Roman o krvožednom grofu ugledao svjetlo dana

Krvožedna bića nisu rijetka u mitologiji bilo koje kulture, ali upravo je njihov balkanski i istočnoeuropski naziv najšire prihvaćen. Vampiri su protagnonisti pisane riječi, ali isto tako i (ne)pomičnih slika. Priča o najpoznatijem od njih, Drakuli, počinje na današnji dan 1897. godine Tog 26. svibnja roman Abrahama Brama Stokera ugledao je svjetlo dana. Roman, ne i poznati grof, jer kao što svi znamo, blijedi nemrtvi mrtvaci oštrih očnjaka ne podnose sunčevu svjetlost.

– Kako su blaženi neki ljudi, koji život žive bez straha, bez strepnji; kojima blagoslov sna dolazi svake noći i ne donosi ništa doli slatkih snova. –

Bram Stoker je Irac koji se bavio kritikom drame kada je upoznao vrsnog glumca sir Henryja Irvinga koji ga je uzeo za svog menadžera. Ranije je pisao ljubavne romane, a u međuvremenu je počeo pisati horor priče za razne magazine. Više o piscu saznajte na poveznici. Stokeru ovo nije prvi roman, ali je svakako najpoznatiji. Doduše, masovnija prodaja počela je tek adaptacijom za brodvejsku predstavu 30-ak godina kasnije. Filmska karijera ovog plemićkog lika počela je njemačkim Nosferatom, a prvi blockbuster je film Drakula iz 1931. godine Nakon toga vampiri su česta tema na velikom platnu i malim ekranima.

Za ovo viktorijansko gotičko djelo inspiraciju je pronašao u eseju Transilvanijska praznovjerja Emily Gerard. Prvotno se lik jednostavno zvao grof Vampir, no proučivši povijest vlaškog vladara Vlada III. Tepeša koji je svoje protivnike nabijao na kolac, dodijelio mu je ime Drakula. Ime zapravo dolazi od rumunjske riječi za zmaja drac jer je Vladov otac bio član Reda Zmaja koji je osnovao hrvatski kralj i njemački car Sigismund. Pisan u dnevničkoj formi, roman prati grofovu priču iz Transilvanije na putu u Yorkshire, a ukoliko ne znaš odgovor na ranije postavljeno pitanje ili ti je ovaj klasik na bucket listi, trk u knjižnicu, ovaj produženi vikend je idealna prilika za popunjavanje rupa u znanju iz opće kulture.