Rođenje pape Ivana Pavla II.
"Svaka vjernost treba proći kroz najzahtjevniju kušnju, kušnju postojanosti."
"Svaka vjernost treba proći kroz najzahtjevniju kušnju, kušnju postojanosti."
Karol Jozef Wojtyla, poznatiji kao papa Ivan Pavao Drugi, rođen je 18. svibnja 1920. u Wadowicama, 50-ak kilometara od Krakowa.
Karizmatik 20. stoljeća koji je ujedinio svijet i promijenio Katoličku crkvu. Papa koji se zalagao za jedinstvo kršćana, međureligijsku solidarnost te prvi papa koji je posjetio sinagogu i džamiju.
Odrastao je u poljskoj obitelji. Majka Emilija umrla je u njegovom ranom djetinjstvu dok je malom Karolu bilo tek devet godina, a ubrzo potom umire mu i stariji brat Edmund. Karol je studirao na višoj školi Marcin Wadowita, a nakon toga upisuje Jagelonsko sveučilište u Krakowu. Međutim, 1939. nacisti zatvaraju Sveučilište te mladi Karol od 1940. do 1944. radi u kamenolomu, a zatim u kemijskoj tvornici. Te su mu godine bile prijelomne, jer je 1942. godine osjetio svećenički poziv te otada tajno pohađa predavanja na Teološkom fakultetu. Dana 2. studenog 1946. služi mladu misu, a ubrzo nakon toga odlazi na doktorat u Rim.
Nakon smrti Ivana Pavla Prvog, otvara se nova konklava te je Karol izabran za papu 16. listopada 1978., kao 264. papa, pod imenom Ivan Pavao Drugi, ujedno i prvi papa slavenskog prodrijetla. Obilježio je povijest 20. stoljeća kao državnik i duhovni aktivist. Tijekom cijelog svog pontifikata zalagao se za mir, zagovarao je pravo svakog naroda na samostalnost i suverenost. Jedan je od prvih državnika koji su priznali neovisnost Hrvatske.
Uz velike povijesne ličnosti veže se i velik broj neprijatelja, pa tako i uz Ivana Pavla Drugog. Pokušan je veliki broj atentata, a najpoznatiji je onaj Turčina Mehmeta Alija Agca 13. svibnja 1981. godine Mehmet je pucao pištoljem te ranio papu u trbuh, kažiprst i desni lakat. Papa je preživio atentat, ali imao je ozbiljne posljedice. godine 1983. posjetio je Mehmeta u zatvoru i sve mu oprostio. Ovaj se nemili događaj veže uz treću fatimsku tajnu u kojoj se govori o stradanju čovjeka u bijelom. Uz ovaj, postoje je još pokušaji atentata u Fatimi 1982. i u Sarajevu 1997. godine
Hrvatsku je posjetio tri puta.
Umro je 2. svibnja 2005. od Parkinsonove bolesti. Papa Benedikt 16. proglasio ga je blaženim, a papa Franjo svetim 2014. godine
