Slavimo isto rođenje, ali na različite datume: zašto pravoslavni vjernici Božić obilježavaju 7. siječnja?

Sastavljanje kalendara izuzetno je kompleksan postupak. Gregorijanski kalendar međunarodno je najzastupljeniji i prema njemu većina država obilježava datume u građanskoj godini. 

Sve do 1582. godine datumi su se računali prema julijanskom kalendaru kojeg je 45. godine pr. Kr. uveo najpoznatiji rimski vladar, Gaj Julije Cezar. Više od 15 stoljeća kasnije, papa Grgur XIII uvodi novi, ranije spomenuti gregorijanski kalendar. Naime, julijanski se u maloj mjeri razlikovao od tropske godine, odnosno od vremena koje je Zemlji trebalo da jednom obiđe Sunce. Papa je zbog toga odlučio izostaviti 10 dana te se 1582. godine, nakon 4. listopada, odmah obilježio 15. listopad.

Većina katoličkih zemalja odmah je prihvatila ovaj reformirani kalendar, protestantske su to napravile početkom 18. stoljeća, a neke druge još kasnije. Međutim, pravoslavne crkve, koje nisu prihvatile reformirani kalendar (države jesu, crkve nisu), slave Božić nešto kasnije u odnosu na ‘reformirane’, kojima, dakle, 25. prosinac dođe ranije upravo zbog spomenutih preskočenih dana. Trenutno razlika između julijanskog i gregorijanskog kalendara iznosi 13 dana, piše portal Polis.ba.

Upravo u posljednjoj rečenici leži odgovor na pitanje - zašto pravoslavni vjernici Božić obilježavaju 7. siječnja? Dakle, pravoslavci i katolici smatraju da je Isus Krist na svijet došao na isti dan, no zbog razlike u kalendarima, jedni slave Božić 25. prosinca, a drugi 7. siječnja.