Rođen začetnik hrvatske proze u trapericama
Antun Šoljan, pjesnik, prozaist, dramatičar, kritičar, esejist i jedan od začetnika hrvatske proze u trapericama, rođen je 1. prosinca 1932. godine.
Antun Šoljan, pjesnik, prozaist, dramatičar, kritičar, esejist i jedan od začetnika hrvatske proze u trapericama, rođen je 1. prosinca 1932. godine.
Na današnji dan 1932. godine u Beogradu rođen je hrvatski književnik Antun Šoljan. Uz Ivana Slamniga jedan je od najistaknutijih predstavnika krugovaškog naraštaja hrvatskih književnika. U književnost je ušao zbirkama pjesama Na rubu svijeta (1956) i Izvan fokusa (1957) koje se ističu dijalogom s hrvatskom tradicijom, ali i s engleskim i američkim pjesnicima. Zbirkom Gazele i druge pjesme (1970) započela je njegova druga pjesnička faza, koju odlikuje raznovrsnost tematike i forme. Posljednja zbirka Prigovori (1993) svojevrstan je testament u kojem se vraća mediteranskomu zavičaju.
Široj je publici ostao poznatiji po svojim prozama. Izdao je zbirku priča Specijalni izaslanici (1957) te romane Izdajice (1961) i Kratki izlet (1965). Sva tri djela pripadaju tzv. prozi u trapericama te se Šoljana stoga smatra jednim od začetnika tog pravca u hrvatskoj književnosti
Romani Izdajice i Kratki izlet pripadaju prozi u trapericama jer prate klapu tj. skupinu mladih ljudi u sukobu s društvom u kojem žive. Ustaljene društvene konvencije oni smatraju represijom na vlastite ideale. Zato se proza u trapericama može se smatrati svojevrsnim izdankom egzistencijalističke proze, samo što je umjesto osamljenog intelektualca u središtu klapa u potrazi za smislom i svojim mjestom u svijetu. Također, visok se stil mijenja gotovo infantilnom razinom pripovijedanja te unošenjem novosti na lingvističkom planu (čest je zagrebački sleng). Proza u trapericama na neusiljen i razumljiv način progovara o ozbiljnim problemima bezidejne gradske mladeži.
Osim poezije i proze, Šoljan se ostvario i u dramskom izričaju. Afirmirao se dramom Galilejevo uzašašće (1966), napisao je dvije radiodrame (Lice, 1963. i Bard, 1985), okušao se u drami apsurda (Klopka, 1907) te je parodirao dramsku baštinu u drami Romanca o tri ljubavi (1977). Istaknuo se također kao kritičar i esejist, uredio je nekoliko antologijskih izbora, a poznat je i po prevoditeljskom radu (prevodio je s engleskog, njemačkog i ruskog). S obzirom na ovoliku raznolikost Šoljanova stvaralaštva, svatko može pronaći ono što voli i čitanjem proslaviti rođendan svestranog književnika.
