Rodio se Nikola Kopernik
Na današnji dan, 19. veljače 1473. godine, rodio se poljski astronom Nikola Kopernik, čovjek koji je objasnio heliocentrični model svemira.
Na današnji dan, 19. veljače 1473. godine, rodio se poljski astronom Nikola Kopernik, čovjek koji je objasnio heliocentrični model svemira.
Na današnji dan, 19. veljače 1473. godine, u poljskom gradu Toruńu rodio se Nikola Kopernik, astronom iz reda isusovaca. Studirao je teologiju, matematiku, medicinu i astronomiju u Krakowu, te crkveno pravo na Sveučilištu u Bologni. Većinu svog života proveo je kao svećenik u Fromborku, tadašnjem Frauenburgu.
Kopernik je uredio zvjezdarnicu na kuli tvrđave koja je okruživala crkvu, a koja se danas zove Kopernikov toranj. U toj zvjezdarnici Kopernik je promatrao nebo i na temelju svojih promatranja napisao je djelo „De revolutionibus orbium coelestium” (O vrtnji nebeskih krugova). Djelo se sastoji od šest knjiga i objavljeno je u Nürnbergu 1543. godine, pred njegovu smrt.
U ovome djelu Kopernik objašnjava heliocentrični model svemira, što je bila revolucionarna prekretnica u astronomiji i poticaj otkrićima Johannesa Keplera i Isaaca Newtona.
Heliocentrični sustav zasniva se na tvrdnji da se Zemlja okreće oko svoje osi i kruži oko Sunca. Ta tvrdnja uzrokovala je žestoke rasprave i sukobe u crkvenim krugovima jer je kršćanstvo u to doba zagovaralo Ptolomejev geocentrični sustav.
Kopernik je promijenio i kalendar, zbog pomicanja proljetne točke uslijed pomicanja Zemljine osi vrtnje. Utvrđuje i trostruko gibanje Zemlje: rotacija oko svoje osi, gibanje oko Sunca i precesiju Zemljine osi. Za ostale planete Kopernik je zaključio kako se gibaju po kružnicama oko Sunca, dok Mjesec nije smatrao planetom.
Novi heliocentrični sustav prikazan je kao matematički zaokružena i utemeljena teorija, koja se opravdala rezultatima promatranja. Kopernik nije tvrdio kako je on u potpunosti u pravu i djelo je objavljeno pred kraj njegova života pa je time mudro izbjegao progon i inkviziciju.
Godine 1610. još jedan poznati astronom, Galileo Galilei, objavio je svoja zapažanja o Jupiterovim mjesecima, kao argument u korist Kopernikovog heliocentričnog sustava. Godine 1612. počeo je rasti otpor protiv ideje o heliocentričnom sustavu. Papa je 1616. godine zabranio Kopernikovo kapitalno djelo.
Kopernik je bio u pravu što se tiče Zemljinog kretanja oko Sunca, no nije točno da je Sunce centar svemira, što su dokazali astronomi kroz 18. i 19. stoljeće. U 20. stoljeću dokazano je kako postoji još mnogo galaksija, a naša je samo jedna u moru njih.
Nikola Kopernik umro je 24. svibnja 1543. godine Pokopan je u katedrali u Fromborku. Točno mjesto ukopa nije bilo poznato sve do 2005. godine, kada ga je utvrdio arheolog Jerzy Gassowski.
Godine 2010. Kopernik je ponovno pokopan u istoj katedrali, no ovaj put uz zasluženu svečanost.