Svjetski dan slonova obilježava se s ciljem podizanja svijesti o njihovoj ugroženosti
Slonovi su najveći kopneni sisavci koji danas žive na Zemlji. Najveće su kopnene životinje, a njihove karakteristike pune su zanimljivosti.
Slonovi su najveći kopneni sisavci koji danas žive na Zemlji. Najveće su kopnene životinje, a njihove karakteristike pune su zanimljivosti.
Od 2012. godine na današnji se dan obilježava Svjetski dan slonova. Ova inicijativa pokrenuta je sa svrhom podizanja svjesnosti o ubijanju tisuća ovih životinja u Aziji i Africi svake godine Primjerice, somalijska teroristička organizacija Al-Qaeda zarađuje oko 600.000 dolara mjesečno ubijajući slonove. To je jedan od najvećih uzroka izumiranja brojnih vrsta slonova – danas na svijetu postoje samo tri vrste: Afrički slon, Afrički šumski slon i Azijski slon (također poznat kao Indijski slon).
Afrički slonovi mogu se pronaći u 37 zemalja u Africi. Oni se razlikuju od azijskih slonova na nekoliko načina, a najlakše ih je prepoznati po znatno većim ušima. Također, afrički slon obično je veći od azijskog i ima zaobljena leđa. Kod azijskih slonova samo mužjaci imaju kljove, a kod afričkih kljove imaju i mužjaci i ženke te su obično manje dlakavi od svojih azijskih rođaka.
Najveće su kopnene životinje, čak je i mozak slona veći od mozga bilo koje druge kopnene životinje i teži nešto više od 5 kg. Upravo zato im se pripisuje širok spektar ponašanja povezanih s visokom inteligencijom, uključujući i ponašanje povezano s tugom, stvaranjem muzike i umjetnosti, zatim altruizam, igranje, suosjećanje i samosvijest. Osim toga, imaju jako razvijeno pamćenje.
Mladunče slona može težiti i do 100 kilograma, a da bi došlo na svijet potrebno je da ga njegova majka slonica nosi 20 do 22 mjeseca. Ovo je najduža skotnost u usporedbi sa svim drugim kopnenim sisavcima. Slonovi mogu živjeti do 70 godina. Najveći slon ubijen je 1974. u južnoj Angoli (Afrika) i bio je težak 12.240 kg. Slonovi se u mnogim državama smatraju simbolom sreće ili mudrosti.
Slona se koristi kao radnu životinju, ali koristilo ga se i za izvršenje smrtne kazne, kao što je primjerice gnječenje slonom (premda nisu nasilni, već istrenirani za to). Ljudima su posebno zanimljive njihove kljove i dresiraju ih za zabave u cirkusu. Slonovi su najveći kopneni sisavci i svi su, bez izuzetaka, biljojedi i hrane se prije svega travama i lišćem, ali u slučaju nedostatka te hrane, jedu i grmlje, granje, koru i sličnu hranu. Provode čak 16 sati dnevno jedući biljke.
- Slonova surla dovoljno je osjetljiva da ubere samo jednu travku, a dovoljno snažna da otkine granu s drveta. Surlu također koriste za pijenje vode. U nju mogu usisati do 14 litara vode, koju zatim prebace u usta. Pored toga, koriste je i za kupanje ili za špricanje blata po sebi, što služi kao odlična zaštita od sunčevih zraka.
-
Slonovi žive u strukturiranom društvenom poretku. Društveni životi mužjaka i ženki vrlo su različiti. Ženke provedu cijeli svoj život u čvrsto zatvorenim porodičnim skupinama sastavljenim od majki, kćeri, sestara i tetki. Te skupine uglavnom predvodi najstarija ženka. Odrasli mužjaci, s druge strane, žive uglavnom osamljeni život.
-
Slonovi pokapaju svoje uginule i posjećuju njihove grobove. Ponekad znaju čak pokopati i ljude koji su umrli.
-
U nacionalnom parku Kruger u Južnoj Africi zabilježeno je kako slon nosi mladunče lava da dođe do vode nakon što se ono umorilo od duge šetnje sa svojom mamom. Slon je izašao iz grmlja i na svojoj surli nosio mladunče hodajući 3 kilometra do najbliže vode.
-
U mladoj dobi slonica Me-Bai odvojena je od svoje majke i prodana turističkoj industriji. S obzirom na to da su slonovi osjećajni i vezani jedni za druge, Me-Bai je bila toliko potresena da nije uopće jela. Nije mogla više voziti turiste jer je znatno oslabila. Ljudi koji se bave pomaganju slonovima pobrinuli su se da se sretno vrati svojoj majci i dan danas sretno žive nakon 4 godine razdvojenosti.
-
Ako vidite slona s rozim kljovama, nemojte se začuditi. Naime, ljudi koji se brinu za životinje boje njihove kljove u ružičastu boju, istu onu koja se koristi na novčanicama kako bi zaštitili njihovu bjelokost. Nakon što je pobojaju u ružičastu, bjelokost se više ne može prodavati i gubi svoju vrijednost. Ovaj humani čin spašava život slonova i ne šteti im na nikoji način.
-
Daphne Sheldrick bila je kenijsko-britanska autorica i stručnjakinja u stočarstvu, posebice uzgoju i reintegraciji siročadi slonova u divljinu. Svoj je život posvetila odgajanju slonova u sirotištu koje je osnovala. Kad bi ih Daphne došla posjetiti, svi bi se okupili oko nje kako bi dobili njen zagrljaj. Nakon što dovoljno odrastu, slonovi odlaze u zaštićena područja i samostalno nastavljaju svoj život.
-
Mužjak Azijskoga slona zvan Koshik zna pričati korejski tako što stavi surlu u usta. Zna reći bok, dobro, ne, sjedi i lezi. Čak ni znanstvenici ne mogu objasniti kako mu to uspijeva.
-
Slonica u nacionalnom parku Corbett u Indiji jako voli loviti guštere. Postala je jako vješta u tome i nakon što ih ulovi, cijeli se dan igra s njima.
-
I slonovi mogu biti patuljastog rasta. Visoki su do 1.5 metar.
-
Majke slonova jako su dobre u toj ulozi i imaju jaku povezanost sa svojim mladuncima. Ženke provedu s majkama i do 50 godina svoga života.
-
Slonovi su izrazito emotivni. Afrički slonovi bebe koje gledaju kako se njihove obitelji svađaju budit će se noću uz vrištanje.
-
Slonovi mogu prepoznati sebe u ogledalu.
– Lavovi su snažni, tigrovi veličanstveni, majmuni pametni, paunovi divni, ali samo slonovi zaslužuju svaki od tih epiteta. – napisala je Elif Shafak.
Za kraj, pogledajte video zaigranih beba slonova koji će vas nasmijati i popraviti i najlošiji dan. A svjetski dan slonova nikako ne smije ostati zapamćen kao loš dan!