Rođen autor kultnog stiha „Bože mili, kud sam zaš'o!”
Rođendan Petra Preradovića, poznatog preporoditelja i romantičara, proslavit ćemo uz nekoliko stihova iz njegova bogatog opusa.
Rođendan Petra Preradovića, poznatog preporoditelja i romantičara, proslavit ćemo uz nekoliko stihova iz njegova bogatog opusa.
Na današnji se dan, 19. ožujka 1818. godine, rodio hrvatski pjesnik koji je u jednom dijelu svog života gotovo zaboravio materinji jezik, ali preporodne su ga ideje navele da ga ponovo nauči i na njemu stvori neke od najboljih preporodnih i romantičarskih pjesma hrvatske književnosti. Dakako, riječ je o Petru Preradoviću. Rodio se u Grabrovnici kraj Pitomače, nakon smrti oca podčasnika austrijske vojske, majka je Petra poslala na vojnu akademiju u Bečko Novo Mjesto. U vojnoj je karijeri napredovao do čina generala te je bio pobočnik bana Josipa Jelačića.
U književnosti se javio pjesmama na njemačkom jeziku, ali ga je Ivan Kukuljević Sakcinski 1840. upoznao s preporodnom idejom. Ubrzo nakon toga, Preradović usavršava hrvatski jezik koji je gotovo i zaboravio te počinje pisati pjesme na hrvatskom. Po dolasku u Zadar priključio se krugu književnika okupljenih oko Ante Kuzmanića i njegova časopisa Zora dalmatinska. Upravo naslovnicu prvog broja Zore iz 1844. godine krase njegovi budničarski stihovi, a riječ je o poznatoj pjesmi Zora puca, bit će dana.
U istom razdoblju nastaju pjesme posvećene ljubavi i čuvanju materinjeg jezika: Jezik roda moga i Rodu o jeziku, koju vam donosimo u cijelosti jer se iz nje iščitava pjesnikova ljubav prema hrvatskom jeziku i njegove misli o značaju i važnosti jezika u očuvanju nacionalnog identiteta, ali i svakog pojedinca:
O jeziku, rode, da ti pojem,
O jeziku milom tvom i mojem!
O presladkom glasu onom
U komu te mile majke
Usnivahu sladke bajke,
Koga šaptom i romonom
Duši ti se sviest probudi
Te ti spozna i uvidje
Da ti bolje nije nikdje
Do na tvoje majke grudi!
Po njemu te sviet poznaje živa,
Na njem ti se budućnost osniva.
Zato uviek k njemu teži,
U njegovo jato hrli,
Oko njega mi se grli
I u čvrsto kolo veži
Pa ti ne će vremeniti
Burni triesi da nahude;
Po jeziku dok te bude,
I glavom će tebe biti!
Ljub' si, rode, jezik iznad svega,
U njem živi, umiri za njega!
Po njemu si sve čto jesi:
Svoje tielo, udo svieta,
Bus posebnog svoga cvieta
U naroda silnoj smjesi.
Bez njega si bez imena,
Bez djedova, bez vnuka.
U prošasti sjena puka,
Ubuduće niti sjena!
Ipak, dobar dio Preradovićeva stvaralaštva pomaknuo se s onodobne popularne budničarske retorike prema intimnijoj, romantičarskoj lirici. Takva je poezija uvrštena u zbirku Prvenci (1946). Tom dijelu njegova opusa pripadaju pjesme Miruj, miruj srce moje, i čuvena Putnik, čiji su stihovi uklesani u pjesnikov grob na Mirogoju. Pred kraj života Preradović se okrenuo religiozno-spiritualnom misticizmu u pjesmama. Iz tog se razdoblja ističe deseterački spjev Prvi ljudi (1862). Da ne ostane sve na budničarskom naboju, evo i intimnih stihova iz pjesme Miruj, miruj srce moje:
Tko je, srce, u te dirno
Da si tako sad nemirno?
Kao ptica u zatvoru
Za svietom te želje moru:
Nij' u svietu nebo tvoje;
Miruj, miruj, srce moje!
Ne udaraj toli jako,
Razbit možeš prsi lako:
Preslabe su, izmučene,
A da puknu, bez koprene
Bile ti sve rane tvoje;
Miruj, miruj, srce moje!
Ah, stisni se u tvom kutu
I pregori želju ljutu;
Tople su ti ove grudi,
Sebični su vani ljudi:
Svaki grije srce svoje;
Miruj, miruj, srce moje!
Oj mani se svieta, mani,
U bolesti što ćeš vani?
Sviet boluje viek dovieka,
Ni sam za se nema lieka,
Kamol' za bol rane tvoje;
Miruj, miruj, srce moje!
U svietu bi bokče bilo,
Plačuć prage oblazilo,
Svak bi mislio da ti treba
Za utjehu mrva hljeba.
Tko bi pozno suze tvoje?
Miruj, miruj, srce moje!
Znam ja, ti bi mah na vrata
Poletjelo tvoga zlata!
Nije Milka tvoja više,
Već za drugog ona diše,
Drugi ljubi zlato tvoje.
Miruj, miruj, srce moje!
Preradović se okušao u nizu žanrova i oblika te se uz Ivana Mažuranića i Stanka Vraza ubraja među najuspješnije pjesnike 19. stoljeća. Umro je 1872. godine, već tada sa statusom nacionalnog pjesničkog barda, a to je nedvojbeno ostao do današnjeg dana. Pjesme koje smo ovdje izdvojili neka vam samo budu poticaj da zavirite dublje u njegovo stvaralaštvo i tako proslavite njegov rođendan.
