Rođen Edmond Halley, znanstvenik koji je opisao putanju najpoznatijeg kometa u povijesti
Prije 360 godina rođen je Edmond Halley, poznati astronom i matematičar koji je izračunao putanju kometa poslije nazvanog Halleyjev komet. Životni cilj bio mu je iskoristiti znanstvene spoznaje i dostignuća u poboljšanju navigacije.
Prije 360 godina rođen je Edmond Halley, poznati astronom i matematičar koji je izračunao putanju kometa poslije nazvanog Halleyjev komet. Životni cilj bio mu je iskoristiti znanstvene spoznaje i dostignuća u poboljšanju navigacije.
Edmond (Edmund) Halley bio je astronom i matematičar, poznat zbog sudjelovanja u publiciranju Newtonova djela Philosophiae Naturalis Principia Mathematica te daleko poznatiji zbog izračuna putanje jednog posebnog kometa.
– godine 1456. viđen je komet kako retrogradno prolazi između Zemlje i Sunca. Stoga se smjelo usuđujem predvidjeti da će se vratiti godine 1758. – ovom je rečenicom Edmond Halley opisao putanju najpoznatijeg kometa u povijesti koji je poslije i dobio ime po njemu, Halleyjev komet.
Halley je rođen 8. studenog 1656. godine u Haggerstonu, blizu Londona. Znanost ga je zanimala od malih nogu te je odlučio studirati na Queen's Collegeu u Oxfordu, gdje je upoznao utjecajnog astronoma Johna Flamsteeda. S obzirom na to da je John radio u Kraljevskom opservatoriju u Greenwichu, Halley je imao prilike posjetiti opservatorij i upravo ga je to nagnalo da studira astronomiju. Njegovo zanimanje za astronomiju sve je više raslo te je odlučio otići na južnu hemisferu i izraditi katalog južnih zvijezda. Na svom putovanju zapisao je geografske dužine i širine 341 zvijezde, promatrao tranzit Merkura preko Sunca i primijetio da su neke zvijezde bljeđe nego što je od davnina bilo zapisano. Na povratku postao je član Kraljevskog društva i diplomirao na Sveučilištu Oxford.
Edmond Halley, FOTO: Wikipedia
Godine 1684. Halley je posjetio Isaaca Newtona, jednog od trojice britanskih znanstvenika i članova Kraljevskog društva koji su pokušavali naći fizikalno objašnjenje gibanja planeta oko Sunca. Doznavši da je Newton došao do rješenja potaknuo ga je da proširi svoja saznanja i napiše jedno od najvećih remek-djela ljudske povijesti, djelo Principia. Halley je bio zadužen za tiskanje djela, a uz to je uredio tekst, napisao pohvalu autoru i prepravio fizikalne dokaze.
Nastavljajući se baviti znanošću Halley je je napravio prvu pomorsku kartu svih svjetskih vjetrova te objavio podatke o mortalitetu za grad Wrocław, gdje je pokušao povezati životnu dob s mortalitetom, što je kasnije utjecalo na razvoj životnog osiguranja. Bio je zapovjednik jednog od prvih brodova koji su se otisnuli na put isključivo zbog znanosti, a 1704. godine postao je profesor geometrije na Oxfordu.
Godine 1705. objavio je Synopsis of the Astronomy of Comets, u kojem je opisao orbite 24 kometa koji su viđeni između 1337. i 1698. godine Uočio je da su tri povijesna kometa, oni iz 1531, 1607, i 1682. godine previše slični da bi bili tri zasebna kometa te je pretpostavio da se radi o jednom koji kruži oko Sunca i koji će se ponovno vidjeti godine 1758. Predviđanje se pokazalo točnim, a komet je poslije nazvan Halleyjev komet. Halleyjevom kometu treba 75 godina za krug oko Sunca. Zadnji put viđen je 1986. godine, a sljedeći put se očekuje godine 2061.
Zbog svih znanstvenih postignuća Halley je bio cijenjeni član britanskog Kraljevskog društva i poznati znanstvenik ne samo u Velikoj Britaniji nego i šire. Nastavio se baviti znanošću do kraja karijere, s naglaskom na upotrebu znanstvenih dostignuća i spoznaja u navigaciji, a umro je 14. siječnja 1742. godine u Greenwichu, blizu Londona.
