Tko je bila Virginia Woolf? Otkrivamo manje poznate detalje iz njezina života

Adeline Virginia Stephen, rođena na današnji dan u Londonu kao dijete idealnih viktorijanskih roditelja iz velike obitelji, svoje neformalno obrazovanje dobiva od kuće. Otac povjesničar, leksikograf te književnik okružuje svoju obitelj intelektualcima i umjetnicima što je imalo znatan utjecaj na njezin život. Okruženje je nju i njezinu braću potaknulo da započnu salonska druženja gdje se njihova progresivna mišljenja i način života mogu čuti, poznatija pod imenom – Bloomsbury Group.

U bračnu luku uplovila je s Leonardom Woolfom, inače politologom i književnikom, na čije ljubavne pozive nije brzo pristala. On s njom ostaje do samog kraja te za nju gaji veliku ljubav i poštovanje što se ponajviše očituje kroz njegovo razumijevanje njezine mentalne bolesti kroz koju joj pomaže. Bliska je sa svojom obitelji, ponajviše sestrom slikaricom Vanessom Bell te braćom Thobyjem i Adrianom.

Ljubavna veza s književnicom Vitom Sackville-West doprinijela je Virginijinom stvaralaštvu, posluživši joj kao inspiracija ponajviše u djelu Orlando. Još je mnogo žena prošlo kroz život naše protagonistice koje su ostavile traga u njezinim djelima. Ljubavne veze koje je ostvarivala sa ženama podržao je i njezin muž jer su se u grupi Bloomsbury podržavali otvoreni brakovi i istospolne zajednice.

Woolf je tijekom života praćena tragedijama kao što je smrt bližnjih, od čega se teško oporavljala. Tome nije pomogla ni vječna borba s mentalnim bolestima među kojima je depresija i mogući bipolaran poremećaj koji joj za života nije dijagnosticiran. Nekoliko pokušaja suicida te onaj posljednji u ožujku 1941. kad je ušla u rijeku Ouse ispunjenih džepova kamenjem obilježavaju kraj velikog imena koje živi i danas kroz svoju ostavštinu.
 

Detalji iz života koje možda niste znali

S Drugim svjetskim ratom u Virginiji se pojavljuje sve veći strah od mogućih posljedica nacističke okupacije Velike Britanije, posebice zato što joj je muž židovskih korijena  – oboje su se plašili što bi mu se moglo dogoditi ako dođe do kakve okupacije. Zbog toga su sklopili pakt suicida – obećavajući si tako zajedničku smrt bude li potrebe. Srećom, planovi im se nisu obistinili, no svjetsko ratno stanje uznemiravalo ju je, što je kasnije imalo kobnih posljedica po njezin život.

Prijatelji i poznanici iz djetinjstva opisivali su je kao zastrašujuću pojavu. U jednu su joj se ruku divili, a u drugu je se bojali. Nosila bi slamnati šešir koji bi djecu asocirao na vještičarenje te su bili uvjereni da može bacati kletve.

Budući da se većinu života borila s mentalnim bolestima, u njezino liječenje bili su uključeni razni doktori, no samo je jedan zbog svoje nesposobnosti završio kao lik u jednom od njezinih djela, točnije u djelu Gospođa Dalloway. Doktor koji ju je u to vrijeme liječio podlegao je populariziranoj teoriji kako bakterije na korijenu zuba uzrokuju mentalne bolesti te je dao izvaditi joj čak 3 zuba, zbog čega je morala nositi protezu.

Kao poprilično nekonvencionalna žena svojeg vremena, bez obrazovanja u području vođenja doma, odlučila se upisati u školu kuhanja kako bi se ostvarila u tom pogledu. No, na kraju je odustala nakon što joj je vjenčani prsten završio ispečen u jednom od jela koje je spremala.

Smatrala je kako njezina sestra slikarica, stojeći dok slika, teže radi od nje koja sjedi i piše pa je Wolf odlučila izbrisati nejednakost iz ovog slučaja i stajati dok piše svoja djela. A svojem je pisanju pristupala kao i Vanessa svojim slikama – ponekad je potrebno udaljiti se i diviti se svojem djelu.

Tijekom života Virginija je redovito pisala dnevnike. Ozbiljnije se toga primila s 33 godine te je do svojeg tragičnog kraja rukom ispunila njih 26, koje je posthumno dao objaviti njezin muž Leonard.

Prije nego što je okončala svoj život napisala je posljednje poruke mužu i sestri u kojima tvrdi da ako ju je itko mogao spasiti to je bio upravo njezin muž, no da je njezina depresija prejaka da se s njom bore. Sestru je molila da pomogne preboljeti mu takav tužan rastanak. Virginijino tijelo nisu mogli pronaći nekoliko tjedana od samoubojstva.
 

Virginia Woolf danas

Danas je Woolf sastavni dio kulture, osobito za feministički pokret te njegov drugi val u kojem je njezin izričaj postao iznimno važan i cijenjen. Osim statusa ikone među feminističkim krugovima te, dakako književnim, njezino lik i djelo nalazi svoje mjesto u pop-kulturi kroz koju živi.

Od filmova, pjesama te bendova nazvanih po njoj potrebno je izdvojiti Tko se boji Virginije Woolf iz 1966. za koji je Elizabeth Taylor dobila nagradu Oscar. S druge strane, neizbježna je priča koja prati nju i još dvije žene povezane njezinim romanom Gospođa Dalloway. Glumačka ekipa filma Sati iz 2002. godine sastojala se od velikih imena među kojima su Meryl Streep, Julianne Moore te Nicole Kidman koja je također dobila nagradu Oscar za ovaj film.

Po njoj je nazvan i britanski metal bend iz 80-ih za čiji je prvi album producent bio Roger Taylor iz grupe Queen, a bubnjar sin velikog Johna Bonhama koji je do svoje tragične smrti svirao za Led Zeppelin.

Čak je i vrtić za pse u Portlandu nazvan po njoj – Virginia Woolf Dog Day Care.

Inačice imena ove velike umjetnice i aktivistice korištene su u razne svrhe, no jedno je jasno – legende žive vječno kroz svoje stvaralaštvo.