Susret čovjeka i Mjeseca: Apollo 14 sletio prije 47 godina
Na današnji dan 1971.godine dogodio se povijesni trenutak susreta ljudi i Mjeseca. Na Mjesecu su proveli 9 sati i 21 minutu, a uspješno su se vratili na Zemlju 9. veljače.
Na današnji dan 1971.godine dogodio se povijesni trenutak susreta ljudi i Mjeseca. Na Mjesecu su proveli 9 sati i 21 minutu, a uspješno su se vratili na Zemlju 9. veljače.
Čovjek je oduvijek tražio nešto više. Istraživao je, djelovao, pokušavao naći drugi dom osim Zemlje. I u tome je djelomično uspio. Još uvijek se na Mjesecu ne živi, ali svi sudionici operacije odlaska mogu biti zadovoljni jer su okusili život na njemu, makar na nekoliko minuta.
Svemirski program Apollo treći je program s ljudskom posadom Američke civilne Nacionalne aeronautičke i svemirske agencije, NASA-e. Apollo 14 sletio je na Mjesec na današnji dan 1971. godine
Samom slijetanju ljudi na Mjesec prethodile su zahtjevne pripreme. U pitanju je bio veliki broj misija bez ljudi kako bi se mogli osigurati najbolji uvjeti leta. Od 11 misija, 9 ih je letjelo s posadom, od čega ih je 6 konačno sletjelo na Mjesec. Dvije misije, Apollo 7 i Apollo 9, obavile su zadatak provjere svemirskog broda i opreme u orbiti Zemlje. Apollo 8 prvi je poslao ljude u orbitu Mjeseca, dok je pak Apollo 10 izvršio tzv. generalnu probu i proveo ispitivanje lunarnog modula u orbiti Mjeseca. Preostalih 6 misija, Apollo 11, 12, 14, 15, 16 i 17, uspješno je obavilo svoj zadatak posjeta Mjesecu i povratku majci Zemlji.
Začetnik ovog programa i ideje o Apollo programu bio je američki predsjednik Dwight David Eisenhower. Sam Apollo trebao je biti nastavak projetka letova u zemaljsku orbitu. No to se nije dogodilo. Dolaskom na vlast Johna F. Kennedyja njegov je zadatak postao let na Mjesec s ljudskom posadom te uspješan povrat na Zemlju bez posljedica za članove posade. Svoju ideju objavio je 25. svibnja 1961. godine u obraćanju Američkom kongresu:
– ...vjerujem da se ova nacija samoj sebi treba obvezati da postigne cilj kojim bi prije kraja ovog desetljeća dovela čovjeka na Mjesec i vratila ga sigurno nazad na Zemlju. Nijedan projekt u svemiru u ovom razdoblju neće biti tako impresivan za čovječanstvo te važniji u dugoročnom istraživanju svemira; i nijedan neće biti tako težak i skup za ostvariti...–
S druge pak strane, kontekst samog vremena i geopolitički razlozi dali su motivaciju programu za ostvarivanje zadanog cilja. Vladalo je doba Hladnog rata i utrka u osvajanju svemira između SAD-a i Sovjetskog Saveza. Razmotrena su četiri plana: Direktno uspinjanje, Susret u Zemljinoj orbiti, Susret na Mjesečevoj površini te Susret u Mjesečevoj orbiti. Zadnji plan ujedno je i usvojen, a pripisan je Johnu Houboltu.
Svemirski brod sastojao se od tri dijela: od zapovjednog modula (nastambe za astronaute, upravljanja), od servisnog modula (pogona i logističke podrške) te od Mjesečeva modula (spuštanja astronauta na Mjesec).
Samom slijetenju Apolla 14 prethodili su problemi s Apollom 13. Na sreću astronauta, sve je prošlo u redu. Posada nove misije sastojala se od tri člana. Alan Shepard bio je zapovjednik, a njegovi pomoćnici u ovoj misiji bili su Stuart Roosa i Edgar Mitchelli. Letjelica je uspješno lansirana 31. siječnja 1971. godine iz Svemirskog centra John F. Kennedy. Prvi planirali pristanak bila je regija Fra Mauro, kao i u prethodnoj misiji Apolla. Ta odabrana regija specifična je zbog toga što su na njoj najvidljivija geološka oblikovanja Mjesečeve površine, odnosno Fra Mauro formacije.
Mjesto cilja bilo je vrlo blizu cilja Apolla 13. Novost u letjelici bili su transporteri opreme koji su omogućili izvršavanje raznih površinskih eksperimenata. Sletjeli su 5. veljače 1971. godine, a povratak na Zemlju ostvaren je četiri dana kasnije, 9. veljače. Zanimljivo je da je zapovjednik posade Alan Shepard, nakon šetnje po Mjesecu, uspio udariti lopticu za golf kao prva osoba kojoj je to pošlo za rukom na Mjesečevoj površini.
