeli u svećeništvu, premda on nikada nije postao svećenikom. Starčevići su živjeli skromno i tradicionalno, stoga je mlad naučio kako ljubiti domovinu i boriti se za nju. Budući da nakon doktorata nije uspio dobiti posao kao profesor, zaposlio se u odvjetničkom uredu kao javni bilježnik. godine 1861. izabran je za zastupnika u Hrvatskom saboru, a godinu kasnije suspendiran je i zatvoren na mjesec dana jer je smatran protivnikom režima. Za zastupnika je biran još 1865., 1871., i 1878.
Protivio se bilo kakvim vezama s Austrijom i Mađarskom, promicao je hrvatstvo te radio na buđenju nacionalne i narodne svijesti. godine 1861. s Eugenom Kvaternikom osnovao je Stranku prava. Bio je veliki zagovornik hrvatske neovisnosti smatrajući da je hrvatski narod sposoban upravljati svojom državom:
– Ja ne razumijem – govori Starčević – što hoće kazati oni koji vele da domovina Hrvatska ... koja je pet stoljeća prkosila istoku i zapadu, ne može o sebi neodvisna stajati ... Ja ... samo velim da naša domovina kako nekad bijaše, tako i danas može biti samostalna: ja htjedoh dokazati da mi, ako smo muževi slobode i napretka, moramo nastojati da našem narodu izbijemo iz glave onu vjeru ... kao da smo mi tako slabi da ne možemo drugačije nego kao bilo čiji robovi živjeti. –
Bavio se i književnošću, a svoje je ideje iznosio i kroz napisana djela. U Danici koju je osnovao Ljudevit Gaj objavio je svoje prve pjesme San i istina, Dva sunca, Tužba i Vjerni podložnici premilostivom kralju Ferdinandu V. Također, objavio je prozno djelo Nešto o pirnih običajih u Lici. Zanimljivo je da je pisao na ekavici. Razlog tomu njegovo je protivljenje jezičnoj kampanji Vuka Karadžića koja se bazirala na jekavici.
S krilaticom Bog i Hrvati često se susrećemo i često o njoj polemiziramo, a zapravo malo tko zna da to potječe upravo od Starčevića. Naime, on je izričito smatrao da se hrvatski narod mora pouzdati u Boga, svoje snage i svoja prava. Cilj mu je bila slobodna, cjelokupna i nezavisna Hrvatska, a tom je cilju posvetio svoj cijeli život.
